Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  'Kardiovaskular'

Komorske ekstrasistole, savremeni pristup

Objavio   /  Izdanje Br. 71  

komorsje

Dr Mihailo Vukmirović, mr sci, internista kardiolog ,
Klinički centar Crne Gore
Komorske ekstrasistole pretežno se javljaju kod zdravih osoba i uglavnom nijesu znak oboljenja srca. Mogu se javiti usljed pojačane aktivnosti simpatičnog nervnog sistema, odnosno u toku stresa, fizičke aktivnosti, pušenja, nakon uzimanja alkohola, kofeina, energetskih napitaka, odnosno stimulativnih i opojnih sredstava. Međutim, nerijetko se dešava da ukazuju i na ozbiljno srčano oboljenje.

Više →

HIPOTENZIJA: bolest ili normalno stanje

Objavio   /  Izdanje Br. 69  

hipo

Piše: Dr Gorokhov-Mekh Kiril
Kada je riječ o liječenju i posljedicama visokog krvnog pritiska, tu nema nikakvih nedoumica. Sa druge strane, naša mišljenja o niskom pritisku bitno se razlikuju – dok ga neki ljekari ne smatraju bolešću, drugi smatraju da je to potencijalno ozbiljno oboljenje koje zahtijeva liječenje i redovne kontrole. U anglosaksonskoj literaturi to se stanje ne prepoznaje kao poremećaj, pa se, često, i ne opisuje u medicinskim knjigama.

Više →

Benefiti kardiološke rehabilitiacije

Objavio   /  Izdanje Br. 69  

Pišu: 
Dr Sonja Nejkov
Dr Željana Škarić-Karanikić
Klinički centar Crne Gore
Svjetska zdravstvena organizacija definiše kardiološku rehabilitaciju (KR) kao skup aktivnosti potrebnih da omoguće fizičke, mentalne i socijalne uslove tako da pacijenti mogu da održe i nastave sa normalnim životom što je duže moguće. KR je kombinacija programa čije su komponente: fizički trening, modifikacija faktora rizika, psihosocijalna i stručna procjena, kao i savjetovanje pacijenta sa srčanim oboljenjem.

Više →

Hipertenzija

Objavio   /  Izdanje Br. 67  

Capture.JPG11

Piše: Prof dr Nebojša Tasić, internista kardiolog,
KVB-Dedinje, Beograd,
PZU Rezidencija zdravlja, Podgorica

Hipertenzija, odnosno povišen krvni pritisak, predstavlja vrijednost krvnog pritiska kod odraslih osoba veću od 120/80 mmHg. Krvni pritisak tokom dana i noći može rasti ili padati u zavisnosti od mnogih faktora. Ukoliko krvni pritisak tokom dužeg vremena ima veću vrijednost od 120/80 mmHg, tada govo­rimo o hipertenziji. Hipertenzija je jedna od najraspostranjenijih bolesti na planeti.

Više →

Koronarografije – od septembra ove godine nema liste čekanja

Objavio   /  Izdanje Br. 67  

b_1323355926_536

Prof. dr Ljilja Musić, medicinski direktor KCCG
Akutni koronarni sindrom – AKS (akutni infrakt miokarda i nestabilna angina pektoris) je najčešći uzrok smrti i u zapad­nom svijetu i SZO predviđa da će takav trend ostati do 2020 godine. Svake godine se u svijetu registruje 4 miliona novih pacije­nata sa akutnim koronarnim sindromom, u Evropi 2 miliona.

Više →

Liječenje hipertenzije

Objavio   /  Izdanje Br. 64  

hyper

 Piše: dr Kiril Gorokov-Mekh, PZU Kovačević
Hipertenzija je jedan od glavnih nezavisnih faktora rizika za razvoj koronarnih bolesti, šloga i renalne insuficijencije. Hipertenzija je vodeći činilac preranog invaliditeta i smrti u civilizovanom svijetu. Rizik od razvoja kardiovaskularnih komplikacija je srazmjeran povećanju krvnog pritisaka u svim starosnim grupama kod oba pola, bez obzira da li je povišen sistolni, dijastolni ili oba pritiska.

