SAČUVATI ZDRAVLJE U NEPOVOLJNIM VREMENSKI USLOVIMA

Za vrijeme nepovoljnih vremenskih uslova (jaka kiša, snijeg, udar hladnog talasa) koji mogu izazvati poplave, zdravlje svih kategorija stanovništva može biti ugroženo. Neke kategorije stanovništva su pod većim rizikom nego druge (djeca, starije osobe, hronični bolesnici, osobe koje rade na otvorenom, osobe pod uticajem alkohola, beskućnici i sl).
Za vrijeme nepovoljnih vremenskih uslova potrebno je preduzeti niz medicinskih i nemedicinskih mjera kao bi se očuvalo zdravlje.
Potrebno je pratiti informativne emisije i vremensku prognozu na radiju i televiziji, kao i eventualna upozorenja od strane nadležnih službi, kako bi se u skladu sa tim sprovele aktivnosti.
Potrebno je voditi računa o svom medicinskom statusu. Treba pripemiti najosnovnije rezerve hrane, pitke vode i ljekova. Hronični bolesnici trebaju obezbijediti neophodne zalihe ljekova, a takođe treba pratiti preporuke nadležnih službi o vakcinaciji protiv gripa. Izlaganje nepovoljnim vremenskim prilikama utiče na čitav organizam, a naročito na kardiovaskularni i respiratorni system, pa stoga treba izbjegavati izlaganje nepovoljnim vremenskim uslovima i boravak na hladnom vremenu.
Voda za piće može da bude zagađena u područjima sklonim plavljenju, pa se zbog toga preporučuje da u slučaju pojave zamućanja ili promjene boje, voda ne koristi za piće, pripremanje hrane i ličnu higijenu, dok se ne ispita da li je sigurna za konzumaciju. Treba redovno pratiti informacije koje daju preduzeća za vodovod i kanalizaciju. U slučaju da se vodosnabdijevanje vrši iz individualnih vodnih objekata (bunari, lokalni vodovodi i sl.), preporuka je da se voda ne koristi do dobijanja laboratorijska potvrde o higijenskoj ispravnosti. Do tada treba koristiti flaširanu vodu ili prokuvavati vodu. Voda se pravilno prokuvava tako što se nakon postignute temperature ključanja ostavi da ključa još 10 minuta kako bi se uništile bakterije.
Neophodno je pojačati održavanje lične higijene, često prati ruke sapunom i higijenski ispravnom vodom (prije jela, nakon upotrebe WC-a, nakon čišćenja otpada i nakon rukovanja artiklima koji su došli u kontakt sa poplavnom ili kanalizacionom vodom).
Naročito treba obratiti pažnju na čistoću ruku kod djece, kao i pranje i dezinfekciju dječjih igračaka. Kao posljedica izlaganja higijenski neispravnoj vodi i neadekvatnoj ličnoj higijeni javljaju se uglavnom simptomi ko što su: mučnina, povraćanje, proliva, slabost i povišena tjelesna temperatura.
Za radnike koji rade vani ili provode dosta vremena na otvorenom prostoru, preporučuje se nošenje adekvane odjeće i obuće, izbjegavanje akohola i osamljivanja. Preporučuje se, kad je god moguće, rad u grupi kako bi se u slučaju hitne potrebe moglo adekvatno reagovati. Naročitu pažnju treba obratiti na prve simptome promrzlina ili bolesti kako bi se na vrijeme zatražila medicinska pomoć. Treba obratiti pažnju na djelove tijela koji su najviše izloženi hladnoći kao što su periferni dijelovi tijela (nos, uši, prsti, ruke, stopala). Ukolko se javi utrnulost ili promijeni boja kože treba odmah potražiti najbliži zaklon i topli prostor kako bi se povratila cirkulacija. Promjene na koži se kreću u rasponu od osjećaja utrnulosti, tvrdoće, bola, otečenošti, pojave blijedih a kasnije crvenih mrlja i plavkaste boje. Zahvaćeno područje obično je manje osjetljivo na dodir, iako može biti prisutna jaka bol. Nagli prestanak osjećaja hladnoće pouzdan je znak početka procesa smrzavanja. Pored niskih temperature i vremena izlaganja, faktori kao što su vlažnost vazduha, vjetar, kao i stanje periferne cirkulacije mogu bitno uticati na težinu javljanja i ishod promjena. Ovo se takođe odnosi i na radnike koji rade u službama zaštite i spašavanja i drugim javnim službama koje rade na otvorenom.
Pored preduzimanja ovih mjera, treba voditi računa da boravak na hladnom vremenu iscrpljuje organizam i ometa budnost i koncentraciju. Stoga će biti neophodno da se provede na otvorenom više vremena za aktivnosti nego što se to čini uobičajeno. Nedovoljna budnost i/ili koncentracija povećavaju rizik za zdravlje, stoga se preporučuje da kada morate izvoditi aktivnosti na otvorenom, uzmete ovo obzir i da to činite planirano, postupno i pažljivo.
Za sve kategorije stanovništva se preporučuje da održavaju socijalne kontakte, a naročito za staije osobe. Za starije od 65 godina se preporučuje da budu u svakodnevnom kontaktu sa porodicom ili socijalnim službama kako bi imali pomoć u obavljanju različitih aktivnosti – pa i najjednostavnijih zadataka kao što su kupovina, dostava hrane kući i slično, kako bi se smanjio dravstveni rizik usljed izlaganja nepovoljnim vremenskim prilikama.
U pogledu stambenih prostora potrebno je provjeriti da li se adekvatno zagrijavaju, tj. da li su u temperaturnom opsegu između 18-22°C. Ukoliko nije moguće obezbijediti adekvatnu temperaturu za čitav stamberni prostor potrebno je obezbijediti adekvatnu tempereturu u makar jednoj prostoriji u kojoj se najduže boravi. Istraživanja su pokazala da zbog uticaja vremenskih nepriika, naročito hladnog vremena, ljudi umiru više u Mediteranskim zemljama u odnosu na zemlje sjevernog regiona – što se smatra posljedicom neadekvatne termoizolacije i zagrijavanja stambenog prostora. Pored adekvatnog zagrijavanja unutrašnjeg prostora naročitu pažnju treba posvetiti adekvatnoj venilaciji u slučaju da se za grijanje koristite fosilna goriva, kako ne bi došlo do zagađivanja i udisanja štetnih materija iz vazduha unutrašnjih prostorija. U slučaju da se za grijanje koristi plin, treba preduzeti mjere kako ne bi došlo do trovanja ugljen-monoksidom koji je veoma otrovan. U ovom smislu bi bilo od velikog značaja imati u prostorijama provjetrivač ili alarm koji prati koncentraciju ugljen-monoksida. Takođe treba obratiti pažnju da ne dođe do zamrzavaja vodovodnih cijevi, kako bi se obezbijedilo adekvatno neprekinuto vodosnabdijevanje.
Ukoliko se jave navedeni zdravstveni problemi koji nastaju kao posljedica izlaganja nepovoljnim vemenskim prilikama, treba obavezno zatražiti ljekarsku pomoć u najbližoj zdravstvenoj ustanovi.