Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  'psihologija'

Da li gradimo zdravu porodicu?

Objavio   /  Izdanje Br. 70  

healthy fam

Priredila: Dragana Marković,
spec. predškolske pedagogije
Za sreću je potrebna samo ljubav. Sve ostalo izrasta iz ljubavi i obogaćuje život kao prekrasne latice što uljepšavaju cvijeće. Ljubav je kao sunce, kao život. Ona se daje, pored nje je toplo, uz nju se raste i sazrijeva. Ljubav prepoznajemo u pogledu, dodiru, riječima, u zadovoljenim potrebama. Ljubav povezuje članove porodice i čini da se čovjek rado prisjeća svog djetinjstva.

Više →

Uloga motivacije u tretiranju bolesti zavisnosti

Objavio   /  Izdanje Br. 66  

zavianosti

Piše:  Milena Janković, psiholog
JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci, Podgorica 
Unutrašnja motivacija podrazumjeva potrebe, sposobnosti, sklonosti, stavove i vrijednosti koji su nagrađujući sami po sebi. Ono što razlikuje unutrašnju od spoljašnje motivacije jeste to da kod unutrašnje motivacije nije riječ o trci za nagradama, već o predanosti nekoj aktivnosti. Kada govorimo o takvoj predanosti, onda ona podrazumijeva vitalnost, elan, marljivost, upornost, znatiželju i entuzijazam. Kada imamo ove elemente onda smo blizi uspjehu, što bitno utiče na formiranje pozitivne slike o sebi i osjećaju sopstvene vrijednosti.

Više →

Grafomotorika

Objavio   /  Izdanje Br. 65  

Priredila: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije
Grafomotorika je sposobnost držanja olovke i pisanja, odnosno motorička sposobnost pisanja slova. O njoj najčešće govorimo prije djetetova polaska u školu. Veliki broj djece poznaje slova i brojke i prije polaska u školu, a neka djeca ih znaju i pisati. No, većina djece usvojiće tehniku pisanja u prvom razredu. Za usvajanje te složene vještine kao što je pisanje, potrebne su određene sposobnosti.

Više →

Život sa tinejdžerom nasilnikom

Objavio   /  Izdanje Br. 65  

Piše: Svetlana Tanya Friche, psihološkinja Metnoia Institut za psihologiju, London UK i privatna praksa 
Razgovarajući sa nastavnicima i roditeljima postala sam svjesna uznemiravajućeg porasta nasilja među adolescentima koji su agresori, a roditelji i nastavnici su njihove žrtve. Ovakva vrsta ponašanja nije postojala 80-ih i 90-ih godina prošlog vijeka, ali je od tada porasla do nivoa alarmantnosti.

Više →

Proces emotivnog preobražaja i prevažilazenje emotivnog bola

Objavio   /  Izdanje Br. 64  

Piše: Svetlana Tanya Friche, psihološkinja
Metnoia Institut za psihologiju, London UK
i privatna praksa
Ljudi su skloni da vjeruju da ljubav dolazi niotkuda, da se javlja iznenada i da postoji samo jedna prava ljubav u životu. Žao mi je što ću vas razočarati, ali život i iskustva kroz koja prolazimo govore nam da stvari, kad je u pitanju romantična ljubav, stoje drugačije.

Više →

Koju vrstu mentalne pomoći ko pruža

Objavio   /  Izdanje Br. 61  

Piše: Svetlana Tanya Friche, psihološkinja
Ljudi koji su pretrpjeli ozbiljne privremene ili trajne mentalne poremećaje treba da se za pomoć obrate psihijatru. Pod pacijentima sa ozbiljnim mentalnim poremećajima podrazumjevam ljude koji su opasni po sebe ili druge, i one koji nijesu u mogućnosti da se sami o sebi staraju. Psihijatri u svom radu koriste medicinske modele mentalnih oboljenja da bi objasnili čitav dijapazon psiholoških poremećaja, i svi ti izrazi koje koriste nijesu ništa drugo do lista simptoma.