Više →

Anemije – sideropenijska anemija, terapija preparatima gvožđa

Objavio   /  Izdanje Br. 62  

anemiaa

Piše: dr Anka Popović, internista hematolog Klinički centar Crne Gore
Riječ anaemia je grčkog porijekla, u bukvalnom prevodu znači odsustvo krvi, što je nespojivo sa životom. Prvi pisani doku­ment u vezi sa opisom anemije postoji u tzv. Ebersovom papirusu iz starog Egipta, 1500 godine pne. Iz doba stare Grčke postoje zapisi da su Hipokrat, Plinije i Galen vjerovali u ljekovitu moć gvožđa.

Više →

U KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE URAĐENA RADIOFREKVENTNA ABLACIJA

Objavio   /  Izdanje Br. 60  

Atrijalna fibrilacija (AF) je najčešći dugotrajni poremećaj srčanog ritma koji se javlja kod 1%-2% opšte populacije. Oko 6 miliona Evropljanja boluje od ovog poremećaja ritma, a očekuje se da se taj broj AF udvostruči tokom narednih 50 godina usljed starenja populacije.

Više →

Srčani udar

Objavio   /  Izdanje Br. 2  

Piše: Dr Srđan Perazić, internista-kardiolog

Infarkt je odumiranje manjeg ili većeg djelića srčanog mišića nastalo zbog nedovoljne snabdjevenosti krvlju. Koronarna arterija je krvni sud koji snabdijeva srce krvlju i kiseonikom.

Više →

Šećerna bolest (tip II) i kardiovaskularna bolest

Objavio   /  Izdanje Br. 1  

Piše: Dr Violeta Vukićević, spec. interne medicine

Šećerna bolest je hronično, evolutivno, doživotno oboljenje koje se odlikuje izmijenjenim metabolizmom glukoze, masti i proteina s ubrzanim razvojem hroničnih mikro i makrovaskularnih komplikacija.

Više →

SRCE – bolest čovjeka našeg doba

Objavio   /  Izdanje Br. 1  

Piše: Dr Vanja Balšić
Ne radi se o konkurentnim već komplementarnim metodama od kojih svaka ima svoje mjesto u dijagnostikovanju, praćenju ali i liječenju promjena na koronarnim arterijama koje su najčešći uzrok smrti čovjeka na početku III milenijuma

Više →

Povišen krvni pritisak- bolest sa malo simptoma

Objavio   /  Izdanje Br. 1  

Mr ph. Katarina Minić
Povišen pritisak je vrlo često bolest koju prati vrlo malo simptoma, ili su oni čak i odsutni. Organi koji najviše trpe i stradaju u hipertenziji su: oči, srce, bubrezi i krvni sudovi

Više →

Savjeti za prevenciju i kontrolu povišenog krvnog pritiska

Objavio   /  Izdanje Br. 23  

Piše: Damir Peličić, visokostrukovni medicinski tehničar,
Klinika za urologiju i nefrologiju, KCCG, Podgorica
Povišen krvni pritisak je bolest modernog doba povezana sa povećanim stresom, manjkom sna, gojaznošću, slanom hranom, ljekovima (kortikosteroidi i kontraceptivi), pušenjem, pojačanim konzumiranjem alkohola i energetskih napitaka. U preko 90% slučajeva povećanog krvnog pritiska ne zna se uzrok bolesti, a kod manje od 10% povećanje krvnog pritiska nastaje kao posljedica drugih bolesti (oboljenja bubrega ili nadbubrežne žlijezde, srčana oštećenja, poremećaji štitaste žlijezde).

