Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  Izdanje Br. 18

Pubertet

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: dr Milana Šoć, spec, ginekologije i akušerstva
Pubertet podrazumijeva fiziološke i morfološke promjene kao i promjene u ponašanju do kojih kod dječaka i djevojčica dolazi tokom sazrijevanja gonada od infantilnog do adultnog tipa. Pubertet je period života između djetinjstva i adultnog doba tokom kojeg se odvija faza ubrzanog longitudinalnog rasta, proces seksualnog sazrije­vanja, razvoj sekundarnih seksualnih karakteristika i posti­zanja reproduktivne sposobnosti.

Više →

Skabijes (šuga, svrab, lat. scabies)

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: dr Marija Mališić-Korać spec. dermatovenerologije
Skabijes je infektivna parazitarna dermatoza koja se karakteriše noćnim svrabom i porodičnom pojavom oboljenja. Uzrokovan je grinjama roda Sarcoptes scabiei varitas hominis (sinonim Acrus). Incidenca skabijesa (svraba) ciklički fluktuira u intervalima od 15 do 20 godina. Razlozi nisu uvijek sasvim poznati.

Više →

Poremećaji hiperpigmentacije kože – hipermelanoze – upotreba IPL-a ili lasera

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: dr Olivera Kovačević, spec, dermatovenerologije
Boja kože zavisi od interakcije genetskih činilaca, UV zračenja i hormonskih uticaja. Konstitutivna boja kože nastaje miješanjem crvene (oksihemoglobin), plave (deoksihemoglobin), žute (karotin) i mrke boje (melanin). Fakultativna (inducibilna) boja kože posljedica je izlaganja ultraviolentnom zračenju (UV), a može nastati i zbog prisus­tva nekoliko vrsta oboljenja ili fizioloških stanja (trudnoća).

Više →

Trideset godina uspješnog rada

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Matični objekat Doma zdravlja u Baru zauzima lokaciju koja se nalazi u centru grada. Smještena na pros­toru površine 1.876 m2, ova ustanova danas upravlja izvršenjem spektra razuđenih medicinskih nadležnosti čiji je osnovni prioritet briga o zdravlju građana. Kao siguran partner u zaštiti i poboljšanju zdravlja, Dom zdravlja raspolaže odgovornim i profesionalnim kadrom koji obav­lja preventivne i kurativne preglede, savjetovalištima, specijalizovanim centrima i posebnim ambulantama koje se nalaze u prigradskim mjestima

Više →

Radna terapija, radni terapeut

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: Milorad Aranitović, strukovni radni terapeut
Radna terapija je svaka aktivnost, mentalna ili fizička, koja je medicinski propisana i stručno vođena, sa svrhom da pomogne pacijentu u ozdravljenju od neke bolesti ili povreda. (Definicija Svjetske zdravstvene organizacije) • Radna terapija je dio terapeutsko-rehabilitacionog programa i obuhvata manuelne, kreativne, rekreativne, socijalne, edukativne i ostale aktivnosti, sa ciljem da kod pacijenta postigne određenu funkciju, mentalni stav ili ponašanje.

Više →

Diskus hernije – simptomi i liječenje

Objavio   /  Izdanje Br. 18, Razno  

Piše: dr Dušan Nenezić, fizijatar – akupunkturolog – kiropraktičar,
spec. za dječiju rehabilitaciju
Poznata je procjena da oko 90 odsto ljudi makar jednom u toku života doživi bolove u lumbalnom predjelu poznate kao krstobolja, ali rijetko ko prepozna kada treba da se javi ljekaru i kada i kako se pravilno liječiti. U medicini se ova vrsta bola označava kao lumbalni bolni sindrom. Vrlo je bitno napraviti razliku u tome šta je teži ili lakši znak oboljenja i shvatiti kako treba reagovati.

Više →

Umjerenost u upornosti dobar je put ka uspjehu !

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: Bojan Kraljević, Spec, primijenjene fizioterapije (BApp, Spec. App)
Glavni i najvažniji pokazatelj stepena fizičkog aktiviteta jeste srčana frekvencija. Međutim, pored pomenutog, važnu ulogu imaju subjektivni zamor, potrošnja kalorija (jedinica za energiju koja se definiše kao količina toplote koja je potrebna da se temperatura litra vode poveća za 1°C) i sl. Napomenuću da potrošnja kalorija zavisi od tjelesne težine, tako da osobe koje su teže potroše više kalorija dok vježbaju.

