Dr Andrija Štampar završio je studije medicine u Beču 1911. godine. Poslije završetka studija radio je u Karlovcu i Novoj Gradiški. Mobilizovan je 1917. godine i bio je ljekar pješačke pukovnije u Sisku. U maju 1919. godine postavljen je za načelnika Odjeljenja za rasnu, javnu i socijalnu higijenu u Ministarstvu narodnog zdravlja u Beogradu.
Kao načelnik za socijalno zdravlje i higijenu, usmjerava svoju djelatnost na organizaciju higijenske službe u glavnim pokrajinskim gradovima. U razdoblju od 1924. do 1930. godine, Štampar realizuje ideje higijene i socijalne zdravstvene zaštite osnivanjem Škole narodnog zdravlja u Zagrebu, koja i sada nosi njegovo ime, potom osnivanjem Centralnog higijenskog zavoda u Beogradu, Tropskog instituta u Skoplju, Instituta za malariju u Trogiru, te zdravstvenih stanica za suzbijanje tuberkuloze i polnih bolesti.
Vidoje Despotović, publicista i književnik, pored podataka o osnivanju prvih vojnih bolnica u Pljevljima za vrijeme austrougarske i turske vlasti, našao je podatak da je u Pljevljima 7. oktobra 1928. godine svečano otvoren Dom zdravlja, u prisustvu ministra za zdravlje, dr Andrije Štampara. U znak zahvalnosti za osnivanje Doma zdravlja, centralno mjesto u Pljevljima, trg, nazvan je Trg dr Andrije Štampara. Kasnije, naziv trga je promijenjen u Trg patrijarha Varnave. U Domu narodnog zdravlja u Pljevljima postojalo je odjeljenje za zaštitu djece, kao i dispanzer za tuberkulozu, ambulanta za venerične bolesti, zubna stanica, bakteriološka laboratorija i apoteka.
Despotović navodi da je Štampar prilikom otvaranja Doma zdravlja u Pljevljima izjavio da je on izgrađen uz pomoć Rokfelerove fondacije. Dom zdravlja bio je zadužen za kontrolu zdravlja i pružanje zdravstvene zaštite za pljevaljski, prijepoljski i bjelopoljski kraj. Štampar je ukazivao na veliku potrebu da se ta institucija, pored pregleda bolesnika u samom Domu, bavi i obilaskom domaćinstava, te da ukazuje na poboljšanje higijene u kućama i u životu građana i da ih upućuje na liječenje u bolnicama. Tražilo se da se u Domu zdravlja nađu veterinar i agronom, zbog pomoći u poljoprivrednom rastu. Pored Doma zdravlja izgrađeno je i prvo gradsko kupatilo za sve građane.
Godine 1930. postavljen je za generalnog inspektora za higijenu, a 1931. godine je penzionisan. Vijeće fakulteta u Zagrebu izabralo ga je za redovnog profesora higijene i socijalne medicine, ali taj izbor vlasti nijesu potvrdile, pa je Štampar otišao u inostranstvo i, kao stalni savjetnik Higijenske organizacije Društva naroda, putovao Evropom i držao predavanja na fakultetima i u zdravstvenim ustanovama u Holandiji, Njemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Grčkoj, Turskoj i Španiji.
U aprilu 1941. godine uhapšen je i sproveden u Graz, gdje je ostao do kraja rata. Godine 1945. vratio se u domovinu i preuzeo položaj profesora higijene i socijalne medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, kao i dužnost direktora Škole narodnog zdravlja. Dužnost dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu obavljao je 1940 – 1941. godine, a zatim i u periodu od 1952/53. do 1956/57. godine.
Tačan datum otvaranja Doma zdravlja u Pljevljima dobio sam ljubaznošću gospodina Vidoja Despotovića.
Piše: Dr Božo Vuković
Dodajte komentar