Više →

Smjernice za laboratorijsku dijagnostiku akutnog koronarnog sindroma (AKS)

Objavio   /  Izdanje Br. 56  

Piše: mr sci Vesna Radonjić, spec. med. biohemije Opšta bolnica Kotor
AKS obuhvata spektar oboljenja sa zajedničkom pa-tofiziološkom osnovom. Ekstracelularno lipidno jezgro u plaku prekriveno je kolagenom kapom sa infiltrovanim makrofagima. Ateromatozni plakovi su podložni rupturama i razvoju AKS-a. U ramenom regionu vulnerabilnog plaka nalaze se velike količine makrofaga, T-limfocita i mast ćelija.

Više →

Zdravo srce za zdrav život

Objavio   /  Izdanje Br. 54  

srce

29. septembar bio je dan koji je ove godine širom svijeta obilježilo bezbroj manifestacija posvećenih očuvanju zdravlja srca. Od 2000. godine ove aktivnosti se redovno sprovode posljed­nje nedjelje septembra. Ovogodišnje manifestacije imale su za podtemu sprečavanje naprasne srčane smrti.

Više →

10 zapovijesti zdravog srca

Objavio   /  Izdanje Br. 27  

Piše: dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg
Da li ste znali da se srce i krvni sudovi ponašaju kao bilježnica naših navika? Efekti loših i dobrih stvari koje dan za danom praktikujemo ostaju zabilježeni u sistemu krvotoka. Drugim riječima – srce sve vidi. Dobro je znati da za zdravo srce i dugovječnost nije potreban neki komplikovan režim ponašanja.

Više →

Iznenadna smrt sportista

Objavio   /  Izdanje Br. 30  

Piše: prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar, Dom zdravlja – Bijelo Polje
Iznenadna (naprasna) smrt sportista definiše se kao iznenadni prestanak rada srca koji nastaje tokom šest časova, kod osoba prethodno dobrog zdravstvenog stanja. Osnovna odlika ovog fenomena jeste tipično nastajanje tokom ili neposredno poslije treninga, odnosno takmičenja, tj. poslije intenzivnog fizičkog napora kao uzročnog faktora.

Više →

Ateroskleroza kao pojam

Objavio   /  Izdanje Br. 30  

Piše: dr Lidija Rakočević, mr sc. med., pedijatar endokrinolog
Institut za bolesti djece KCCG
Značaj faktora rizika u djetinjstvu dokazuju mnogo­brojne epidemiološke studije koje ukazuju da postoji visoka korelacija između ranih aterosklerotičnih lezija sa nivoom faktora rizika kod djece i omladine. Prva istraživanja o aterosklerozi datiraju još prije više od 30 godina kada Holman kao pionir u istraživanju ateroskleroze u djetinjstvu postavio je provokativno pita­nje ^Atherosclerosis – a pediatric nutrition problem?”

Više →

Tromboza dubokih vena

Objavio   /  Izdanje Br. 30  

Venski trombovi obično nastaju u okolnostima sla­bog ili poremećenog protoka krvi – venske staze – i pretežno se sastoje od fibrina i eritrocita, sa relativno malo trombocita. Staza predisponuje trombozi tako što aktivnim faktorima koagulacije omogućava da se lokalno akumuliraju i smanjuje njihovu izloženost prirodnim antikoagulansima cirkulišuće krvi.

Više →

Infarkt – kratak kurs preživljavanja

Objavio   /  Izdanje Br. 30  

Piše: dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg
Britanska asocijacija za srce objavila je video koji na vrlo slikovit način govori o tome kako izgleda srčani udar, koji su simptomi i šta treba uraditi. Naravno, nikome se ne dopada da u sred lijepog sunčanog dana razmišlja o srčanom udaru, zar ne? Ali, ako dođete u situaciju u kojoj Vam se pojavljuju simptomi, ili vidite nekoga ko ima simptome srčanog udara, znaćete šta da uradite.