Više →

Rak pankreasa – najteže oboljenje trbušne duplje

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Od raka pankerasa svake godine umre milion ljudi u svijetu a taj karcinom je na 5. mjestu po smrtnosti. Broj oboljelih u CG i regionu takođe bilježi rast. Nove tehnike liječenja ove bolesti okupile su vodeće hirurge iz CG i regiona na ovo regionalnom Simpozijumu. Pozdravljajući sve prisutne u ime organizatora dr Zoran Srzentić, direktor Opšte bolnice u Baru rekao je da je profesor Akimasa Nakao stigao u Bar i Crnu Goru nakon što su on i dr Zoran Milošević, direktor Instituta za hirurgiju Kliničkog Centra Vojvodine boravili na hiruškoj klinici Medicinskog fakulteta u Nagoi proteklog aprila i prisustvovali 110. kongresu hirurga u Japanu koji je okupio 13.000 učesnika.

Više →

Bolest kod koje je izuzetno važna preventiva

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Ističući podatak da je u posljednje vrijeme signifi­kantno povećan broj oboljelih od malignih oboljenja, te da se, paralelno sa tim, uočava i porast broja pušača, dr Nebojša Jokmanović osvjetlio je niz aspekata vezanih za pojavu karci­noma grlića materice i postavio neka pitanja o načinu življenja na koja savremeni čovjek treba da obrati pažnju. Naučno je dokazano, kako je više puta naglasio, da je pušenje faktor rizika za dobijanje raka grlića materice, te da, ako ne samostalno, ali sigurno u sadejstvu sa još nekim od riziko faktora (stres, genetska predisponiranost, dugotrajno radno vrijeme, obavljanje napornih poslova, uslovi okruženja tipa povećanog radioktivnog uticaja i zagađenosti vode, vazduha, hrane…), pušenje zaista jeste izazivač ovih bolesti.

Više →

Regionalna saradnja u onkologiji i SEEROG

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Bolest savremenog svijeta je tumor. Nekada je svaki peti stanovnik umirao od kancera, a danas svaki treći. Ranije su ljudi umirali od tuberkoloze, neuhranjenosti uopšte, ali ne od bolesti savremenog svijeta. Mi se hvalimo sportskim rezultatima, a Hrvatska je druga zemlja u Evropi, poslije Mađarske, po učestalosti tumora kod muškaraca, tako da je rak konačno prepoznat kao osnovni zdravstveni problem i protiv njega se nastojimo boriti. U Evropi smrtnost od tumora opada, a kod nas raste.

Više →

Hipertenzija u starijem životnom dobu

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: mr sc. med. Sinan Ećo, internista
Povećanje arterijskog pritiska koje nastupa sa starošću najčešće je udruženo sa strukturalnim promje­nama u arterijama i to pogotovo sa otvrdnućem širokih arterija. Što su veće vrijednosti sistolnog pritiska a niže vrijednosti dijastolnog pritiska, znači, što je veća amplituda arterijskog pritiska, takvo stanje je skopčano sa povećanim mortalitetom. Najvažniji predskazatelj rizika kod starijih osoba predstavlja povećani pulsni pritisak. Sistolni pritisak skoro linearno raste sa povećanjem broja godina.

Više →

Procjena ukupnog rizika za pojavu fatalnog kardiovaskularnog događaja

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: prof. dr sc med. Aneta Bošković
Kardiovaskularna oboljenja (KVB) su vodeći uzrok prijevremene smrti u svijetu, i skraćuju prosječni životni vijek čovjeka za 10 godina. Zauzimaju prvo mjesto među uzročnicima mortaliteta, a posebno se ističe koronarna bolest. Prema istraživanjima koja su rađena tokom posljednje dekade, smatra se da će broj oboljelih od KVB-a i dalje rasti, uglavnom na račun porasta gojaznosti i broja oboljelih od dijabetes melitusa (lat. diabetes mellitus).

