Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  Izdanje Br. 22

Primarijus dr. Ðordije Radulović (1894-1983)

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Piše: dr sc med. Božo Vuković
Prema zapisu u Cetinjskom arhivu, otac dr Đorđa, dr Mitar Radulović, završio je Vojnomedicinsku akademiju u Petrogradu, gdje ga je odveo Rovinski i izradio mu stipendiju Aleksandra III. Sa njim je bio i dr Novica Kovačević iz Grahova, uživalac iste stipendije.

Više →

Aktivnosti svakodnevnog života za pacijente sa endoprotezom

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Piše: Milorad Aranitović, Strukovni radni terapeut
Ugrađena endoproteza zgloba kuka vrlo brzo poka­zuje pozitivne efekte. Pacijent se oslobađa bola, bitno se poboljšava pokretljivost u operisanom kuku, uz znatno poboljšanje funkcionalne sposobnosti, kako pri stajanju tako i pri kretanju.

Više →

Teniski lakat – lateralni epikondilitis

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Piše: dr Dušan Nenezić,
fizijatar – akupunkturolog – kiropraktičar,
spec. za dječiju rehabilitaciju
Bol u laktu (epikondilitis) najčešći je i najpoznatiji sindrom preopterećenja čovjeka. Prema rezultatima istra­živanja, 1-3 % odrasle populacije jednom u životu osjeti bolove u laktu, tj. simptome lateralnog epikondilitisa.

Više →

Izaberite svoju vrstu treninga

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Piše: Bojan Kraljević
Spec, primijenjene fizioterapije (BApp, Spec. App)
Kako trening utiče na unutrašnju strukturu mišića? Kakav je odgovor mišićnog vlakna kada je u pitanju trening snage, a kakav kada govorimo o treningu izdžljivosti? Veći dio odgovora na ova i slična pitanja leži upravo u vrsti i opisu karakteristika treninga kojim se bavite.

Više →

Faktori koji remete psihoterapisjki proces

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psiholog
Postoji saglasnost psihoterapeuta oko toga da je gotovo nemoguće pobrojati sve faktore koji remete psihot­erapijski proces. Redovno su u centru pažnje: transfer, kontratransfer, otpori… – dinamski momenti koje terapeut mora da prepozna, kontroliše i konstruktivno usmjerava.

Više →

Bavljenje sportom – životna misija

Objavio   /  Izdanje Br. 22, Poznati i Zdravlje  

Dvadesetosmogodišnji sportista iz Podgorice, aktuelni svjetski amaterski šampion u kikboksu i evropski br. 1 u disciplini loukik, Goran Radonjić, stekao je svjetsku slavu u svojoj sportskoj profesiji. Brojne su nagrade, priznanja i medalje čijim se ponosnim vlasnikom naziva.

Više →

Medicinski aspekti spasavanja u planini

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Piše: prim, dr Radovan Raco Mijanović, spasilac-ljekar / spasilac
Prvu pomoć na mjestu nesreće ukazuje svako lice koje je edukovano za vršenje prve pomoći. Prema obimu i metodama prve pomoći nema razlike u pomoći koju bi pružio ljekar, koji bi se našao u prilici da ukazuje pomoć unesrećenom, ili uvježbani spasilac – laik.

Više →

Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP)

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Piše: prim. dr Gani Karamanaga, spec. pulmolog
HOBP je bolest koja se odlikuje smanjenjem maksi­malnog ekspiracijskog protoka vazduha kroz disajne puteve kao i sporim pražnjenjem pluća. Karakteriše je prisustvo opstrukcije koja nije potpuno reverzibilna, progresivna je i udružuje se se sa inflamacijom. HOBP se nalazi na četvrtom mjestu što se tiče uzroka smrtnosti u svijetu.

Više →

Rak grkljana

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Piše: dr sc. med. Elvir Zvrko, otorinolaringolog
Grkljan (larinks) je cjevasti organ, smješten u prednjem dijelu vrata, iznad dušnika, koji koristimo tokom disanja, govora ili gutanja. Poput ostalih organa u tijelu, grkljan je sačinjen od ćelija. Kada ćelije postanu abnormalne i počnu se dijeliti bez kontrole i reda, nastaje tumor koji može biti benigni (dobroćudan) ili maligni (zloćudan). Maligne tumore nazivamo rak.

