Akne su oboljenje pilosebacealne jedinice, karakteristično za period adolescencije. Početnu patološku leziju čini mikrokomedon, a iz njega, u procesu zapaljenja, nastaju papule, pustule, nodusi i, kao sekvele, ožiljci.
Svi dječaci i skoro 90% djevojaka imaće u pubertetu bar neke od promjena tipičnih za razvoj akni. Oko 40 miliona adolescenata ima akne, tako da je riječ o svjetskoj epidemiji. Češće se javljaju kod dječaka nego kod djevojčica, a najprisutnije su kod osoba starosti od 11 do 30 godina. Mogu rezultirati osjećajem nesigurnosti, redukovanim samopoštovanjem, posramljenošću, usamljenošću, depresijom. Ako ovo stanje kože traje godinama, može ostaviti ne samo fizičke već i emocionalne ožiljke. Inače, signifikantan je porast incidence akni u svim životnim dobima, pa se sada mogu javiti čak i poslije pedesete godine života !!! Akne se posljednjih godina javljaju i kod nekih naroda kod čijih pripadnika ih ranije nije bilo – kod Japanaca.
Interesantno je da postoje potpuno izolovana društva u Pacifiku i Južnoj Americi čiji pripadnici uopšte nemaju akne.
Postavlja se pitanje: šta se dešava? Uporno dugogodišnje odbijanje dermatologa da ishrana ima uticaja na pojavu akni, sada se dovodi u pitanje. Da li je uticaj zapadnjačke kulture na navike u ishrani doveo do nastanka epidemije akni koja sada ima svjetske razmjere? Da li zaista čokolada, koka-kola i mlijeko pogoršavaju akne?
Danas, 2.000 godina poslije objave Hipokratovog zapisa: „Neka hrana bude vaš lijek, a lijek neka bude vaša hrana”, jedno od pitanja koja se najčešće postavljaju u vezi sa aknama jeste: da li hrana ima uticaja na njihov nastanak? Istorijski gledano, odnos između akni i ishrane kontroverzan je.
Kontroverzna čokolada
Od 1930. do 1960. godine pacijentima su u okviru terapijskog liječenja često uskraćivane brojne namirnice, uključujući čokoladu, masti i slatkiše. Bilo je potrebno da prođe skoro pola vijeka i nekoliko kritičnih studija da bi se ovaj mit prekinuo. Nakon toga, dijetalna ograničenja decenijama su preporučivana kao standardni dio terapije akni. Danas je pitanje povezanosti akni i dijetalnog režima ishrane ponovo u fokusu istraživanja dermatologa i nutricionista. Dosadašnji sveobuhvatni pregled literature posebnu pažnju posvećuje uticaju unosa mliječnih proizvoda i ugljenih hidrata na težinu kliničke slike akni. Iako većina dokaza podržava vezu između ishrane i akni, u literaturi se poklanja pažnja i drugim prehrambenim faktorima kao što su omega-tri masne kisjeline, antioksidansi, cink, vitamin A, jod i drugo. Dermatolozi više ne mogu da odbacuju vezu između ishrane i pojave akni. Postoje dokazi da visok glikemijski indeks može da pogorša akne. Postoji povezanost unošenja mlijeka i pojave akni, ali su dokazi za to slabi. Uloga omega-tri masnih kisjelina, antioksidanasa, cinka, vitamina i hrane bogate biljnim vlaknima još uvijek je nejasna.
Bez mlijeka i šećera
Iako je veza između mlijeka i akni manje ubjedljiva od one između hiperglikemijske ishrane i akni, obje činjenice zaslužuju pažnju prilikom savjetovanja o ishrani pacijenata kojima se liječe akne. Postoje konzistentni epidemiološki podaci koji podržavaju teoriju o vezi između uzimanja mliječnih proizvoda i pojave akni. Da li je povezanost uzrokovana hormonima sadržanim u mliječnim proizvodima ili povećanom aktivnošću insulina (engl. like growth factor-1) ostaje da se utvrdi. Nivo i kvalitet istraživačkih dokaza koji su na raspolaganju obavezuju pacijenta na oprez u korišćenju mliječnih proizvoda i dodatno savjetovanje sa dermatologom. S obzirom na to da postoji benefit u korišćenju kalcijuma kod adolescenata, dermatolozi treba da pripreme one pacijente koji se odluče da izbjegavaju upotrebu mliječnih proizvoda – da uzmu dodatak ishrani sa odgovarajućim nivoom kalcijuma i vitamina D. Uloga omega-tri masnih kisjelina, antioksidanasa, cinka, vitamina i hrane bogate biljnim vlaknima nejasna je.
Iako je veza između konzumiranja mlijeka i nastanka akni manje ubjedljiva od one između hiperg-likemijske ishrane i akni, obje činjenice zaslužuju pažnju prilikom bilo kakvog savjetovanja o ishrani pacijenata koji liječe akne. Prije donošenja zvaničnih preporuka i predloga – korekcije ograničenja ishrane kod pacijenata sa aknama, potrebno je sprovesti različita istraživanja kod većih grupa pacijenata sa aknama, koja uključuju ispitanike oba pola.
Piše: dr Marija Mališić-Korać spec. dermatovenerolog
Dodajte komentar