Više →

Stres

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg
Životinja, kada se uplaši, proradi joj instinkt ops­tanka, i dešava se jedan od moguća dva kraja: bude uhvaćena i pojedena, ili se sakrije odnosno – pobjegne. Ono što mene začuđuje jeste da najsavršenija (do sada) od svih životinja, nema čak ni ta dva izbora. Zato želim sa Vama da podijelim ovu priču o zecu koju mi je ispričala prijateljica Branka, anest­eziolog.

Više →

Jednostavni savjeti za snižavanje holesterola

Objavio   /  Izdanje Br. 53  

snizavanje holest

Piše: dr Jasmina Ćorovič-Kuburović
Ako imate povišene masnoće u krvi, morate biti svjesni da je riječ o vrlo ozbiljnom problemu s kojim se susreće gotovo petina ukupne (većinom muške) populacije, a koji može izazvati komplikacije opasne po život, u vidu srčanog infarkta ili moždanog udara.

Više →

Da infarkt nužno ne bude prijetnja smrću

Objavio   /  Izdanje Br. 29  

Prvi kongres opšte/porodične medicine sa među­narodnim učešćem, koji je realizovan u periodu 26-29. maja u Baru, bio je odlična prilika da se usvoje nova i raznovrsna mišljenja i iskustva iz struke.

Više →

Kako da vam kardiohirurg bude prijatelj, a ne ljekar

Objavio   /  Izdanje Br. 29  

Piše: dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg
Sedamdeset, osamdeset, pa i više godina vjerno će raditi bez i najmanjeg odmora. Mnogi drugi organi će možda otkazati prije njega, smanjiti funkciju, ali ono će nastaviti da kuca. Evo šta vi treba da uradite da biste olakšali rad srcu.

Više →

Stomatološke intervencije kod kardiovaskularnih bolesnika

Objavio   /  Izdanje Br. 33  

Piše: Prim mr sci dr Slobodan V. Radonjić
Već više decenija kardiovaskularne bolesti (bolesti srca i krvnih sudova) su najrasprostranija oboljenja kod ljudi, a po mortalitetu (stepen smrtnosti) su na prvom mjestu. Obzirom na njihovu učestalost, sasvim je razumljivo da je tih bolesnika svakim danom sve više i u stomatološkim ordinacijama.

Više →

6 Zastrašujućih vremenskih perioda za vaše srce

Objavio   /  Izdanje Br. 33  

Piše: dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg
Rizik od srčanog udara povećava se 40% ujutro, utvrdili su naučnici sa Harvarda. Zašto? Kada se budite, Vaše tijelo luči adrenalin i druge hormone stresa, povećava se krvni pritisak i povećana je potreba za kiseonikom.

Više →

Rehabilitacija pacijenata nakon operativnog zahvata na srcu

Objavio   /  Izdanje Br. 34  

Piše: Dr Rajmonda Tuna
Kardiovaskularni sistem obuhvata pored srca i krvne sudove, pa je mogućnost oboljenja njegovih dijelova velika. Reha­bilitacija ovih bolesnika zasniva se na opštim principima rehabilit­acije, ali je znatno odmjerenija, sa pažljivo planiranim opte­rećenjem i zamorom, uz stalnu kontrolu rada srca (pritisak i puls).

Više →

Srčani udar – 7 znakova

Objavio   /  Izdanje Br. 34  

Piše: dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg
Simptomi srčanog udara razlikuju se kod muškaraca i žena. „Ono što mislimo da je karakterističan bol za srčani udar – kao da nam je slon sjeo na grudi – uglavnom ne važi za žene”, kaže dr Marianne Legato sa Kolumbija univerziteta.

