Promjena na dojkama je razlog sa razgovor sa ljekarom

Ovogodišnja kampanja protiv raka dojke u Crnoj Gori ima pozivnu poruku – Svim srcem u borbi protiv raka dojke. Tokom mjeseca oktobra medicinska zajednica, NVO sektor, društveno odgovorne kompanije i mediji, ujedinili su svoje snage kako bi poslali jaku poruku o ulozi i znajačaju prevencije raka dojke. Da je mjesec za nama protekao u dobroj atmosferi i u liniji sa regionalnim i svjetskim obilježavanjem ove borbe, govori i činjenica o postignućima kampanje u pogledu njene vidljivosti i povećanja svijesti o ovom oboljenju kod nas.

Centralni dogadjaj, Šetnja za nju održan je u Podgorici i okupio je veliki broj aktivista, ljekara i ljudi dobre volje. Predstavnici NVO Zdrava Dona Montenegrina i MOMSIC (Crnogorski komitet za međunarodnu razmjenu studenata medicine), muzička ambasadorka kampanje Nina Žižić, mažoretkinje iz Tivta i prisutni učesnici dešavanja, poslali su snažnu poruku solidarnosti upućenu svima koji prolaze kroz iskustvo ovog oboljenja. Svi crnogorski mediji, bez rezerve, prenijeli su dobru atmosferu sa ovog i drugih događanja kampanje, kako bi što više ljudi u Crnoj Gori dobilo priliku da se upozna sa stanjem i činjenicama na polju borbe protiv raka dojke.

Upriličene su, takodje, tri promocije u zabavnim centrima Mall of Montenegro i Porto Montenegro, a tokom tri dana besplatnih pregleda u Podgorici i Tivtu pregledano je više od 230 žena. Ljekarska zajednica i dobra djela nisu zakazali ni ovoga puta. Svi ljekari koji podržavaju ovogodišnju kampanju (Nada Sarić Cicmil, Jadranka Lakićević, Ivana Durutović, Ljiljana Žižić, Nebojša Crnogorac, Danilo Martinović) na svoj i poseban način doprinjeli su da poruka o prevenciji raka dojke stigne na što više adresa.

Ovom prilikom, za čitaoce Medicala razgovarali smo sa dr Danilom Martinovićem, najmlađim ljekarom u ovogodišnjem timu.

Koliko je često oboljevanje od raka dojke u svakodnevnoj praksi? Da li ima promjena u toku ovih godina?

Prema podacima bolničkog registra Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG, u toku 2013. godine u Crnoj Gori je od karcinoma dojke oboljelo oko 300 žena. Uočen je lak porast broja oboljelih u posljednjih par godina, najvjerovatnije zbog toga što su nam sada dostupne preciznije dijagnostičke procedure, kao i zbog adekvatnijeg vođenja medicinske dokumentacije. Učestalost obolje-vanja od raka dojke u Crnoj Gori ne odstupa od podataka koje dobijamo iz šireg regiona.

Koliko su pravila prevencije i rano otkrivanje važni? Da li kampanje ovog tipa doprinose boljoj atmosferi i urednijim kontrolama?

Faktori rizika za nastanak raka dojke su ženski pol, starost, genetsko opterećenje, produžena stimulacija polnim hormonima (ukoliko se prvo menstrualno krvarenje javi u ranoj mladosti, odnosno ako nastupi kasna menopauza…), u manjoj mjeri i gojaznost, kao i izvjesni dijetetski režimi (hrana bogata mastima). Budući da se na većinu pobrojanih faktora rizika ne može uticati, najveći značaj u borbi protiv raka dojke ima rano otkrivanje. Podaci pokazuju da čak 85-90% oboljelih kod kojih se bolest rano otkrije preživi narednih deset godina, pa je zato podizanje svijesti kroz kampanje poput ove od izuzetnog značaja.

Koje je pravo vrijeme za pregled dojki i koliko čestoga raditi?

U manje od 5% slučajeva bolest se javlja kod žena mlađih od 35godina, a u 25% kod žena mlađih od 50 godina. Iako se preporuke razlikuju od zemlje do zemlje, studije ukazuju da najveću korist za smanjenje smrtnosti od karcinoma dojke imaju programi ranog otkrivanja koji podrazumijevaju mamografiju (rentgen snimak dojki) jednom u dvije godine upopulaciji žena od 40. do 70. godine starosti. Kod žena sa povećanim rizikom oboljevanja (sa pozitivnom porodičnom istorijom oboljevanja) sa redovnim pregledima treba otpočeti i ranije.

Treba naglasiti značaj samopregleda dojki, budući da je čak 40% slučajeva karcinoma dojke otkriveno na ovaj način. Samo-pregled treba obavljati jednom mjesečno nakon navršene 20 godine života, i to desetog dana od početka ciklusa, a kod žena u menopauzi prvog dana u mjesecu. Na ovaj način žena upoznaje normalnu strukturu svojih dojki. Bilo kakva promjena predstavlja povod za razgovor sa ljekarom. Međutim, i ako uočite promjenu u vašoj dojci u toku samopregleda, važno je znati da nema razloga za paniku – samo jedna od deset napipanih promjena je zloćudna po prirodi.