Više →

EMOTIVNI ASPEKTI BOLESTI

Objavio   /  Izdanje Br. 60  

Piše: Svetlana Tanya Friche, Metnoia Institut za psihologiju, London UK
Veoma često ljudi nijesu svjesni da pate od traume. Traumu doživljavamo češće nego što mislimo, i to uglavnom tokom uznemirujućih situacije. Trauma se javlja kod: zlostavljanja, napada, mentalnog ili fizičkog akutnog stresa, žrtava kriminala, maltretiranja, djece u razvoju, pokušaja samoubistva ili prilikom prisustvovanja nečijem samoubistvu, medicinske dijagnoze, teške situacije na poslu, porodičnog nasilja, prisustvovanja nekom traumatičnom događaju…

Više →

Kognitivno-bihejvioralna terapija opsesivno-kompulzivnog poremećaja

Objavio   /  Izdanje Br. 59  

pencil pile

Piše: Olivera Marković, specijalista kliničke psihologije
Specijalna bolnica za psihijatriju u Kotoru

Prije uključivanja kognitivno-bihejvioralne terapije opsesivno-kompulzivnog poremećaja postavlja se pitanje: Kako prepoznati opsesivno-kompulzivni poremećaj, odnosno šta podrazumijeva dijagnoza tog poremećaja?

Više →

Faktori koji remete psihoterapisjki proces

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psiholog
Postoji saglasnost psihoterapeuta oko toga da je gotovo nemoguće pobrojati sve faktore koji remete psihot­erapijski proces. Redovno su u centru pažnje: transfer, kontratransfer, otpori… – dinamski momenti koje terapeut mora da prepozna, kontroliše i konstruktivno usmjerava.

Više →

Lažni pacijenti

Objavio   /  Izdanje Br. 23  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psiholog
Od vremena kada je čovjek smislio prvu riječ, a pero filozofa dotaklo list papira, ova konceptualna dihotomija prožima misao i dominira brojnim raspravama. Borba između istine i falsifikata u medicini vodi se u domenu simuliranja i njegove detekcije.

Više →

Menopauza – prelazno doba, a ne bolest

Objavio   /  Izdanje Br. 56  

menopuaza

Piše: dr Snežana Tomić, homeopat
Menopauza je doba koje signalizira prestanak sposob­nosti žene da začne i iznese trudnoću. Ona se prirodno dešava uglavnom oko 50. godine života, za neke žene nekoliko godina ranije ili kasnije.

Više →

Depresija, bolest ili stil života

Objavio   /  Izdanje Br. 56  

depresija

Piše: dr Mirko Peković, spec. neuropsihijatrije
Brojni epidemiološki servisi saopštavaju da su depresije u plimi i da su to danas najrasprostranjenija, pa i najteža psihijatri­jska oboljenja. Depresije su u naše doba toliko rasprostranjene da ih malo ko nije iskusio. Neki kažu da su melanholiju (depresiju) ljudi prije iskusili nego što su joj dali ime.

Više →

Izgrađivanje kulturnog ponašanja kod djece

Objavio   /  Izdanje Br. 56  

Priredila: Dragana Marković, spec, predškolske pedagogije
Većina roditelja se vjerovatno stiđela što se njihovo dijete nije znalo ponašati na javnom mjestu kao, primjera radi, ne pozdravlja starije, ne zna se obra­titi molbom ili zahtjevom, uzima stvari bez pitanja, sjedi za stolom sa odraslima, upada u riječ starijima i slične neugodne situacije. Ogorčeni ovim ponašanjem i postupcima, roditelji kore dijete govoreći mu: “Mi smo ti govorili kako treba da se ponašaš u gostima, a ti radiš sve po svom”.

Više →

Zloupotreba supstancija

Objavio   /  Izdanje Br. 27  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
Kokain spada u najstarija psihostimulativna sred­stva. Po unošenju u organizam izaziva prijatnost, euforiju i jednu posebnu vrstu omamljenosti, kada narkoman doživljava pojačanje intelektualnih sposobnosti i fizičke snage, uz gubitak potrebe za hranom i vodom, kao i za odmorom ili snom, u trajanju od nekoliko dana.