Više →

Za 28 dana do zdravijeg srca

Objavio   /  Izdanje Br. 37  

Piše: dr Aleksandar Nikolic, kardiohirurg
Da li ste znali da više od 41 miliona žena u Americi ima srčane bolesti? I da je više žena nego muškaraca koji će umrijeti od toga? U stvari, to je vodeći zdravstveni problem koji ubija žene (nije rak – zajednički mit)

Više →

Izbjegavanje rizika i prevencija najbolji ljekari

Objavio   /  Izdanje Br. 39, Razno  

Krajem mjeseca, od 25. do 29., u Miločeru su održane IV. Međunarodna ljetnja škola o kardiovaskularnim bolestima i III. Škola posvećena reproduktivnom zdravlju. U fokusu interesovanja učesnika bili su kontrola faktora rizika, dijagnostika i tretman kardiovaskularnih bolesti i edukacija adolescenata o reproduktivnom zdravlju.

Više →

Poremećaji srčanog ritma

Objavio   /  Izdanje Br. 51  

aritmija

Piše: dr Mihailo Vukmirović, spec. kardiolog, Klinički centar Crne Gore
Srčane aritmije predstavljaju nepravilnosti u radu srca. Srčana kontraktilnost nastaje usljed aktivacije mišićnih vlakana nadražajem stvorenim u sinusnom čvoru. Čini ga grupa specijalizovanih ćelija lokalizovanih u desnoj pretkomori, blizu gornje šuplje vene, odakle se električni signali šire preko pretkomora do mjesta između pretkomora i komora koje se zove atrioventrikularni čvor, a potom preko grupe specijalnih puteva do lijeve i desne komore.

Više →

Bolest malih krvnih sudova mozga najcešći uzrok kognitivnog deficita

Objavio   /  Izdanje Br. 50  

Farmaceutska kompanija „Pharma Swiss” organizovala je u Podgorici predavanje o kognitivnim disfunkcijama, neuro­loškom problemu karakterističnom za stariju populaciju, čiji je čest uzrok bolest malih krvnih sudova. Upravo o tom uzročniku kognitivne disfunkcije govorila je prof. dr Nadežda Šternić, neurolog Klinike za neurologiju iz Beograda, i dr Mirjana Čukić, neurolog Klinike za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore.

Više →

Oštećenja krvnih sudova i kostiju glavne opasnosti

Objavio   /  Izdanje Br. 50  

Sekundarni hiperparatireodizam predstavlja najteže područje u nefrologiji i strukama koje su sa njom povezane, jer izaziva renalnu osteodistrofiju, te kardiovaskularne bolesti, uzrokujući ubrzanu arterosklerozu i kalcifikaciju krvnih sudova, istaknuto je na skupu posvećenom tom oboljenju, koji je u Podgorici organizovala Farmaceutska kuća „Sanofi”.

Više →

Hronična venska bolest kao globalni problem

Objavio   /  Izdanje Br. 49  

venska

U okviru dvodnevne Flebološke škole koja je otpočela 8-og aprila, veliki broj predstavnika stručne javnosti imao je priliku da sazna nešto više o hroničnoj venskoj bolesti. Tema je bila fokusirana na pristup izazovima u ordinaciji ljekara opšte medicine, kao i na dermatološke aspekte ovog oboljenja. Predavači su bili: dr Goran Batrićević, dr Davor Musić, vaskularni hirurzi Kliničkog centra Crne Gore, i dr Olivera Simić-Kovačević, dermatovenerolog Privatne zdravstvene ustanove „Dr Kovačević” iz Budve.

Više →

Milijarda ljudi u svijetu pati od hipertenzije

Objavio   /  Izdanje Br. 49  

hiper

Svjetski dan zdravlja, 7. april, koji se svuda u svijetu obilježava od 1952. godine, prilika je da se upozori na globalne zdravstvene probleme, predstave statistički podaci o trendovima pojedinih bolesti i ukaže na akcije koje društvo preduzima na prevenciji i liječenju. Ovogodišnji moto Dana zdravlja bio je „Kontrolišite svoj krvni pritisak – smanjite rizik od srčanog i moždanog udara”, a u Crnoj Gori praznik je obilježen radionicom o hipertenziji, održanom 8.4. u podgoričkom hotelu „Premier”.

