Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  Izdanje Br. 92

Praktični i korisni zdravstveni doživljaji

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

Medical Logo

Doc. dr sci med. Božo Vuković

Lijepa je zamisao, osvrnuti se na formiranje prvih Sabora sjevernog dijela Crne Gore i jugozapadne Srbije i odati zahvalnost organizatorima bivših sabora i ovogodišnjeg, četrdeset petogodišnjeg Sabora u Bijelom Polju, od strane direktorice Doma zdravlja dr Majde Dobardžić i direktorice bjelopoljske Opšte bolnice dr Biserke Bulatović. Svrha sabora bila je unapređivanje opšte i zdravstvene kulture u mjestima gdje je to bilo izuzetno neophodno. Bila je dužnost rukovodstva opština i zdravstvenih radnika da unapijede higijenske uslove života i praktični, zdravstveni, medicinski rad u sprečavanju obolijevanja i savremenom liječenju bolesnika…

Više →

SMART projekat (pilot) – Napredni farmaceut

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

Gordona Obradovic

Mr ph Gordana Obradović,
spec. farmaceutske zdravstvene zaštite

Farmaceutska komora Crne Gore je profesionalna organizacija koja predstavlja i zastupa farmaceutsku struku i djelatnost u Crnoj Gori. Pored unapređivanja farmaceutskog sektora Crne Gore, Komora štiti prava i interese pacijenata, uz poštovanje najvišeg mogućeg standarda ljudskih prava i vrijednosti. Zdravstveni sistem je veoma složen i ishod liječenja pacijenata zavisi od zdravstvenih radnika iz više disciplina. Zbog toga se od zdravstvenih radnika očekuje da međusobno sarađuju i dopunjuju se pružajući kvalitetnu zdravstvenu zaštitu pacijentima…

Više →

Leishmaniosis – Lajšmanioza

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

leishmanias

Dr sci med. dr Sanja Medenica,
specijalista epidemiolog,
Institut za javno zdravlje

Arheološka istraživanja su kontinuirano doprinosila istraživanju porijekla lajšmanioze/lajšmaniaze/lišmenioze. Ova parazitoza je prikazivana na slikama, papirusima, statuama, keramici i mumificiranim ljudima. Slike kožnih lezija i deformacije ljudskih lica su pronađene u arheološkim nalazištima iz prvog vijeka nove ere (poslije Hrista) na teritorijama okupiranim od strane pred Inka, civilizacije u Peruu i Ekvadoru. Oboljenja izazvana lajšmanijama bila su poznata i u doba Inka u 15. i 16. vijeku. Španski osvajači ovih područja zapazili su ulcerozne promjene na koži poljoprivrednika na Andima koje su nazvali „oboljenje Anda” (engl. Andean sickness). Kasnije su promjene na nosu i ustima nazivali „bijela lepra”, zbog sličnosti sa lezijama koje se sreću kod oboljelih od lepre. U Starom Svijetu, induski ljekar je upotrebio sanskritski termin „kala azar”, što znači „crna bolest”. Oboljenje je kasnije označeno kao visceralna lajšmanioza (VL).

Više →

VITILIGO: da li znamo nešto novo u odnosu na uzrok i mehanizam razvoja bolesti?

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

vitiligo

Dr Olivera Simić-Kovačević,
Spec. dermatovenerolog
PZU „Dr Kovačević”, Budva

Vitiligo je najčešća bolest depigmentacije (gubitka pigmenta). Iako nije životno opasna, niti praćena subjektivnim simptomima bola ili svraba, niti je zarazna – izvor je velikog stresa kod oboljelih zbog uočljivog estetskog nedostatka, psihosocijalne složenosti i gubitka samopouzdanja koji vodi i do depresije. Takođe, iako se za ovu bolest zna oko 4000 godina, još uvijek joj ne znamo pravi uzrok i sigurne patogenetske mehanizme, a terapija se razlikuje širom svijeta odslikavajući različite kulture, etnicitet, izvore i potrebe. Dakle, radi se o još uvijek stigmatizovanoj i enigmatičnoj bolesti u nekim dijelovima svijeta, dok se u drugim smatra samo kozmetološkim nedostatkom.

