Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  'Neurologija'

ALS i ice bucket challenge

Objavio   /  Izdanje Br. 65  

bucket

Ice Bucket challenge je aktivnost koja uključuje polivanje nečije glave hladnom vodom, a sve u cilju podizanja svijesti o ALS bolesti, te prikupljanju novca u dobrotvorne svrhe kako bi se izvršila istraživanja o ovoj bolesti, čiji uzrok je i dalje nepoznat.
Preko 20.000 ljudi u SAD boluje od ALS-a, prema podacima Nacionalnog instituta za neurološke poremećaje i moždani udar, a svake godine dijagnostikuje se 5.000 novih slučajeva.

Više →

Mjesto neurološke ambulante u procjeni novonastalog moždanog udara

Objavio   /  Izdanje Br. 19  

Piše: prof. dr Ranko Raičević, Klinika za neurologiju, VMA, Beograd
(Nastavak teksta objavljenog u prethodnom izdanju časopisa)
Savremena neurologija, može se reći i više nego ijedna grana medicine, doživljava proboj u posljednjih dvadesetak godina. Ovo je posebno vidljivo u domenu moždanog udara gdje se od nihilizma došlo do kauzalnog liječenja, posebno kada je u pitanju ishemijski moždani udar.

Više →

Izuzetna pozdanost i preciznost

Objavio   /  Izdanje Br. 1  

Piše: Dr Mladen Filipović, spec. radilog
Savremeni zdravstveni sistemi i referentni nacionalni onkološki centri koji se bore protiv malignih oboljenja se danas ne mogu zamisliti bez PET/CT-centara. U samom Parizu trenutno funkcioniše šest PET/CT-centara, a u Rimu pet.Danas se u Evropi na 800.000 stanovnika planira jedan PET/CT centar, koji shodno potrebama i mogućnostima zdravstvenog sistema, obrađuje prosječno 1.500 do 2.500 pacijenata godišnje

Više →

Sastanak udruženja neurologa po sedmi put realizovan u Igalu

Objavio   /  Izdanje Br. 27  

U Institutu „Dr Simo Milošević” u Igalu realizovan je trodnevni program Sedmog zajedničkog sastanka ne­uroloških udruženja Srbije i Crne Gore. Skup koji polako zadobija obrise lijepe tradicije, 2-og juna svečano je otvorio ministar zdravlja Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović.

Više →

Kako živjeti sa multiplom sklerozom (MS)

Objavio   /  Izdanje Br. 29  

Piše: dr Dušan Nenezić, fizijatar – akupunkturolog – kiropraktičar, spec. za dječiju rehabilitaciju
Neurološka oboljenja predstavljaju veliki problem savremene medicine. Rast broja oboljelih, nepredvidivost toka bolesti i liječenja, kao i velika invalidnost, problemi su kojima se mora temeljno, sistematski pristupati.

Više →

Neurološki aspekti akutne intermitentne porfirije

Objavio   /  Izdanje Br. 39  

Piše: prof. dr Slavica Vujisić,
Katedra za neurologiju Medicinskog fakulteta u Podgorici
Porfirija je oboljenje nasljednog tipa. Nasljeđe je domi­nantno autosomno. Ona podrazumijeva razlikovanje najmanje 8 bolesti. Ovaj rijetki poremećaj javlja se kod jednog-dva na 100.000 stanovnika. Opisivao ga je još Hipokrat.

Više →

Mjesto neurološke ambulante u procjeni novonastalog moždanog udara

Objavio   /  Izdanje Br. 19  

Piše: prof. dr Ranko Raičević, Klinika za neurologiju, VMA, Beograd
Savremena neurologija, može se reći i više nego ijedna grana medicine, doživljava proboj u posljednjih dvadesetak godina. Ovo je posebno vidljivo u domenu moždanog udara gdje se od nihilizma došlo do kauzal­nog liječenja, posebno kada je u pitanju ishemijski moždani udar. Ovome je doprinijelo i bolje poznavanje etiopatogeze, patofiziologije, ali i ogromni pomaci u dijagnostici moždanog udara.

Više →

Moždani udar

Objavio   /  Izdanje Br. 41  

Piše: dr Ljiljana Radulović, spec, neurolog
Moždani udar predstavlja nagli gubitak krvotoka u odredjenom dijelu mozga. Znaci moždanog udara zavise od funkcije dijela mozga koji ishranjuje oštećeni krvni sud. Zbog toga ovi simp­tomi mogu biti najrazličitiji, ali najčešće se radi o slabosti jedne ruke i/ili noge, gubitku govora ili otežanom govoru, slabosti jedne polovine lica, intenzivnoj vrtoglavici i nemogućnosti održavanja ravnoteže.

Više →

Parkinsonova bolest

Objavio   /  Izdanje Br. 16  

Piše: dr Zilha Idrizovic, specijalista neurologije
Parkinsonova bolest obično počinje između 50-70. godine životnog vijeka i sporo napreduje tokom 10-20 godina. Prije uvođenja adekvatne terapije (levodope) prosječna dužina bolesti do smrti iznosila je 8-10 godina, a smrt je obično nastupala zbog komplikacija kao što su pneumonija ili dekubitusi. Upotreba efikasne antiparkinsone terapije posljednjih decenija je gotovo normalizovala životni vijek ovih bolesnika i za niz godina uspijeva da održi njihovu funkcional­nost.

Više →

Alchajmerova bolest – koliko znamo ?

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: dr Zilha Idrizović, specijalista neurologije
Ajchajmerova bolest (AB) predstavlja najčešći tip demencije od koje pati 5-10% ukupnog broja osoba starijih od 65 godina. Opisana je još 1906. godine od strane dr Alojza Alchajmera (Alois Alzheimer). On je uočio i opisao promjene u moždanom tkivu žene koja je umrla od „neobične mentalne bolesti”, kako se tada smatralo. Ove promjene su danas prepoznate kao karakterističan nalaz mozga oboljelih od AB-a koji napada dijelove mozga koji kontrolišu mišljenje, pamćenje i govor.

Više →

Mjesto neurološke ambulante u procjeni novonastalog moždanog udara

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: prof. dr Ranko Raičević, Klinika za neurologiju, VMA, Beograd
Vaskularne bolesti mozga treći su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta u većini razvi­jenih zemalja svijeta. U ovom kliničkom entitetu ishemijska bolest mozga predstavljena je sa blizu 80%, a preostalih oko 20% zauzimaju intracerebralna i subarahnoidalna hemoragija. Rjeđi oblici vaskularnih oboljenja mozga ne utiču značajno na ovakvu raspodjelu učestalosti ovih najvažnijih kliničkih oblika navedenog sindroma.

Više →