Više →

Omega-3 polinezasićene masne kisjeline

Objavio   /  Izdanje Br. 26  

Piše: prof. dr Milutin Mirić
Omega-3 masne kisjeline, kao i omega-6 masne kisjeline, esencijalne su polinezasićene masne kisjeline. Svakodnevna ishrana obiluje omega-6 masnim kisjelinama, prije svega iz biljnih ulja bogatih linolenskom kisjelinom. Međutim, naše tijelo nema neophodne enzime za pretvaranje omega-6 masnih kisjelina sadržanih u trima masnim kisjeli-nama, pa se preostale vrste moraju posebno unositi ishranom.

Više →

Hipotenzija – stanje ili bolest

Objavio   /  Izdanje Br. 26  

Piše: dr Milica Šofranac, pedijatar
Nizak krvni pritisak definiše se kao vrijednost krvnog pritiska, u određenim uslovima, koja je niža od normalno očekivane za pojedinu osobu. Ovo je relativan pojam. U stručnoj literaturi hipotenzija se definiše kao stanje u kome je vrijednost krvnog pritiska manja od 100/60 mm Hg (izmjeren više puta u ambulantnim uslovima) uz posto­janje određenih simptoma.

Više →

Moždani udar

Objavio   /  Izdanje Br. 41  

Piše: dr Ljiljana Radulović, spec, neurolog
Moždani udar predstavlja nagli gubitak krvotoka u odredjenom dijelu mozga. Znaci moždanog udara zavise od funkcije dijela mozga koji ishranjuje oštećeni krvni sud. Zbog toga ovi simp­tomi mogu biti najrazličitiji, ali najčešće se radi o slabosti jedne ruke i/ili noge, gubitku govora ili otežanom govoru, slabosti jedne polovine lica, intenzivnoj vrtoglavici i nemogućnosti održavanja ravnoteže.

Više →

Ostaviti pušenje i prilagoditi ishranu

Objavio   /  Izdanje Br. 41  

Kako se izrađuju programi prevencije kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kako se ona sprovodi, pitanja su na koja su odgovore mogli da čuju polaznici edukativne radionice u Podgoričkom domu zdravlja, koje ta ustanova organi­zuje prvenstveno za medicinske radnike. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu

Više →

Matične ćelije kao lijek kod oboljenja srca

Objavio   /  Izdanje Br. 40  

Piše: dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg
Ljudsko tijelo se sastoji od više od 200 tipova zrelih ćelija. Svaki tip ima svoju specijalizovanu funkciju. Matične ćeli­je, tzv. građevinski blokovi tijela, osnovne su ćelije ljudskog organizma od kojih, razvojem, nastaju sva tkiva. Pored toga, one imaju mogućnost da se transformišu u određena tkiva tokom čitavog života.

Više →

Kombinovana terapija u liječenju hipertenzije

Objavio   /  Izdanje Br. 24  

Na sastanku realizovanom u orga­nizaciji Sanofi aventisa, 10. marta tekuće godine, prof. dr Zorana Vasiljević, ljekar Kliničkog centra Srbije, izlagala je na temu Liječenje hipertenzije u sklopu globalnog kardiovaskularnog rizika – kombinovana terapija kao najbolja terapijska opcija. Ona je uspješno predočila brojne prednosti ove tera­pije, koju njen stručni tim ljekara sprovodi u cilju liječenja, te nimalo bezazlene opasnosti, tj. bolesti koja u današnje vrijeme prijeteći zauzi­ma maha.

Više →

Hipertenzija u starijem životnom dobu

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: mr sc. med. Sinan Ećo, internista
Povećanje arterijskog pritiska koje nastupa sa starošću najčešće je udruženo sa strukturalnim promje­nama u arterijama i to pogotovo sa otvrdnućem širokih arterija. Što su veće vrijednosti sistolnog pritiska a niže vrijednosti dijastolnog pritiska, znači, što je veća amplituda arterijskog pritiska, takvo stanje je skopčano sa povećanim mortalitetom. Najvažniji predskazatelj rizika kod starijih osoba predstavlja povećani pulsni pritisak. Sistolni pritisak skoro linearno raste sa povećanjem broja godina.