Više →

Implantabilni monitoring srčane funkcije

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

ognjen2

Mr sci med. dr Ognjen Gudelj

Prije dvije godine u Americi je prvi put ugradjen Implantabilni srčani monitor reveal linq. Uređaj Medtronic reveal linq sistem za 24-časovni telemonitoring rada srca, pomoću kojeg se i do tri godine može pratiti i snimati funkcija srca u cilju prevencije i liječenja srčanih aritmija. 28. decembra 2015. godine prvi put je izvršena implantacija ovog uređaja na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu . 18. juna 2016. godine je prvi put taj uređaj ugrađen u Crnoj Gori, u ZU “TESLA MEDICAL” u Beranama. Intervenciju je uradio mr sci med. dr Ognjen Gudelj, ZU “Tesla medical”, Berane.

Više →

So u prehrambenim proizvodima i rizik za hronične nezarazne bolesti

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

Medical Logo

Mr sci dr Zorica Đorđević, spec higijene,
Odjeljenje za ishranu i humanu ekologiju
Institut za javno zdravlje

Nezarazne bolesti su vodeći uzrok smrti i obolijevanja u svijetu, a četiri vodeće grupe, kardiovaskularne, maligne, hro- nične respiratorne bolesti i šećerna bolest su odgovorne za 82% svih smrtnih slučajeva. Nažalost, procjenjuje se porast broja umi- ranja od HNB na 52 miliona zaključno sa 2030. godinom. Upotreba duvana i duvanskih proizvoda, štetna upotreba alkohola, nezdrava/nepravilna ishrna i fizička neaktivnost su za- jednički faktori rizika za većinu preventabilnih nezaraznih bolesti I vezani su za ponašanje. Visoka potrošnja soli (više od 5 grama dnevno) doprinosi povećanju krvnog pritiska i povećava rizik od bolesti srca i mož- danog udara. U 2010. godini, 1,7 miliona umrlih od kardiovaskularnih bolesti su povezani sa prekomjernim unosom soli…

Više →

Hronični gastritis

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

gastritis

Dr Miruna Kuzman,
Ljekar na specijalizaciji interne medicine,
Klinika za onkologiju i radioterapiju, KCCG

Gastritis predstavlja zapaljenje želudačne sluznice. Po toku bolesti može biti hronični i akutni. Tegobe kod akutnog gastritisa nastaju naglo i traju kratko. S druge strane, kad tegobe traju mjesecima i godinama, tada govorimo o hroničnom gastritisu. Gastritis je bitno liječiti, jer u suprotnom može doći do razvoja ulkusa (čira), pa i karcinoma želuca. Oboljenje je često lokalizovano i nepravilno raspoređeno duž želudačne sluzokože…

Više →

Najčešći alergeni u dječjoj astmi

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

astma

Prim. dr Srećko Hajduković
Spec. za dječje bolesti
Dom zdravlja „Bogdan Vujošević“, Ulcinj

Atopija je nasljedna sklonost ka povećanoj sintezi lgE i nasljeđuje se autozomno dominantno. Patološki gen je prisutan na dugom kraku 11-og hromozoma. Ne mora se nikada ispoljiti, a ako se ispolji onda se radi o alergiji. Danas se alergija definiše kao prekomjerno stvaranje lgE antitijela pri kontaktu sa supstancama u okolini. U ambulanti dječjeg dispanzera Doma zdravlja Ulcinj izdvajana su djeca sa dijagnozom astme koja je postavljena na osnovu kriterijuma datog od strane Američkog udruženja za pedijatrijsku pulmologiju iz 2012. godine.