Više →

Laboratorijska detekcija droge i odredivanje tipa narkomananije

Objavio   /  Izdanje Br. 31  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
I pored kliničke slike nekih oblika narkomanije kod kojih se lako može posumnjati pod dejstvom koje psihoak-tivne supstance se osoba nalazi, postoje situacije kada je neophodno da se postavljena sumnja potvrdi i na egzaktan način – putem kvalitativnog dokazivanja droge u biološkim tečnostima.

Više →

Društvena bolest i bolest zavisnosti pojedinca

Objavio   /  Izdanje Br. 31  

Centar za nauku Kliničkog centra Crne Gore bio je organizator seminara koji se ticao jedne ne sasvim uobičajene teme kada su u pitanju skupovi koji se ovdje organizuju. Predmet događaja bio je uticaj i načini funkcionisanja sekti. Inicijator je bio psiholog Ivan Brajković, a publika koju su uglavnom činili psiholozi i psihijatri imala je priliku [...]

Više →

Zloupotreba supstanicja-psihodelične supstance

Objavio   /  Izdanje Br. 30  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
Najpoznatije psihodelične droge su LSD-25, meskalin, psilicibin, STP i DMT. Efekat ovih droga, koje se još na­zivaju i halucinogene droge, jeste njihovo nadražajno dejstvo na nervni sistem. Brzina i način djelovanja droge zavisi od dvije grupe faktora.

Više →

Zloupotreba supstanicja-Marihuana

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
Marihuana predstavlja najrašireniju i najčešće korišćenu drogu među svim uzrastima u našoj sredini. Prema nekim aktuelnim anketama, preko polovine srednjoškolaca imalo je neki kontakt sa marihuanom. Razlozi ovih kontakata uprkos velikim kampanjama protiv narkomanije raznovrsni su.

Više →

Prvi susret sa vrtićem

Objavio   /  Izdanje Br. 53  

vrtic

Priredila: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije
Za većinu djece vrtić predstavlja prvo odvajanje od roditelja, nepoznat prostor u kojem ga roditelj ostavlja nepoznatim ljudima. Svaku važnu promjenu u djetetovom životu prati stres, zato što remeti prethodno stečene navike i priprema se na novo­nastale situacije, te zahtijeva dodatne napore.

Više →

Duševno zdravlje i kriza

Objavio   /  Izdanje Br. 53  

Piše: dr sc. Nevenka Pavličić, spec. klin. psihologije
Knjiga profesora Mirka Pekovića „Duševno zdravlje i kriza” djelo je u kome se ogleda susret književnosti i udžbenika, čime se dokazuje da je granica između literarnog i naučnog vrlo tanka, skoro nepostojeća. Svako stanje, događaj, pojava, zapravo može biti predmet nauke, smještena u formu kratkog literarnog ogledala.

Više →

Zloupotreba supstancija – Amfetamini

Objavio   /  Izdanje Br. 29  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
Amfetamini su počeli da se proizvode 1920. godine. Kao snažan centralni stimulator, odmah su uvedeni u me­dicinsku praksu – kao sredstva protiv zamora, sanjivosti i oticanja sluzokože nosa pri kijavicama. Kasnije je otkriven i njihov depresivni efekat na apetit, pa su na tom polju našli široku primjenu.

Više →

Emocije udaraju na srce

Objavio   /  Izdanje Br. 33  

Piše: doc. dr med. sc. Bozo Vuković
Riječ emocija potiče od latinske riječi emovere, koja znači uznemirenje. To je stanje psihičkog uzbuđenja, karakterisano poremećajem duševnog mira. Sva osjećanja mogu se podijeliti u dvije velike grupe: u prijatna i neprijatna.

Više →

Djeca i novogodišnji praznici

Objavio   /  Izdanje Br. 33  

Piše: Dragana Marković, spec, predškolske pedagogije
Novogodišnji praznici su čarobno doba godine. Osvi­jetljen i okićen grad, poklanjanje i druženja, mirisi domaćih kolača i raznovrsnih jela kod svih nas izazivaju osjećaj radosnog iščekivanja i uzbuđenja.

Više →

Uspješna komunikacija sa djecom i adolescentima kao značajan činilac u procesu liječenja

Objavio   /  Izdanje Br. 33  

Piše: dr Milica Šofranac, pedijatar
U sklopu reforme zdravstva formirana su savjetovališta za mlade u domovima zdravlja. Namijenjena su mladima, ali i roditeljima koji svoje adolescente treba da izvedu na pravi put.