Više →

Procjena ukupnog rizika za pojavu fatalnog kardiovaskularnog događaja

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: prof. dr sc med. Aneta Bošković
Kardiovaskularna oboljenja (KVB) su vodeći uzrok prijevremene smrti u svijetu, i skraćuju prosječni životni vijek čovjeka za 10 godina. Zauzimaju prvo mjesto među uzročnicima mortaliteta, a posebno se ističe koronarna bolest. Prema istraživanjima koja su rađena tokom posljednje dekade, smatra se da će broj oboljelih od KVB-a i dalje rasti, uglavnom na račun porasta gojaznosti i broja oboljelih od dijabetes melitusa (lat. diabetes mellitus).

Više →

Rekonstruktivna hirurgija mitralnog zalistka

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: dr sci med Aleksandar Nikolić, kardiohirurg
Mitralni zalistak ima dva listića (kuspisa), prednji i zadnji. Od njih polaze horde tendinee (tanke niti) koje povezuju listiće sa papilarnim mišićima koji se nalaze u lijevoj srčanoj komori. Ove horde drže kuspise zatvorenim, da se krv tokom istiskivanja iz lijeve komore u aortu ne bi vraćala u predkomoru. Sve ove strukture zajedno čine tzv. mitralni aparat.

Više →

Elektrokardiogram (EKG) – pokazatelj funkcionisanja srca

Objavio   /  Izdanje Br. 19  

Pišu: dr Bozo Vuković i dr Srđan Perazić PZU„Cardio medica”, Podgorica
EKG je grafički zapis električnih potencijala srčanog mišića. Srce je jedinstveni mišić u tijelu koji posjeduje svojstvo automatskog formiranja impulsa i ritmičkih kontrakcija. Dejstvo elektrokardiograma bazira se na činjenici da srčani mišić (miokard), kao i svaki drugi mišić u radu, proizvodi električne struje (električni efekat). To je posljedica metabolizma, biološkog, hemijskog i iziološkog procesa u jednom organizmu ili u pojedinoj ćeliji, kojim hranljiva građa, materijal za ishranu, prelazi u živu materiju

Više →

Pretkomorska fibrilacija

Objavio   /  Izdanje Br. 19  

Jedna od tema koja je zavrijedila pažnju velikog broja posjetilaca na Saboru ljekara održanom 24. i 25. septembra u Bijelom Polju bila je predstavljena izlaganjem doc. dr Ljiljane Gledović-Musić, kardiologa Kliničkog Centra Crne Gore. U cilju promovisanja najnovijih preporuka za liječenje ovog tipa aritmija dr Gledović-Musić ukazala je na posebne aspekte remodelovanja srca, te pored ostalog i definiciju i klasifikaciju pretkomorske (atrijalne) fibrilacije.

Više →

Prevencija kardiovaskularnih oboljenja kod oboljelih od dijabetes melitusa

Objavio   /  Izdanje Br. 17  

Piše:: dr. sc. interne med. Ahmet Alibegović
Dijabetes melitus (DM) je hronična, teška i neizlječiva bolest koju karakteriše skup metaboličkih oboljenja sa trajno visokim nivoom glikemije u krvi nastalim usljed poremećaja sekrecije insulina iz beta-ćelija glave pankreasa, što je u najvećem broju slučajeva povezano sa ishemijskom bolešću srca, povišenim krvnim pritiskom, promjenama na krvnim sudovima, kao i mnogim drugim komplikacijama kakve su neurološke, oftalmološke, bubrežne i u najvećem broju slučajeva psihološke promjene.

