Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  Izdanje Br. 21  >  Aktuelni tekst

Uticaj ishrane na nastanak akni

Objavio   /  

Piše: dr Marija Mališić-Korać spec. dermatovenerolog
Akne su oboljenje pilosebacealne jedinice, kara­kteristično za period adolescencije. Početnu patološku leziju čini mikrokomedon, a iz njega, u procesu zapaljenja, nastaju papule, pustule, nodusi i, kao sekvele, ožiljci. Svi dječaci i skoro 90% djevojaka imaće u pubertetu bar neke od promjena tipičnih za razvoj akni.

Akne su oboljenje pilosebacealne jedinice, kara­kteristično za period adolescencije. Početnu patološku leziju čini mikrokomedon, a iz njega, u procesu zapaljenja, nastaju papule, pustule, nodusi i, kao sekvele, ožiljci.

Svi dječaci i skoro 90% djevojaka imaće u pubertetu bar neke od promjena tipičnih za razvoj akni. Oko 40 miliona adolescenata ima akne, tako da je riječ o svjetskoj epidemiji. Češće se javljaju kod dječaka nego kod djevojčica, a najprisutnije su kod osoba starosti od 11 do 30 godina. Mogu rezultirati osjećajem nesigurnosti, redukovanim samopoštovanjem, posramljenošću, usamljenošću, depresi­jom. Ako ovo stanje kože traje godinama, može ostaviti ne samo fizičke već i emocionalne ožiljke. Inače, signifikantan je porast incidence akni u svim životnim dobima, pa se sada mogu javiti čak i poslije pedesete godine života !!! Akne se posljednjih godina javljaju i kod nekih naroda kod čijih pripadnika ih ranije nije bilo – kod Japanaca.

Interesantno je da postoje potpuno izolovana društva u Pacifiku i Južnoj Americi čiji pripadnici uopšte nemaju akne.

Postavlja se pitanje: šta se dešava? Uporno dugo­godišnje odbijanje dermatologa da ishrana ima uticaja na pojavu akni, sada se dovodi u pitanje. Da li je uticaj zapadnjačke kulture na navike u ishrani doveo do nastanka epidemije akni koja sada ima svjetske razmjere? Da li zaista čokolada, koka-kola i mlijeko pogoršavaju akne?

Danas, 2.000 godina poslije objave Hipokratovog zapisa: „Neka hrana bude vaš lijek, a lijek neka bude vaša hrana”, jedno od pitanja koja se najčešće post­avljaju u vezi sa aknama jeste: da li hrana ima uticaja na njihov nastanak? Istorijski gledano, odnos između akni i ishrane kontroverzan je.

Kontroverzna čokolada

Od 1930. do 1960. godine pacijentima su u okviru terapijskog liječenja često uskraćivane brojne namirnice, uključujući čokoladu, masti i slatkiše. Bilo je potrebno da prođe skoro pola vijeka i nekoliko kritičnih studija da bi se ovaj mit prekinuo. Nakon toga, dijetalna ograničenja decenijama su preporučivana kao standardni dio terapije akni. Danas je pitanje povezanosti akni i dijetal­nog režima ishrane ponovo u fokusu istraživanja derma­tologa i nutricionista. Dosadašnji sveobuhvatni pregled literature posebnu pažnju posvećuje uticaju unosa mliječnih proizvoda i ugljenih hidrata na težinu kliničke slike akni. Iako većina dokaza podržava vezu između ishrane i akni, u literaturi se poklanja pažnja i drugim preh­rambenim faktorima kao što su omega-tri masne kisjeline, antioksidansi, cink, vitamin A, jod i drugo. Dermatolozi više ne mogu da odbacuju vezu između ishrane i pojave akni. Postoje dokazi da visok glikemijski indeks može da pogorša akne. Postoji povezanost unošenja mlijeka i pojave akni, ali su dokazi za to slabi. Uloga omega-tri masnih kisjelina, antioksidanasa, cinka, vitamina i hrane bogate biljnim vlaknima još uvijek je nejasna.

Bez mlijeka i šećera

Iako je veza između mlijeka i akni manje ubjedljiva od one između hiperglikemijske ishrane i akni, obje činjenice zaslužuju pažnju prilikom savjetovanja o ishrani pacijenata kojima se liječe akne. Postoje konzistentni epidemiološki podaci koji podržavaju teoriju o vezi između uzimanja mliječnih proizvoda i pojave akni. Da li je povezanost uzrokovana hormonima sadržanim u mli­ječnim proizvodima ili povećanom aktivnošću insulina (engl. like growth factor-1) ostaje da se utvrdi. Nivo i kvalitet istraživačkih dokaza koji su na raspolaganju obav­ezuju pacijenta na oprez u korišćenju mliječnih proizvoda i dodatno savjetovanje sa dermatologom. S obzirom na to da postoji benefit u korišćenju kalcijuma kod adolescenata, dermatolozi treba da pripreme one pacijente koji se odluče da izbjegavaju upotrebu mliječnih proizvoda – da uzmu dodatak ishrani sa odgovarajućim nivoom kalcijuma i vitamina D. Uloga omega-tri masnih kisjelina, antioksidanasa, cinka, vitamina i hrane bogate biljnim vlaknima nejasna je.

Iako je veza između konzumiranja mlijeka i nastanka akni manje ubjedljiva od one između hiperg-likemijske ishrane i akni, obje činjenice zaslužuju pažnju prilikom bilo kakvog savjetovanja o ishrani pacijenata koji liječe akne. Prije donošenja zvaničnih preporuka i predloga – korekcije ograničenja ishrane kod pacijenata sa aknama, potrebno je sprovesti različita istraživanja kod većih grupa pacijenata sa aknama, koja uključuju ispitanike oba pola.

 

Piše: dr Marija Mališić-Korać spec. dermatovenerolog

    Štampaj       Email
  •             NOVI BROJ PDF

    center

  • center

  • center

  • center
     

    center
     

    center
     

    center