Više →

Da li se može naučiti biti srećan?

Objavio   /  Izdanje Br. 33  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
Pitanje potpuno na mjestu ako znamo da vrijedan i radan čovjek sve može naučiti i da je osjećaj sreće najbolji pokaza­telj uspješnosti. Pitanje je kako biti srećan u svijetu koji često ne nudi potvrdu kvaliteta.

Više →

Roditeljska ljubav

Objavio   /  Izdanje Br. 34  

Piše: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije
Kao što je biljci potrebna sunčeva svjetlost i toplota da bi mogla da se pravilno razvija, isto je tako i djetetu potrebna roditeljska ljubav. Ako je nema, dijete počinje da zaostaje u emocionalnom, intelektualnom, moralnom i fizičkom pogledu

Više →

Erih From: Umijeće ljubavi (izvod iz djela)

Objavio   /  Izdanje Br. 34  

Pošto smo usvojili stanovište da se nema što učiti o ljubavi, druga premisa je pretpostavka da je problem ljubavi prob­lem objekta, a ne problem sposobnosti. Ljudi vjeruju da je voljeti lako, ali je teško naći pravi objekt ljubavi, ili pravu osobu koja bi nas voljela.

Više →

Agresivno ponašanje

Objavio   /  Izdanje Br. 35  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
Agresivno ponašanje je svaki napad, fizički ili verbalni, jedne osobe na drugu osobu ili na neki objekat. Naravno, u osnovi agresivnog ponašanja mogu se nalaziti različiti uzroci, pa samim tim i različite emocionalne komponente.

Više →

Emocije

Objavio   /  Izdanje Br. 52  

emocije

Piše: doc. dr Božo Vuković
Riječ emocija, dolazi od latinske riječi emovere, koja znači pokrenuti. Sličan korijen ima i riječ motivacija, latinski movere – kretanje. i instinkt i nagon označavaju unutrašnji podsticaj na određenu akciju. Njegoš je u stihu Gorskog vijenca: „Je li instikt al’ duhovni vođa, / ovdje ljudsko zapire poznanje!”, postavio pitanje o tome šta upravlja ljudskim ponašanjem, instinkt ili razum.

Više →

Faktori intelektualnog vaspitanja

Objavio   /  Izdanje Br. 52  

Priredila: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije
Intelektualni razvitak čovjeka traje čitavog života. Naj­bolje podsticaje mladi dobijaju u porodici, dječijem vrtiću i školi, ali uporedo s njima, na intelektualni razvoj čovjeka utiču, i to prilično značajno, i brojni drugi činioci: sredstva javne komu­nikacije, kulturne institucije, a kasnije i ustanove za vaspitno-obrazovni rad sa odraslima.

Više →

Emocionalna inteligencija kod djece

Objavio   /  Izdanje Br. 36  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
Emocionalna inteligencija je sposobnost da se opaze emocije, da im se priđe i da se izazovu kako bi pomogle procesu mišljenja. Emocionalna inteligencija opisuje sposobnost da se efikasno održava veza između emocija i mišljenja, da se upotrebe emocije kako bi se olakšalo rasuđivanje i da se inteligentno rasu­đuje o njima.

Više →

Medicinsko-Psihološki tretman zlostavljanog djeteta

Objavio   /  Izdanje Br. 37  

Prema istraživanjima Savjeta Evrope, alarmantan po­datak kazuje da je svako peto dijete, odnosno, oko 30 miliona djece samo u Evropi, bilo žrtvom nekog oblika seksualnog nasilja.

Više →

Ko su psiholozi i kad ih treba posjetiti

Objavio   /  Izdanje Br. 37  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
Kada ljudi čuju riječ „psiholog”, često im je prva asoci­jacija da je to neko ko može odoka da ih „pročita” i da predvidi njihovo buduće ponašanje. Takođe, kada neko pomene da je bio kod psihologa, prva asocijacija je da taj čovjek ima neke psihičke probleme koji ga karakterišu manje vrijednim a nerijetko i sramotno bolesnim.