Više →

Rekonstruktivna hirurgija mitralnog zalistka

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: dr sci med Aleksandar Nikolić, kardiohirurg
Mitralni zalistak ima dva listića (kuspisa), prednji i zadnji. Od njih polaze horde tendinee (tanke niti) koje povezuju listiće sa papilarnim mišićima koji se nalaze u lijevoj srčanoj komori. Ove horde drže kuspise zatvorenim, da se krv tokom istiskivanja iz lijeve komore u aortu ne bi vraćala u predkomoru. Sve ove strukture zajedno čine tzv. mitralni aparat.

Više →

Primjena HBO-a u traumatologiji

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: dr Marko Savovski, spec. ortopedije, traumatološke kirurgije i baromedicine
Progres nauke i ubrzanje tempa života, sa suštinskim promjenama u načinu življenja, uslovljava stalne promjene u brojnosti i kvalitetu traumatizama. U savremenim uslovima to se prije svega odnosi na saobraćajni traumatizam, a u manjoj mjeri i na industrijski i sportski. U okviru ove tri kategorije nastaje više od 90 % povreda koje se dogode na koštano-zglobnom sistemu. Definicija akutne muskulo-skeletne traume podrazumijeva postojanje lezije mišićnog i koštanog sistema koja obuhvata i druga tkiva kao što su koža, krvni sudovi, vezivno i nervno tkivo.

Više →

Paradontopatija, tihi otmičar naših zuba

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: Nadica Praščević-Zindović Spec. preventivne i dječije stomatologije
Parodontopatija je izuzetno rasprostran­jeno oboljenje. Gotovo da ima karakter pandemije jer je veliki broj oboljelih osoba na svim kontinentima. Statistika govori da ovaj zdravstveni i socio-ekonomski problem pogađa tri od četiri osobe starije od 35 godina, a značajno veliki procenat omladine već ima rane simptome bolesti.

Više →

Sve se može kad se hoće

Objavio   /  Izdanje Br. 18, Poznati i Zdravlje  

Svima dobro poznata po neobičnoj punoći i osobenosti glasa, kao i nizu pjevačkih ostvarenja ogromne popularnosti, Andrijana Božović je osoba koja se jako dobro snalazi u posve različitim profesionalnim i životnim zahtjevima. Pjevačka karijera koju je 2001. godine započela trijumfom na univerzitetskom takmičenju zabilježila je brojne zapažene nastupe na eminentnim festivalima, a 2004. objavljen je i album „Na krilima anđela”.

Više →

Alchajmerova bolest – koliko znamo ?

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: dr Zilha Idrizović, specijalista neurologije
Ajchajmerova bolest (AB) predstavlja najčešći tip demencije od koje pati 5-10% ukupnog broja osoba starijih od 65 godina. Opisana je još 1906. godine od strane dr Alojza Alchajmera (Alois Alzheimer). On je uočio i opisao promjene u moždanom tkivu žene koja je umrla od „neobične mentalne bolesti”, kako se tada smatralo. Ove promjene su danas prepoznate kao karakterističan nalaz mozga oboljelih od AB-a koji napada dijelove mozga koji kontrolišu mišljenje, pamćenje i govor.

Više →

Mjesto neurološke ambulante u procjeni novonastalog moždanog udara

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: prof. dr Ranko Raičević, Klinika za neurologiju, VMA, Beograd
Vaskularne bolesti mozga treći su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta u većini razvi­jenih zemalja svijeta. U ovom kliničkom entitetu ishemijska bolest mozga predstavljena je sa blizu 80%, a preostalih oko 20% zauzimaju intracerebralna i subarahnoidalna hemoragija. Rjeđi oblici vaskularnih oboljenja mozga ne utiču značajno na ovakvu raspodjelu učestalosti ovih najvažnijih kliničkih oblika navedenog sindroma.

Više →

Kiseonik nije sve u životu, ali bez kiseonika nema života

Objavio   /  Izdanje Br. 18  

Piše: dr Marko Savovski,

spec. ortopedije, traumatološke kirurgije i baromedicine
Udruženje za pomorsku i hiperbaričnu medicinu iz SAD-a, poznato i kao UHMS ( Undersea and Hyperbaric Medical Society ), propisalo je kod kojih se dijagnoza liječenje može dopuniti primjenom HBOT-a u bolnicama. Na osnovu odluke Odbora za kiseonik, UHMS-a, odobrene su sljedeće indikacije za primjenu hiperbarične oskigenoterapije.

Više →
133 people follow medicalcg