Više →

Bez zlatnog standarda u liječenju

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Piše: dr Zorka Radulović,
Specijalna bolnica za plućne bolesti i tuberkulozu,
Brezovik, Nikšić
Akutni kašalj je vrlo česta pojava zbog koje se pacijenti javljaju na pregled. Možemo reći da je to vrlo značajan faktor u širenju infekcije. Korisna funkcija kašlja ogleda se u čišćenju disajnih puteva od velike količine udahnutih čestica, sluzi nakupljene zbog povećane sekrecije ili poremećenog mukocilijarnog klirensa i patoloških supstanci.

Više →

Dermalni fileri (materijali za punjenje i uvećanje mekog tkiva)

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog
Postoje dermalni fileri neživotinjskog, životinjskog i sintetskog porijekla. Kadaverični dermalni fileri koriste se samo za tretman pacijenata sa opekotinama. Izbor tipa filera zavisi od lokacije koja će biti popunjavana, dubine promjena, željene dužine trajanja filera i željenog efekta.

Više →

Voćne kisjeline

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Voćne kisjeline spadaju među najstarije kozmetičke sirovine koje su ljudi koristili kroz dugu istoriju njegovanja estetskog izgleda kože. Postoje zapisi da se egipatska carica Kleopatra kupala u kisjelom mlijeku da bi sačuvala svježinu svoje kože, a da su dame za vrijeme vladavine Luja XV umivale lica starim vinom, da su koristile talog stvoren na dnu vinskih bačvi i time masirale kožu, kao i da su naše bake koristile limun za skidanje fleka sa kože.

Više →

Krvne grupe

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Piše: dr Milica Šofranac, pedijatar
Kao i sve naše osobine, krvnu grupu određuje cjelokupan genetski materijal koji smo naslijedili, takoz­vani genotip. Genotip čine 46 hromozoma, tačnije 23 para hromozoma od kojih smo polovinu naslijedili od oca a polovinu od majke. Na hromozomima se nalaze geni, nosioci nasljednih osobina koji nijesu ništa drugo nego zapisi koji određuju naše karakteristike.

Više →

Institucija zadužena za naučni prosperitet Kliničkog centra Crne Gore

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Centar za nauku Kliničkog centra Crne Gore pred­stavlja instituciju nadležnu za organizaciju edukativnih programa posredstvom kojih je medicinskim radnicima Crne Gore omogućeno licenciranje rada, a time i stručno-naučno napredovanje. Zahvaljujući aktivnostima medicinskih stručnjaka uključenih u rad Centra, u ovoj ustanovi se svakodnevno sprovodi istraživačka djelatnost, a omogućen je i osavremenjeni pristup aktuelnim novinama u struci.

Više →

Vitamini u ishrani osoba oboljelih od šećerne bolesti

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Piše: dr Milica Glišić
Vrijednost unošenja određenih vrsta hrane, da bi se održalo zdravlje, bila je prepoznata još mnogo prije momenta otkrića vitamina. Još su stari Egipćani znali da hranjenje pacijenta sirovom životinjskom jetrom može da pomogne u izlječenju noćnog, „kokošijeg”, sljepila – bolesti za koju se danas zna da nastaje kao posljedica nedovoljnog unosa vitamina A, kojim je inače jetra bogata.

Više →

Šećerna bolest

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Ass. mr sci dr Sreten Kavarić,
predsjednik Nacionalne komisije za borbu protiv dijabetesa
Šećerna bolest je hronično doživotno stanje, ali sa kojim se može normalno i kvalitetno živjeti. Podaci Inter­nacionalne dijabetes federacije o broju pacijenata oboljelih od šećerne bolesti, govore o tome da u svijetu trenutno postoji samo jedna država u kojoj se zna tačan broj oboljelih od ove bolesti, a to je Njemačka, zahvaljujući preciznim registrima pacijenata, 6.9% registrovanih dijabetičara.

