Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  Izdanje Br. 28

Ljubav ih u smrt odvela

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: doc. dr med. sc. Božo Vuković
U „Medicalu”, april 2011. godine, piše da je Arsenije Škatarić, rođen u selu Mataguže, kraj Podgorice, strijeljan kod Zagreba 5. septembra 1941. godine, zbog revolucio­narne aktivnosti. Njegova supruga Desanka Radovanović, rodom iz Banjaluke, kategorički je odbila život i slobodu -nije htjela da se odrekne supruga.

Više →

Influenca

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Pripremila: Dragana Marković
O influenci se za dugo nije ništa čulo, dok se nije godine 1889. počela svuda pokazivati, ali nijesu tada mnogo marili za nju, no su je prenebregavali. Nijesu je onda smatrali pravom bolešću, a onome ko je od nje obolio, rugali bi se.

Više →

Uticaj pušenja na sportsku radnu sposobnost studenata

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: Doc. dr Grujica Radunović
O duvanu i pušenju napisane su mnoge knjige, ra­sprave i naučne studije. Duvan (Nicotiana tabacum, lat.) po svom porijeklu tropska je i suptropska jednogodišnja biljka, a gaji se zbog lišća od kojeg se proizvode cigarete, cigare, duvan za lulu, duvan za žvakanje i burmut. Upravo, duvan se upotrebljava za uživanje, jer njegov glavni sastojak – otrov nikotin „osvježava organizam” i ima osobito fiziološko dejstvo na nervni sistem.

Više →

Zloupotreba supstanicja-Marihuana

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
Marihuana predstavlja najrašireniju i najčešće korišćenu drogu među svim uzrastima u našoj sredini. Prema nekim aktuelnim anketama, preko polovine srednjoškolaca imalo je neki kontakt sa marihuanom. Razlozi ovih kontakata uprkos velikim kampanjama protiv narkomanije raznovrsni su.

Više →

Obuka epileptologa u inostranstvu

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Dr Zilha Idrizović, neurolog iz Bijelog Polja, i dr Sabrina Hadžiosmanović-Gec, specijalizantkinja neurologije iz Pljevalja, boravile su juna o.g. na dvonedjeljnoj edukaciji iz kliničke epileptologije u Holandiji, u Amsterdamu, u org­anizaciji Instituta za epilepsiju Holandije (SEIN) i Univerzitetskog medicinskog centra u Amster­damu (vuMC).

Više →

Nizak rast

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: dr Lidija Rakočević, mr sc. med., pedijatar endokrinolog
Institut za bolesti djece KCCG
Idiopatske odlike niskog uzrasta karakterišu sljedeći parametri: nizak rast nepoznatog uzroka i etiopatogeneza koja je uglavnom heterogena. Tjelesna visina je uvijek manja od p3 (tri percentila), a brzina rasta manja je od p50 (pedeset percentila). Tokom izrade farmakoloških stimulacionih tes­tova uvijek je prisutan normalan odgovor hormona rasta. On se uvijek javlja bez drugih poremećaja zdravlja.

Više →

Lubenica (Lat. Citrullus lanatus)

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Priredio: Miomir Šoškić, Student Farmaceutskog fakulteta, Podgorica
Lubenica je povrće iz porodice Cucurbitaceae (lat), porijeklom iz Afrike. Mnogi vjeruju da spada u voće, upravo zato što se koristi kao poslastica, a i veoma je slatkog ukusa. Iako je po svojim hranljivim sastojcima sličnija voću, ipak, po načinu uzgajanja, svrstava se u povrće.

Više →

Sve je zdrava logika

Objavio   /  Izdanje Br. 28, Poznati i Zdravlje  

Dragoljub Đuričić je umjetnik sasvim osobenog profila: on je multimedijalan a ostvaren kao profesionalac nevjero-vatne predanosti onome što radi. U muzici je prevashodno bubnjar, bavi se slikarstvom, saradnik je u pozorištima, a pomalo se bavi i glumom. Priprema običnim smrtnicima sasvim nevjerovatne stilske performanse. Neke od njegovih začudnih žanrova čine i opereta za bubanj i trubu.

Više →

Deformitet grudnog koša

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: Bojan Kraljević, Spec. primijenjene fizioterapije (BApp, Spec. App)
Ispupčene grudi (pectus carinatum) predstvaljaju deformitet grudnog koša koji se karakteriše grebenastim ipupčenjem dijela ili grudne kosti u cjelosti, iznad nivoa grudnog koša. Ispupčenje grudne kosti je često udruženo sa parasternalnim (sa strana od grudne kosti) ipupčenjem rebara, a nekada i sa prominirajućim položajem claviculae (ključne kosti).