Više →

Zašto se djeca svađaju

Objavio   /  Izdanje Br. 38  

Piše: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije
Djeca se veoma lako posvađaju. Jedna zajedljiva pri­mjedba starijeg brata, zavlačenje ruke mlađeg djeteta u sanduk sa igračkama starijeg i – svađa je tu. Razdražljivost, zadjevice među roditeljima i svađe među starijima, djeca često slušaju i nije nikakvo čudo što se u takvim okolnostima i ona svađaju.

Više →

,,Normalna” porodica – funkcionalna porodica

Objavio   /  Izdanje Br. 38, Razno  

Piše: Milica Belada, diplomirani psiholog, master
Ono što se smatra porodicom i porodičnim životom značajno se promijenilo tokom posljednjih deset godina. U mnogim zemljama Zapadne Evrope više od 40% brakova završi razvodom. U Crnoj Gori stopa razvoda iznosi 0,7 (na 1.000 sklopljenih zakonskih veza bilo je 133,5 razvoda).

Više →

Kako kontrolisati emocije kod djece

Objavio   /  Izdanje Br. 39  

Priredila: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije
Emocije su jedna vrsta energije u pokretu. One nas snab­dijevaju informacijama onda kada smo voljni da ih iskusimo i predstavljaju originalan put do spoznaje. Nažalost, mnogi se plaše te energije i odupiru joj se na način da je negiraju, da je guše ili jednostavno pokazujući svijetu tzv. cool, ili hladno lice za sve prilike, jer će tako „dobro proći u životu”, tj. nikome se neće zamjeriti i svi će reći kako se dobro uklapaju i snalaze.

Više →

Praznici su najljepša čarolija djetinjstva

Objavio   /  Izdanje Br. 21  

Piše: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije
Psiholozi tvrde da način na koji će praznici biti proslavljani u svakoj porodici bitno određuje i kako ćemo ih doživljavati kao zrele osobe, pa zbog toga savjetuju roditeljima da učine sve kako bi se mališani tih dana osjećali veselo, posebno i raspoloženo. Kićenje doma, novogodišnja jelka, svijetleće lampice i nezaobilazni pokloni od Djeda Mraza, trebalo bi da budu dio prazničnih dana svakog djeteta, savjetuju stručnjaci.

Više →

Zloupotreba supstancija

Objavio   /  Izdanje Br. 25  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psiholog
Dijagnostika narkomanije predstavlja jednu od najznačajnijih oblasti u medicinskom tretmanu liječenja zloupotrebe suptancija. Od njene preciznosti i adekvatnosti često zavisi krajnji ishod.

Više →

Zloupotreba supstancija

Objavio   /  Izdanje Br. 26  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psiholog
S obzirom na izmijenjena spoljna obilježja i veću samokontrolu očiglednog ponašanja savremenih zavisnika, mora se priznati da prepoznavanje narkomana na ulici ili nekom drugom mjestu nije uvijek lako, a ponekad je skoro nemoguće. Ovo se posebno odnosi na zavisnika koji puši hašiš, marihuanu ili povremeno uzima halucinogene droge.

Više →

Usmjerena psihološka djelatnost

Objavio   /  Izdanje Br. 26  

O osnovnom značenju placebo efekta veći dio populacije uglavnom je stekao neka saznanja ili je bar čuo da postoji takav izraz. Riječ „placebo” izvedena je od latinskog glagola „placere”, što znači „učiniti po volji”. Najjednostavnije rečeno, uglavnom je riječ o upotrebi lažno djelujućeg lijeka čija je osnovna namjena da se isprovocira poželjna psihološka reakcija oboljele osobe, kako bi se proizveo aktivizam za ozdravljenje.

Više →

W.W.W.: Bihejvioristička zavisnost

Objavio   /  Izdanje Br. 41  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
Zavisnost od interneta se često upoređuje sa upotrebom marihuane, jer, isto kao i ona, internet ima psihostimulativno dejstvo na čovjeka.

Više →

Autoritet i odnos roditelja i djece

Objavio   /  Izdanje Br. 41  

Priredila: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije
Jedno od najuvriježenijih vjerovanja o odgajanju djece jeste da je nužno i poželjno da roditelji koriste svoj autoritet i kontrolu da upravljaju svojom djecom. Na osnovu mnogih sprovedenih ispitivanja, većina roditelja odobrava upotrebu autoriteta.

