Priredila: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije
Igra je najizrazitiji oblik dječije aktivnosti, spontana je i dobrovoljna, a njen značaj leži u fizičkom, spoznajnom i socijalno-emocionalnom razvoju djeteta. U igri se izražavaju radoznalost, osjetljivost, fizička aktivnost i potreba za saradnjom i zajedništvom. Dijete se kroz igru afirmiše i vlastitom aktivnošću stiče nove spoznaje o sebi i ljudima.
Dijete igru doživljava kao nešto ozbiljno jer u njoj zapravo istražuje, kombinuje, isprobava i koristi različite strategije, a odrasla osoba može da bude poželjan saigrač ako i sama tako doživljava igru, pa uvažava zamisli i ideje djeteta i nenametljivo mu nudi nove mogućnosti.
Dijete uči kroz igru, ono od ranog djetinjstva uživa u otkrivanju i istraživanju onog što ga okružuje. Što je dijete veće, njegove radnje postaju osmišljenije, a igra složenija. Njegova znatiželja i interesi postaju sve širi što utiče i na složenost igre.
Značaj igre za djecu predškolskog uzrasta
Igra je kamen temeljac u svim svakodnevnim aktivnos-tima djece. Ona je osnovna ljudska aktivnost u djetinjstvu i izvrsna zabava tokom cijelog života. Kroz igru se razvijamo i fizički i emotivno. Istovremeno održavamo inteligenciju i budimo reflekse. Osim toga, kroz igru se djeca zabavljaju i uživaju u društvu svojih vršnjaka.
Kao svakodnevna i nezaustavna aktivnost djece, igra podstiče:
Velika otkrića
Dijete uči kroz igru, ono od ranog djetinjstva uživa u otkrivanju i istraživanju onog što ga okružuje. Što je dijete veće, njegove radnje postaju osmišljenije, a igra složenija. Njegova znatiželja i interesi postaju sve širi što utiče i na složenost igre.
Tjelesnu aktivnost
Neizostavno je pomenuti fizičku aktivnost kao jedan od elemenata igre. Dijete tokom razvoja postepeno mijenja spoljašnju aktivnost od neusmjerenih neodređenih pokreta ka organizovanim preciznim mišićnim pokretima i reakcijama, a istovremeno konstantno istražuje svoje mogućnosti kroz igru.
Učenje govora
Dijete uči mnogo brže ako se pri tom zabavlja. U ranom djetinjstvu čitanje slikovnica ili pjevanje pjesmica podstiču djetetov govorni razvoj i proširuju njegov rječnik. Kasnije, u igri dijete stiče iskustvo komunikacije, što je preduslov za nove spoznaje i sticanje socijalnih i drugih vještina.
Zašto je važna igra kod djece?
Igra je slobodna i spontana aktivnost djeteta.
Igra ne obuhvata dostizanje nekog specifičnog cilja jer je sam proces igre važniji od rezultata. Tok igre i njen ishod su uvijek neizvjesni.
Propisana je, u smislu prihvatanja međusobnih dogovora i pravila koja važe do trenutka kad se uvode i vrednuju nova pravila igre.
Igra je sažeto i skraćeno ponašanje.
Igru karakteriše divergentnost, odnosno ponašanje organizovano na nov i neobičan način, gdje sve može da bude i naopačke.
Kod divergentnog mišljenja ne postoji nešto „što ne valja“, svaka komponenta igre je prihvatljiva.
Fiktivna je u odnosu na realnost.
Smisao za humor
Kroz igru možete pomoći djetetu da vidi svjetliju stranu svijeta oko sebe. Većina beba počinje da se smije kada ima oko pet mjeseci. Dvogodišnjaci uživaju u praktičnim šalama s lutkama ili sl., a kasnije dijete počinje da shvata i govorne šale. Igra je izvor radosti.
Razvoj kreativnosti
Igra je savršen način na koji dijete može da istražuje i razvija vlastitu maštu i kreativnost. To se posebno odnosi na aktivnosti crtanja, slikanja, igre plastelinom i drugim materijalima koji djetetu pružaju mogućnost stvaralačkog izražavanja.
Razvoj intelektualnih vještina
Igra omogućava djetetu da rano razvija pamćenje, posmatranje i produžavanje koncentracije kao i usmjeravanje pažnje. To se odnosi na različite igre, od slaganja kockica do usvajanja pjesmice. Svaka igra zahtijeva od djeteta određeni intelektualni napor.
Samopouzdanje
Podsticanje razvoja samopouzdanja u ranom uzrastu kroz igru je moguće na različite načine, npr. oblačenje lutke pomaže djetetu da nauči kako ono samo može da se obuče. Za razvoj slike o sebi najvažnije je roditeljsko povjerenje i izražavanje povjerenja u djetetove sposobnosti i zalaganja.
Socijalizacija
Kako se strah od odvajanja od roditelja bude smanjivao, dijete će stupati u socijalne odnose sa sve širim krugom. U predškolskom uzrastu dijete traži sve više kontakata i interakcija sa svojim vršnjacima, a druženje sa djecom pomaže pri učenju važnih socijalnih vještina kao što su dijeljenje ili čekanje na red.
„Za zdravlje djeteta i njegov pravilan razvoj igra i pokreti su potrebni koliko je vazduh potreban disanju, a svjetlost sunca biljci“
(E.A.Arkin)
Dodajte komentar