Više →

Haloterapija

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: dr Milica Šofranac, pedijatar
Haloterapija (grč. halo – so) predstavlja potpuno prirodnu metodu koja se zasniva na doziranom boravku i udisanju mikročestica prirodne kamene soli koja služi za tretman mnogih bolesti. Djelotvorna je, prijatna i bez štetnih pratećih efekata, a ne ispoljava ni interakciju sa ljekovima.

Više →

Vitamin/Hormon D

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: Prof.dr sci.med. Zoran Anđelković Internista – reumatolog
U reumatologiji postoje stanja koja su direktno vezana za vitamin D. To su prije svega rahitis, kod mladih osoba, i osteomalacija, kod starijih. Nepobitno je dokazano da nedostatak D vitamina izaziva ova dva oboljenja. Osteoporoza je, takođe, bolest koja se javlja zbog nedostatka ovog vitamina, ali se ne javlja samo zbog toga, on nema baš pre­sudni uticaj.

Više →

Korisno i štetno djelovanje sunčevog zračenja

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog
Nauka koja izučava djelovanje sunčeve svjetlosti na ljudski organizam naziva se FOTOBIOLOGIJA, a dio koji se bavi izučavanjem zdravstvenih aspekata takvog djelovanja jeste FOTOMEDICINA.Zavisno od talasne dužine, energije i vremena dje­lovanja, sunčevi zraci na biološkim strukturama mogu da izazovu korisna ali i štetna djelovanja. Apsorbovani zraci izazivaju hemijske reakcije koje imaju snažno biološko de-jstvo i koje, u nekim slučajevima, direktno ili indirektno mo­gu da ugroze vitalne funkcije ćelija kože.

Više →

Za zdrav izgled kože

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Kozmetički tretmani namijenjeni za obnavljanje ko­že, prevenciju njenog starenja, tzv. „antiage” tretmani, SPA tretmani, korektivna kozmetologija, teme su za kojima ni­kada neće ponestati interesovanja. Kada je u pitanju Skeyndor – španska kompanija, može se govoriti o uspješnoj tradiciji, ali i o inovativnom i sasvim posebnom programu namijen­jenom za očuvanje zdravlja kože i njenu regeneraciju. 10 naučnika zaduženo je za kontinuirani rad na pronalaženju novih načina za dobijanje efikasnih kozmetičkih proizvoda.

Više →

Centar za humanu reprodukciju, Opšta bolnica ,, Danilo I”, Cetinje

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Živeći u vrijeme kada pojedine enigme bezgraničnog prostora nevidljivog dobijaju konkretna i funkcionalna rje­šenja do kojih se došlo prvenstveno posredstvom laboratori­jskog istraživanja, i što je jednako važno: kada ona postaju dostupna, savremeni čovjek dobija izvjesnu mogućnost da primjenom nauke utiče na otklanjanje zdravstvenih prob­lema za koje se ranije smatralo da su nesavladivi. Problem liječenja steriliteta, tj. prevazilaženja nemogućnosti ostva­renja u roditeljstvu, svakako da predstavlja segment zdrav­stva na koji se danas može u određenoj mjeri uticati.

Više →

Fimoza (lat. PHIMOSIS)

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: prof. dr Bogdan Pajović
Fimoza predstavlja nemogućnost prevlačenja kožice preko glavića penisa u uzrastu kad bi trebalo da se prevlači. Koža na glansu penisa i kod penisa koji nije u erekciji većim dijelom pokriva glans i naziva se kožica iliprepucijum. Može se dobiti u bilo kom životnom dobu, ali ta pojava je češća kod djece. Tačan uzrok još uvijek nije poznat.

Više →

Trudnoća i sunčanje

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Autor: dr Fehmija Fetahović, spec. ginekologije
Trudnice se moraju čuvati dužeg boravka na suncu. Mnoge žene imaju pojačanu pigmentaciju u području lica, bradavica dojke, zatim stidnih usana, u obliku linije koja ide od pupka (lat. linea fusca, linea nigra). Te pigmentacije se u trudnoći, zbog hormonskih uticaja, pojačavaju i nakon poro­đaja obično nestaju.

Više →

Antimilerov hormon

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: mr.sci Vesna Radonjić, spec. med. Biokemije
Antimilerov hormon (AMH) spada u homodimerne glikoproteinske hormone povezane disulfidnim mostom iz porodice transformišućeg faktora rasta (3 (TGF-(3), kao što su inhibin i aktivin. Danas se zna da se gen za AMH nalazi na 19. hromozomu, dok je gen za njegove receptore-II smje­šten na 12. hromozomu.