Više →

Tajne u porodičnom sistemu

Objavio   /  Izdanje Br. 40  

Piše: Milica Belada, diplomiranipsiholog-master, porodični psihoterapeut
Istraživanja pokazuju da tajne postoje u svim socijalnim sistemima. Stoga, realno je i porodicu, kao primarni socijalni sistem sa kojim se susrećemo, sagledati u svijetlu tajni koje se u porodičnom sistemu svjesno ili nesvjesno održavaju. Gotovo da ne postoji porodica koja ne čuva neku tajnu.

Više →

Patrijahalna gledišta još uvijek pretežu

Objavio   /  Izdanje Br. 40  

Studija o nasilju u porodici i nad ženama u Crnoj Gori, prvom projektu te vrste koji je sproveden u okviru Programa UNDP-a za rodnu ravnopravnost IPA 2010, pokazala je da preko 90 odsto ispitanika smatra da postoji nasilje u porodici, a 31 odsto njih misli da je nasilje zastupljeno u velikoj mjeri. Na pred­stavljanju u Podgorici rečeno je da su najčešće žrtve nasilja u porodici žene (57 odsto), a u 37 odsto slučajeva su to djeca.

Više →

W.W.W.:Bihejvioristička zavisnost

Objavio   /  Izdanje Br. 40  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
Internet je najveće tržište informacija na svijetu. U savremenom društvu prava informacija je najvažniji činilac uspješnosti u bilo kojem segmentu života (biznis, zdravlje, obrazovanje, razonoda, sport, vaspitanje djece…).

Više →

Zloupotreba supstancija

Objavio   /  Izdanje Br. 24  

Dipl. psihološkinja Radmila Stupar Đurišić
Mladi ljudi danas žive u okruženju koje pred njih stavlja mnogobrojne zamke koje oni često ne prepoznaju ili pogrešno prepoznaju. Život je postao zahtjevan, pun stresova, uz visok stepen otuđenja i veliki broj raspada primarnih porodica.

Više →

Vaginizam: strašljivo bjekstvo od intimnosti

Objavio   /  Izdanje Br. 24  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psiholog
Vaginizam je seksualni poremećaj u čijoj je osnovi nevoljni spazam spoljne trećine vagine, tako da je njen otvor zatvoren i onemogućen je prodor penisa. U težim slučajevima, ova kontra­kcija mišića vagine može biti udružena sa kontrakcijom mišića karlice, pa i cijelog tijela. U blažem obliku, ovaj genitalni grč prouzrokuje bolni koitus, kada je prodiranje penisa u vaginu moguće, ali je to bolno za ženu.

Više →

Specifičnosti odnosa terapeuta i pacijenta u toku psihoterapije

Objavio   /  Izdanje Br. 17  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psiholog
Bez obzira na to o kojem se poremećaju radi, i bez obzira na to koji se psihoterapijski pravac u liječenju koristi, odnos između terapeuta i pacijenta je osnova psihoterapi­jskog procesa. Ovaj odnos, gdje jedna osoba traži pomoć u rješavanju psiholoških problema, a druga joj tu pomoć pruža, u najvećem dijelu je emotivni odnos.

Više →

Baka – vaspitač djeteta

Objavio   /  Izdanje Br. 44  

grandma

Priredila: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije
U životu porodice, u njenoj strukturi, načinu žvota i u međusobnom odnosu članova porodice desile su se i kod nas mnogobrojne krupnije i sitnije promjene. Međutim, brige o vaspitanju djece ostaju i u naše vrijeme, i to veoma teške brige.

Više →

Biti zajedno: Kako?

Objavio   /  Izdanje Br. 43  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić,
dipl. psihološkinja

U današnje vrijeme biti u braku ili u vezi predstavlja pravo umijeće i izazov. Izborili smo se za nove mogućnosti, prava, liberalnost u odnosima, pa ipak i dalje je teško, a možda i teže nego ranije, naći partnera sa kojim možemo biti istinski srećni, ispunjeni i svoji. Ovaj problem se mora sagledati iz novog ugla, što podrazumijeva rad na sebi i učenje vještina koje će nam omogućiti da budemo zadovoljni sobom i svojim partnerom.

