Ubodi insekata uglavnom prolaze nezapaženo, ali nijesu rijetke ni alergijske i druge neprijatne reakcije na koži. Alergija je reakcija preosjetljivosti organizma ili organa na ponovno unošenje antigena, reakcija koja se odigrava kao posljedica susreta antigena sa prethodno stvorenim specificnim anitijelima.
Alergijske reakcije najčešće izazivaju insekti koji ubadaju čovjeka (rod Hymenoptera), dok insekti koji ujedaju su mnogo ređi uzrok alergijskih reakcija (rod Diptera), ali su značajniji kao prenosioci mnogih teških oboljenja. Hymenoptere se dijele na Apidae (pčele i bumbari) i Vespidae (ose) i imaju najveći značaj za nastajanje alergijskih reakcija. One svojim ubodom unose pod kožu čovjeka otrov (venom) koji sadrži različite proteine, vazoaktivne amine i peptide, koji mogu i neimunološkim putem osloboditi medijatore iz mast ćelija. Zato reakcije na ubod insekata mogu biti veoma različite, a najbolje ih je klasifikovati prema stepenu težine.
Klasifikacija reakcija na ubod insekata • Rane reakcije (do 4 sata od uboda) • Lokalne • Velike lokalne • Sistemske (anafilaktične i toksične) • Pozne (poslije 4 sata od uboda)
Lokalne reakcije ne zahtijevaju nikakvu terapiju, dovoljno je staviti kesu sa ledom na mjesto uboda. Velike lokalne reakcije zahtijevaju pažljivu opservaciju pacijenta u vremenu od 2-4 sata. Sve sistemske reakcije zahtijevaju posebnu pažnju i u zavisnosti od nastajanja simptoma i stepena težine zahtijevaju primjenu adrenalina. Adrenalin je ključ liječenja alergijskih sistemskih reakcija i daje se odmah, može se ponavljati svakih 15 minuta do nestajanja simptoma. Posle njega se daju antihistaminici. Na trećem mjestu su kortikosteroidi za sprečavanje poznih anafilaktičkih reakcija (dejstvo nastupa za 4-6 sati).
Predlog mjera i zaključak:
Pčele, ose i stršljeni napadaju čovjeka uvijek radi odbrane, o čemu treba voditi računa. Na mjestu uboda nastaju eritem, edem i urtika. Pčele i bumbari su najotrovniji u proljeće, a poslije njihovog uboda ostaje žaoka koju je potrebno što prije sa noktom ili nekim čvrstim predmetom odstraniti sa mjesta uboda.
Ose i stršljeni najčešće napadnu kasno ljeti i početkom jeseni. Posebno su opasni stršljeni koji zbog svoje veličine i količine otrova kojeg sadže mogu izazvati veoma teške toksične i alergijske reakcije. Neka lica su veoma osjetljiva na ubode ovih insekata. Pored neobično jake lokalne reakcije, kod njih se javlja i generalizovana urtikarija, a može nastati i anafilaktički šok, koji može dovesti do smrtnog ishoda.
Liječenje mora da se sprovodi energično i brzo (adrenalin, antihistaminici i kortikosteroidi).
Prim. dr Sabahudin Pupović, spec. interne medicine
Zavod za hitnu medicinsku pomoć, Plav
Dodajte komentar