Više →

Mentalni stres i srce

Objavio   /  Izdanje Br. 17  

Piše: doc. dr med. sci dr Božo Vuković
Da bi objasnili šta je stres, treba razum­jeti šta su emocije. U tome se, od Šekspirovog djela, nije otišlo predaleko. Emocije se mogu prikazati kao unutrašnji osjećaj, doživljaji sadržani u mislima. One su osjećaj, pojam koji se ne ponavlja i zato nijesu podložne naučnoj analizi.

Više →

Bezbolno zakrčenje – bolne posljedice

Objavio   /  Izdanje Br. 44  

zakrcenje

Piše: doc. dr med. sc. Božo Vuković
Nad iznenadnom smrću od infarkta miokarda, čovjeka koji prethodno nije osjećao bol u grudima niti se liječio od srca, svi se, a naročito rodbina, zapitaju kako je to moguće. No, mogućnost takve smrti, poznata je u običnom životu, ali i opisana u literaturi.

Više →

Povećane vrijednosti masnoće u krvi – Hiperlipoproteinemije

Objavio   /  Izdanje Br. 43  

43-hyperlipidemia

Piše: dr Erol Muratović

Hiperlipoproteinemije su nasljedni ili stečeni poremećaji metabolizma lipida1 i lipoproteina koji se ispoljavaju povećanjem serumske koncentracije holesterola ili triglicerida ili istovremenim povećanjem obje ove lipidske komponente.

Više →

Prehospitalno zbrinjavanje bolesnika sa akutnim i ishemijskim moždanim udarom

Objavio   /  Izdanje Br. 47  

prehospital

Piše: dr Branka Gogić
Akutni ishemijski moždani udar (AIMU) definiše se kao fokalni ili globalni poremećaj moždane funkcije koji naglo nastaje, a posljedica je poremećaja moždane cirkulacije ili stanja u kome protok krvi nije dovoljan da zadovolji metaboličke potrebe neurona za kiseonikom i glukozom. Tranzitorni ishemijski atak (TIA) prolazna je epizoda neurološke disfunkcije, uzrokovana fokalnom ishemijom mozga, kičmene moždine ili retine, bez akutnog infarkta u trajanju do 60 min.

Više →

Aneurizma abdominalne aorte

Objavio   /  Izdanje Br. 45  

45-aorta

Piše: dr Nikola Fatić specijalizant vaskularne kirurgije

Abdominala aorta je dio aorte, najvećeg arterijskog krvnog suda u organizmu, koji se proteže od dijafragme do njene završne račve na zajedničke ilijačne arterije. Nalazi se retroperito-nealno sa lijeve strane kičmenog stuba do projekcije L-3/L-4 kičmenog pršljena. Prečnik lumena aorte postepeno se smanjuje od njenog ishodišta iz..

Više →

Visok krvni pritisak – Hipertenzija

Objavio   /  Izdanje Br. 48  

pritisak

Krvni pritisak je sila koja potiskuje krv prema zidovima krvnih sudova i omogućava joj da cirkuliše kroz organizam. Sasvim je normalno da se tokom dana mijenja njegov nivo, te da on ima različite vrijednosti u pojedinim periodima. Međutim, ono što je nepoželjno jeste hronično izmijenjen nivo krvnog pritiska. Hipertenzija predstavlja vodeći uzrok nastanka srčanih bolesti ..

Više →

Povećan krvni pritisak starijih osoba

Objavio   /  Izdanje Br. 48  

hipertenzija kod starijih

Piše: doc. dr Bozo Vuković

Povećan krvni pritisak, arterijska hipertenzija, česta je pojava kod osoba starih 65 godina života i više i obuhvata oko 50% slučajeva. U medicini je jedno vrijeme vladalo mišljenje da je on glavni faktor rizika za oboljenje srca, anginu pektoris i umiranje od moždanog udara. Da bi se liječio, širom svijeta su vršena ispitivanja visine njegovog nivoa.

Više →