Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  Izdanje Br. 8  >  Aktuelni tekst

Iskustva iz PZZ u liječenju oboljenja štitne žlijezde – Put od ordinacije do hospitalizacije

Objavio   /  

Piše:  Dr Ljiljana Đurović, spec. opšte medicine
Dom zdravlja Podgorica 

Štitna žlijezda, svojim hormonima trijodtironinom i tiroksinom, ima važnu ulogu u regulaciji metabolizma u organizmu. Utiče na rast i sazrijevanje organa, podstiče stvaranje hormona rasta, izgradnju koštane mase i učestvuje u razvoju CNS.
Poremećaji funkcije mogu biti u smislu povećane ili smanjene funkcije štitne žlijezde (hipo i hipertireoza), a sve češće je pojava osoba sa normalnom funkcijom i povećanim nivoom antitijela na štitnu žlijezdu u sklopu autoimune bolesti – Hašimotov tireoiditis.

Štitna žlijezda, svojim hormonima trijodtironinom i tiroksinom, ima važnu ulogu u regulaciji metabolizma u organizmu. Utiče na rast i sazrijevanje organa, podstiče stvaranje hormona rasta, izgradnju koštane mase i učestvuje u razvoju CNS.

Poremećaji funkcije mogu biti u smislu povećane ili smanjene funkcije štitne žlijezde (hipo i hipertireoza), a sve češće je pojava osoba sa normalnom funkcijom i povećanim nivoom antitijela na štitnu žlijezdu u sklopu autoimune bolesti – Hašimotov tireoiditis.

Uobičajena dijagnostika je određivanje u krvi trijodtironina T3, tiroksina T4, tireostimulirajućeg hormona TSH i tireoglobulina. Nove laboratorijske analize su određivanje slobodnih frakcija hormona fT3, fT49, At na Tg, At tireoperoksidazu, At (TPO), TRH.

Mogućnost ultrazvučnog pregleda u skoro svakom Domu zdravlja pruža nam mogućnost da sa više opreza i detaljnije pratimo svaki čvor u štitnoj žlijezdi. Na UZ pregledu štitne žlijezde treba slati i muškarce, iako su oboljenja štitne žlijezde češća kod žena, a taj odnos je 8:1. Osnovne dijagnostičke procedure treba ispoštovati i kod mlađih i starijih muškaraca, posebno ako je čvor solitaran, ima tendenciju naglog rasta i tvrde je konzistencije.

Nekada se izabranom ljekaru u PZZ jave mlađe osobe muškog pola zbog primjetnog otoka na vratu, na lokaciji tireoidnog lobusa. Ne moraju da imaju tegobe pri gutanju i mogu djelovati eumetabolično, bez tireodne disfunkcije. Čak i tjelesna težina može biti bez promjene. Najčešće promjena nastaje naglo, nakon nervoze ili stresne situacije. Izgleda da duhovno-psihička matrica prethodi fizičkoj osnovi bolesti. Moramo se brinuti o bolesnom čovjeku, a ne bolesti po sebi.

UZ štitne žlijezde zlatni je standard za palpatorno uvećanu štitnu žlijezdu. Obavezno uputiti na ultrazvučni pregled, naročito ako je ispunjena elastično-tvrdim čvorom.

Nekada oboljenje štitne žlijezde ide toliko atipično, pa čak i vrijednosti TSH, fT4, fT3, TPOAt i PTH budu u granicama referentnih vrijednosti. Čak i kalcitonin u krvi, čije su normalne vrijednosti do 14,3 pg/ml ne mora da odstupa, kao i ALP i Ca. Iskustva iz naših ordinacija u PZZ su takva, da se nekada može desiti da punkciona biopsija FNA pokaže benigni nalaz. Ona se uvijek radi u konsultaciji sa endokrinologom i endokrinim hirurgom. Ali, podatak od našeg pacijenta, da se radi o solitarnog čvoru, hladnom čvoru na scintigramu, naglom rastu čvora tvrde konzistencije, podstiče izabranog doktora da takvog pacijenta uputi na konzilijum. Konzilijum odlučuje da li se radi  operativno liječenje.

Pacijent kojem se uradi tireoidektomije i PH nalaz ,,ex tempore“- pokaže da je maligno (PH nalaz-Hurthle cell), oncocytic , CA štitne žlijezde dokaz je da svakom pacijentu moramo individualno da pristupamo.  Ako se otkrije Hurthle-cell (podvarijanta folikularnog karcinoma štitne žlijezde) iako on ne vezuje radioaktivni jod, zahtijeva ablaciju eventualnog preostalog tireoidnog tkiva.

Za  terapiju potrebno je uzeti u obzir sve aspekte, godine starosti, tok bolesti, histološku formu tumora, laboratorijske analize i sve aktuelne, relevantne stavove o tretmanu ove vrste bolesti.

Izabrani ljekari u PZZ moraju pratiti najnovije stavove i u ovoj oblasti medicine, jer ne postoje jednostavni odgovori.

Iako su karcinomi štitne žlijezde češći kod žena, taj odnos je 2:1, može se javiti i kod muškaraca. Njegova agresivnost značajno raste sa godinama pacijenta. Rijetko je oboljenje, samo 5% čvorova u štitnoj žlijezdi je maligno.

Postoje 4 vrste karcinoma štitne žlijezde:

-          Papilarni i mješovito papilarno-folikularni (75% svih Ca štitne),

-          Folikularni i Hurthl-cell (15% svih Ca štitne )

-          Medularni (7%svih Ca štitne)

-          Anaplastični (3% svih Ca štitne)

Većina karcinoma štitne žlijezde je izlječivo ako se otkrije na vrijeme i ako je liječenje odgovarajuće. Medularni i anaplastični su najagresivniji i zahtijevaju agresivniju operaciju. Karcinom štitne žlijezde je jedinstven među malignim tumorima, u stvari ćelije štitne žlijezde su jedinstvene ćelije ljudskog tijela koje imaju sposobnost da apsorbuju jod. Jod je neophodan ćelijama štitne žlijezde za stvaranje hormona, pa ga one uzimaju iz krvotoka i koncentrišu u svojoj unutrašnjosti. Najveći broj malignih ćelija zadržao je ovu osobinu normalne ćelije štitne žlijezde, i to daje mogućnost za sprovođenje posebnog liječenja poslije završene operacije. Ranije je ovaj karcinom bio rezervisan za starije, a u posljednje vrijeme javlja se i kod mlađih, do 30 godina.

Ovi pacijenti dobijaju moje strpljenje, podršku, vrijeme i znanje, ali odluke donose samostalno u razgovoru sa endokrinim hirurgom i endokrinologom. Trudim se da razvijem terapeutsku povezanost sa pacijentom, pratim Evropske smjernice za prevenciju obolijevanja. Koristim  kombinaciju različitih strategija, uključujući i pojačavanje pacijentovih vlastitih snaga za ozdravljenje.

Znanje kao i zdravlje se skuplja mrvicama.

 

Piše:  Dr Ljiljana Đurović, spec. opšte medicine

Dom zdravlja Podgorica 

    Štampaj       Email
  •             NOVI BROJ PDF

    center

  • center

  • center

  • center
     

    center
     

    center
     

    center