Više →

Kakva se ličnost postaje poslije terapisjkog procesa

Objavio   /  Izdanje Br. 42  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
Proces psihoterapije je jedinstveno dinamičko iskustvo različito za svakog pojedinca, ali i iskustvo koje pokazuje opšti red i zakonitost. Jedna strana terapijskog odnosa mogla bi se nazvati „doživljavanjem doživljenog” ili doživljavanjem sopstvenog samstva (engl. self) gdje se klijent upušta u ispitivanja raznih strana svog iskustva i dopušta im da neiskrivljena dopru do njegove svijesti.

Više →

Mržnja

Objavio   /  Izdanje Br. 47  

mrznja

Priredila: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
Svako razmišljanje o mržnji nužno je opterećeno bremenom nepotpunosti i pristrasnosti. Naime, bilo kakvo pristu­panje ovoj problematici iz određenog ugla posmatranja (psihološkog, psihopatološkog, sociološkog, antropološko-kulturološkog, političkog, metafizičko-religijskog), po sili inercije, vodi uopštavanju kojim se odražava samo jedan segment stvar­nosti, a nikako čitava realnost, u svoj njenoj složenosti. Iz tog će se razloga dalje razmatranje baviti samo izvjesnim elementnima pojave, u mjeri u kojoj to ova prilika dopušta.

Više →

Uloga oca u vaspitanju djeteta

Objavio   /  Izdanje Br. 46  

Priredila: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije
Vaspitanje i njega djeteta nije isključiva dužnost majke, kao što se ranije mislilo. Naprotiv, odnos oca prema djetetu ima vrlo veliki značaj za dječiji društveni razvitak. Očeva bliskost i prijateljski odnos imaju važno i bitno dejstvo na dječiju psihu i karakter, daju djetetu osjećanje sigurnosti i zadovoljstva koje je neophodno za sreću ne samo u djetinjstvu nego i u daljem životu.

Više →

Homeopatija u liječenju anksioznosti

Objavio   /  Izdanje Br. 46  

anxiety

Piše: dr Snežana Tomić

Stanje povećane nervoze i anksioznost, normalne su pojave u vezi sa životnim situacijama kao što su ispit, javni nastup, intervju za posao, prvi dan u novoj školi, važan poslovni ili ljubavni sastanak i sl. Ipak, ako stanje straha i nervoze one­mogućava osobu u njenim svakodnevnim aktivnostima i normal­nom funkcionisanju, onda se može govoriti o anksioznom poremećaju.

Više →

Novogodišnji praznici

Objavio   /  Izdanje Br. 45  

Priredila: Dragana Marković, spec, predškolske pedagogije
Novogodišnji praznici su čarobni zbog simbolike novog početka, euforije dočeka i porodičnog druženja. Međutim, praznični dani i običaji prilika su i za razvoj porodične tradicije darivanja i učenja djece kako da daju i prime poklon.

Više →

Aktivno slušanje

Objavio   /  Izdanje Br. 48  

Priredila: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
Lako je naći ljude koji će satima pričati o sebi i svojim temama, mnogo je teže naći one koji su spremni, voljni ili imaju vremena da Vas satima slušaju.

Umijeće slušanja podrazumijeva mnogo toga: uzdržati se od zijevanja kad vam je dosadno; ne osvrtati se neprekidno oko sebe; maksimalno se truditi da ne upadate u riječ, a ako se želite suprotstaviti, onda to učinite delikatno. Ne pretjerujte sa klimanjem glavom, kako biste pokazali da obraćate pažnju. Ne ubacujte se svaki čas sa: „Naravno!”, „Imaš pravo!”, „Tako je!”; jer to je dokaz da zapravo ne slušate sagovornika.

Većina ljudi smatra da je slušanje nešto što se samo po sebi podrazumijeva. To je zbog toga što sposobnost komuniciranja vežu za sposobnost govorenja, iako je za dobru komunikaciju podjednako važno umjeti dobro slušati i dobro govoriti.

Više →