Više →

Dijagnostika autoimunih bolesti

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Piše: dr Tamara Jovićević, imunolog Centar za medicinsku genetiku i imunologiju, KCCG
Autoimunske bolesti se definišu kao oboljenja koja nastaju usljed sloma mehanizama autotolerancije, što rezultira sljedstvenim imunskim odgovorom prema sopstvenim, odnosno, autologim antigenima. Termin imuno­loška tolerancija podrazumijeva odsustvo imunskog odgo­vora, odnosno imunsku neresponsivnost prema antigenu, koja je indukovana prethodnim kontaktom specifičnih limfocita i datog antigena, koji se u tom smislu može definisati kao tolerogen.

Više →

Testovi za dijagnozu HIV inkfekcije

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Piše: dr Luka Gjokaj, spec. opšte medicine
Za 27 godina otkad je otkriven HIV agens kao uzročnik AIDS-a ovaj virus se rasplamsava bez ikakvog zastoja izazivajući najrazorniju pandemiju koju je ikad zabilježila ljudska istorija. Više od 25 miliona ljudi umrlo je od virusa HIV-a i komplikacija koje slijede ovu infekciju, a skoro 33,3 miliona ljudi zaraženi su i žive sa virusom AIDS-a.

Više →

Uputstvo za prevenciju i liječenje prehlade

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Postoje tri tipa virusa influence: A, B i C -Tipovi A i B su najozbiljniji. Ovi virusi se stalno mijenjaju i različite vrste cirkulišu širom svijeta svake godine. Prirodni odbrambeni sistem čovjeka ne može da prati ove promjene. Stoga, svake godine obolijevamo od gripa.

Više →

Klinička mikrobiologija

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Doc. dr Vineta Vuksanović
Klinička mikrobiologija je nauka koja se bavi izu­čavanjem patogenih mikroorganizama: bakterija, virusa, gljivica i parazita. Mikroorganizmi su najmanja živa bića koja nijesu vidljiva golim okom. Laboratorija gdje se vrši ispitivanje bioloških uzoraka na mikroorganizme sa ciljem da se dobije informacija o zdravlju pacijenta naziva se klinička (medicinska) laboratorija.

Više →

Projekat sistemske borbe protiv karcinoma debelog crijeva

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Rad na preventivnoj zaštiti i ranom sprovođenju mjera liječenja i očuvanja zdravlja predstavlja jedan od postulata koji se svojom važnošću i naporom za sprovođenje jasno izdvaja kao preporuka za stvaranje djelotvornog sistema zdravstvene zaštite u svim državama svijeta. Budući da se nezarazne bolesti, posebno hronične nezarazne bolesti, u svim savremenim društvima prepo­znaju kao faktor posebne opasnosti, opšta je tendencija svih zdravstvenih politika da se takve bolesti preveniraju i ostvari efikasan sistem rane dijagnostike.

Više →

Podgoričani prate modne trendove stomatologije

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Stomatološka ambulanta postoji od početka reforme stomatološke službe u Crnoj Gori, tačnije od juna 2008. godine. Ovom radu prethodili su višegodišnji rad u Podgoričkom domu zdravlja, a zatim i specijal­izacija u Beogradu na Klinici za preventivnu i dječiju stomatologiju.

Više →

Zanimljivosti i stomatologija

Objavio   /  Izdanje Br. 22  

Piše: prim, mr sc. dr Slobodan V. Radonjić, Spec, za oralnu kirurgiju
Fluorisati ili ne, vodu za piće, u cilju redukcije karijesa zuba, pitanje je kojim su se stručnjaci bavili godinama. Argumenata je bilo i za i protiv. Na ovu temu u Britanskom Donjem domu 1985. godine vođena je debata o predlogu zakona za fluorisanje pijaćih voda, čemu se suprostavljala jedna grupa poslanika zastupajući mišljenje da fluor u vodi ima štetno dejstvo na zube

Više →
  •             NOVI BROJ PDF

    center

  • center

  • center

  • center
     

    center
     

    center
     

    center