Više →

Urgentna kontracepcija

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Planiranje porodice, primjena kontraceptivnih sredstava i uopšte svijest o mogućnostima njihove primjene, predstavljaju sisteme djelovanja za koje se baš i ne pokazuje da su u poželjnom stepenu zas­tupljeni u regularnoj edukaciji građana koja bi trebalo da postane efikasan sistem znanja o raspoloživim sredstvima zaštite zdravlja. U smislu preveniranja nastanka neželjenih trudnoća, zaštite od primjene radikalnih, nekada veoma opasnih metoda kakav je abortus, potrebno je vršiti kvalitetnu edukaciju građana o sredstvima komfornije i, više od svega, bezbjednije kontracepcije.

Više →

Zdravlje se čuva dok se ima

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

U cilju edukativnog djelovanja i osvješćivanja građana Crne Gore u vezi sa problemom karcinoma grlića materice, u Hotelu „Maestral”, na Pržnu, 1-og jula tekuće godine upriličena je Nacionalna konferencija za prevenciju i rano otkrivanje ove bolesti. Korisne instrukcije i rezultate sopstvenih iskustava u radu u ovoj oblasti prisutnima su predočili gosti iz država inostranstva u kojima se već uveliko pokazuju rezultati rada na programima suzbijanja karcinoma grlića materice.

Više →

Šta izaziva anemiju kod oboljelih od kancera

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: Ivica Madžarović, med. onkološki tehničar, BSc/BA/Bapp
Anemija se kod osoba oboljelih od kancera može javiti kao posljedica različitih faktora. Zajedničko za sve faktore koji do toga dovode jeste što oni onemogućavaju organizam da stvori nove eritrocite. Bubrezi luče hormon eritopoetin koji stimuliše ko­štanu srž da proizvodi eritrocite.

Više →

Rak pluća

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: doc. dr Danko Živković
U zdravom organizmu obnavljanje ćelija je stalan proces koji je strogo kontrolisan. Ponekad postoji grupa ćelija koja se nekontrolisano dijeli i stvara izraslinu koju nazivamo TUMOR. Tumori mogu da budu „dobroćudni” (benigni) ili „zloćudni” (maligni), među kojima je rak – kancer najčešći.

Više →

Stres

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg
Životinja, kada se uplaši, proradi joj instinkt ops­tanka, i dešava se jedan od moguća dva kraja: bude uhvaćena i pojedena, ili se sakrije odnosno – pobjegne. Ono što mene začuđuje jeste da najsavršenija (do sada) od svih životinja, nema čak ni ta dva izbora. Zato želim sa Vama da podijelim ovu priču o zecu koju mi je ispričala prijateljica Branka, anest­eziolog.

Više →

Prava pacijenata za sve nas

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: Gorica Fatić, dipl. pravnica, Klinički centar Crne Gore
Krajem jula biće godina dana od stupanja na snagu Zakona o pravima pacijenata u Crnoj Gori. Prilikom do­nošenja Zakona, težnja zakonodavca, kako se moglo saznati iz raznih tvrdnji, bila je da se napravi moderan evropski zakon koji će biti ugrađen u domaći pravni sistem.

Više →

Hipokratova zakletva

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić
Živimo u doba u kojem su mnogi civilizacijski stan­dardi, pa i standardi morala, ozbiljno dovedeni u pitanje, od zabrinjavajućih do, katkad, zastrašujućih razmjera, zahvatajući sve oblasti u kojima ljudi žive i rade. Ta i takva erozija morala zahvatila je, nažalost, ponegdje i zdravstvene radnike.

Više →

Florens Natingejl, začetnica zdravstvene njege

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Florens Najtingejl (Florence Nightingale) rođena je u Firenci (Italija), 12. maja 1820. godine. Bila je kćerka bo­gatog veleposjednika Vilijama Najtingejla. Medicinska sestra, reformatorka sanitetske službe i zdravstvene njege bolesnika, ova hrabra i istrajna djevojka skrenula je pažnju na sebe odlaskom na Krim. Tamo, zajedno sa 38 dobrovoljki, zbrinjava ranjenike tokom Krimskog rata.

Više →

Istorija razvoja nefrologije u Crnoj Gori

Objavio   /  Izdanje Br. 28  

Piše: dr Fahrudin Hadrović, internista – nefrolog
Prvo nefrološko odjeljenje u Crnoj Gori formirano je 1985. godine, u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici. Načelnik tog odjeljenja bio je dr Rajko Radović, internista. Prvu subspecijalizaciju iz oblasti nefrologije u okviru interne medicine u Crnoj Gori završila je prof. dr Marina Ratković, 1991. god. na Medicinskom fakultetu u Beogradu.

Više →