Više →

Učestalost skolioze kod djece starijeg školskog uzrasta

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

skolioza

Dr Nada Tadić
Dom zdravlja Budva

Skolioza je deformitet kičmenog stuba, gdje dolazi do krivljenja kičme na jednu ili drugu stranu, kao patološko stanje poznata i tretirana još u vrijeme Hipokrata. Skolioza je problem svih zemalja u svijetu, posebno u zemljama u razvoju. Skolioza se pojavljuje u različitim razdobljima tokom života, najčešće usljed lošeg držanja tela, nepravilne ishrane, smanjene fizičke aktivnosti, nepravilnog sjedenja. Ako se javlja u prve tri godine života nazivamo je infantilnom, onu između treće godine i početka puberteta nazivano juvenilnom. Adolsecentne skolioze javljaju se početkom puberteta, prije dostizanja koštane zrelosti, dok su adultne skolioze prisutne i nakon dostizanja koštane zrelosti.

Više →

Noonan sindrom

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

Stylized illustration of strands of human DNA, deoxyribonucleic acid.

Dr Bojana Vuković
Dom zdravlja, Bar

Noonan sindrom je kongenitalno autozomno-dominantno oboljenje sa varijabilnom ekspresijom. Nastaje kao posljedica mutacije gena: PTPN11 (50% slučajeva), SOS1 (20%), RAF1 (10-15%), KRAS (5%). Tu može biti riječi o jednoj neotkrivenoj deleciji homolognog nosača X i Y hromozoma. Javlja se 1:1000 do 1:5000 novorođene djece. Poznat je pod različitim imenima: XY Turnerov fenotip, Familijarni Turnerov fenotip, Ullrichov sindrom. Dobio je naziv po američkoj doktorki (pedijatar-kardiolog) Noonan koja ga je prvi put opisala 1963. godine. Poremećaj je kombinacija hipogonadizma i karakterističnih somatskih anomalija, kao što su: anomalije lica, deformacija grudnog koša, urođene srčane mane, problemi sa vidom i sluhom, deformacije gastrointestinalnog sistema, genitouretalnog i koštano-mišićnog sistema.

Više →

Sindrom androgene neosjetljivosti – AIS (Testikularna feminizacija)

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

ais

Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović

Sindrom androgene neosjetljivosti (AIS) je stanje koje karakteriše potpuna ili djelimična neosjetljivost ćelija na androgene hormone. Odsustvo reagovanja ćelija na prisutne androgene hormone može oštetiti ili spriječiti maskulinizaciju muških genitalija u fetalnom periodu, ili ispoljavanje muških sekundarnih polnih karakteristika tokom puberteta, ali samo kod djece koja su genetski muškog pola. Kod djece koja su genetski ženskog pola ne dolazi do značajnijeg oštećenja genitalija i ispoljavanja sekundarnih polnih karakteristika. Sindrom androgene neosjetljivosti, ranije nazivan sindromom testikularne feminizacije, je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno recesivno vezano za X hromozom…

Više →

Otpust zdravog novorođenčeta iz porodilišta

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

beba

Dr Snežana Grubač, spec. pedijatar
Opšta bolnica Nikšić
Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar
Opšta bolnica Nikšić

Savremena medicina obiluje literaturom koja se odnosi na standarde i preporuke za liječenje novorođenčadi, a pitanjem vremena otpusta dugo se niko nije bavio. Posljednjih decenija preovlađuje mišljenje da nakon nekomplikovanog vaginalnog porođaja majku i dijete treba što prije otpuštiti. Komitet za fetus i novorođenče američke Akademije za pedijatriju formulisao je načelni stav da vrijeme otpusta bude 72-96 h po rođenju. U pojedinim sredinama zastupljena je praksa otpusta prvog ili drugog dana. Teži se smanjenju bolničkih troškova i nastoji zdravlje shvatiti kao prirodni proces koji zahtijeva minimum intervencija. U Kanadi je npr. prosječan broj dana hospitalizacije smanjen sa 5,3 na 1,88.

Više →

Ljekovi kao teratogeni agensi

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

Pregnant belly

Dr pharm. Amina Kučević
Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore

Trudnoća je posebno stanje u životu žene u kojem se odvija niz fizioloških, ali i potencijalno patoloških promjena koje zahtijevaju liječenje. U graviditetu je farmakokinetika često promijenjena, a zbog prolaska nekih ljekova kroz placentu postoji opasnost od ispoljavanja teratogenog efekta na plod. Iz etičkih razloga ne sprovode se klinička ispitivanja na trudnicama, pa je oprez prilikom propisivanja i primjene ljekova još važniji.

Više →

Bez straha i panike na porođaju

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

Milica G

Dr Milica Glušac, ginekolog akušer

Najveće bogatstvo svake drzave su djeca. Zbog toga majčinstvo treba tretirati kao najvažniju i ključnu investiciju. Trudnoća je nešto posebno u životu svake žene i treba je učiniti što sigurnijom, a jedan od načina da to postignemo je da damo podršku trudnicama kroz škole za trudnice. U Nikšiću je u organizaciji NVO Partus pokrenuta besplatna škola za sve zainteresovane trudnice. Trudnice se mogu uključiti u školu počev od 28-me nedjelje trudnoć,e mada su planirana i predavanja za ostale trudnice na teme ishrane i njege, kontrolnih pregleda u trudnoći, značaja suplementacije u trudnoći itd.

Više →

Vakcina protiv gripa

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

grip

Dr Biljana Ivelja, pedijatar
Dom zdravlja, Cetinje

Grip je akutna bolest s kratkom inkubacijom i izraženim simptomima kao što su malaksalost, gušobolja, suvi kašalj, začepljen nos, groznica s temperaturom preko 38°C, bolovi u mišićima i zglobovima, gubitak apetita. Kod većine ljudi simptomi slabe nakon dva do tri dana, a prestaju nakon nedjelju dana, ali kod izvjesnog broja oboljelih, naročito kod hroničnih bolesnika starijih od 65 godina, djece i trudnica, može se završiti fatalno. Influenca je vrlo kontagiozna, što je čini kosmopolitskom bolešću s vrlo brzim širenjem i danas se od svih klasičnih infektivnih bolesti samo ona pojavljuje pandemijski.

Više →

Obilježen Nacionalni dan kontrole duvana

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

agima duvan

Prof. dr Agima Ljaljević – Nacionalni koordinator za kontrolu duvana
Centar za promociju Zdravlja, Institut za javno zdravlje

Nacionalni dan kontrole duvana, koji je obilježen 11. Novembra, dobra je prilika da se skrene populaciji pažnja na pogubne uticaje duvanskog dima. Ove godine su, od samog početka školske godine, krenule prigodne aktivnosti usmjerene ka obilježavanju ovog važnog datuma iz kalendara zdravlja, a realizatori promotivnih aktivnosti života bez duvana su bili, pored stručnjaka iz Centra za promociju zdravlja Instituta za javno zdravlje i studenti Medicinskog fakulteta, stažeri koji jedan dio svog obaveznog staža provode u IJZ, kao i zaposleni u domovima zdravlja. Navedeni realizatori su održali radionice među učenicima odnovnih i srednjih škola, kao i među pripadnicima RE populacije.

Više →

Prigovori pacijenata Domu zdravlja u Bijelom Polju

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

Medical Logo

Prim. dr Lidija Delević
Dom zdravlja, Bijelo Polje

Svaki pacijent ima pravo na dostupnu zdravstvenu zaštitu u skladu sa zdravstvenim stanjem.

U postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite svaki pacijent ima pravo na jednak pristup zdravstvenoj službi – bez diskriminacije u odnosu na finansijske mogućnosti, mjesto stanovanja, vrstu oboljenja ili vrijeme pristupa zdravstvenoj službi. Pacijent upoznat sa svojim pravima može aktivno da učestvuje u svom liječenju.

Više →

CALIMS osvojio Oskar kvaliteta 2016

Objavio   /  Izdanje Br. 92  

Oskar kvaliteta 2016

Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore osvojila Nagradu za poslovnu izvrsnost – OSKAR KVALITETA 2016 za organizacije van teritorije Republike Srbije Dana 17. novembra 2016. godine na svečanosti upriličenoj u Privrednoj komori Srbije, Agenciji za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore uručena je Nagrada za poslovnu izvrsnost – OSKAR KVALITETA 2016 za organizacije [...]

Više →