Piše: Dr Srđan Perazić, internista-kardiolog
Infarkt je odumiranje manjeg ili većeg djelića srčanog mišića nastalo zbog nedovoljne snabdjevenosti krvlju. Koronarna arterija je krvni sud koji snabdijeva srce krvlju i kiseonikom. Začepljenost koronarne arterije, uskraćuje snabdijevanje srca kiseonikom što izaziva oštećenje srčanog mišića. Oštećenje srčanog mišića izaziva bol u grudima. Ukoliko se ne uspostavi krvotok u koronarnoj arteriji za 20 do 40 minuta počinje izumiranje srčanog mišića. Srčani mišić umire narednih 6 do 8 sati, i biva zamijenjen ožiljnim tkivom. Razvoj infarkta nosi opasnost od nagle smrti zbog srčanog zastoja. Najveći rizik je u prvim satima od nastanka infarkta.
ŠTA PROUZROKUJE SRČANI UDAR?
Ateroskleroza je postepen proces tokom koga se stvaraju naslage holesterola na zidovima arterija. Naslage holesterola prouzrokuju zadebljanje zidova arterija i smanjenje njihovog obima. Takve arterije ne mogu da dopreme dovoljno krvi za normalno funkcionisanje djelova tijela koje snabdijevaju.
Kod mnogih ljudi ateroskleroza može godinama ili decenijama biti prikrivena (ne prouzrokuje nikakve simptome ili probleme sa zdravljem). Ateroskleroza se može pojaviti još u tinejdžerskom uzrastu, ali se simptomi najčešće pojavljuju tek u zrelom periodu.
Ateroskleroza prethodi srčanom infarktu u 90 – 95% slučajeva.
SEKUNDARNI FAKTORI KOJI UTIČU NA POJAVU INFARKTA SU:
Starost – najčešće pogađa ljude srednje i starije dobi, ispod 40 godina od infarkta oboli 11%, između 50-60godina 32,5%, između 60-70 godina 38%.
Pol – muškarci mnogo češće obolijevaju od infarkta od žena. Žene donekle čuva od razvoja ateroskleroze polni hormon estrogen.
Nasljedni faktor – izrazit je kod srčanog infarkta.
Profesija – Ne postoji posebna profesionalna dispozicija za srčani infarkt. Ipak su ljudi na odgovornim pozicijama, skopčanim sa uzrujavanjem više skloni ovom oboljenju. Povećana tjelesna težina – često je povezana sa razvojem ateroskleroze.
Nikotin – djeluje vazokonstriktorno, sadrži hemikalije koje oštećuju zidove krvnih sudova.
Srčani udar se može pojaviti u bilo koje doba dana, ali se najčešće pojavljuje između 4 i 10 sati prijepodne, zbog višeg nivoa adrenalina u krvi koji se oslobađa u jutarnjim časovima,skoku krvnog pritiska , kao i povećanoj sklonosti agregacije trombocita u to vrijeme.
SIMPTOMI SRČANOG UDARA
– Neugodan pritisak ili osjećaj punoće u grudima
– Stežuća bol u sredini grudnog koša koja traje duže od nekoliko minuta
– Širenje bolova u ramenima rukama i vratu
– Omaglica (naglo zamračenje vida) i nesvjestica – Osjećaj mučnine i nedostatka vazduha
NAPOMENA: Simptomi mogu i izostati! Što se dešava čak u četvrtini svih slučajeva srčanog udara posebno kod starijih osoba i dijabetičara.
“Previše ljudi umire sa srcem predobrim za umiranje”, izjavio je američki kardiohirurg Beck. Velik broj ljudi od posljedica srčanog udara umire samo zbog neprepoznavanja prvih simptoma bolesti i neupućenosti u važnost pružanja prve pomoći. Jer ukaže li se pomoć pravovremeno i bolesnik na vrijeme stigne u bolnicu, takva se stanja mogu izliječiti. Srčani udar (infarkt miokarda) nastaje zbog naglog prekida protoka krvi kroz koronarne arterije koje opskrbljuju srčani mišić kiseonikom i hranjivim materijama zbog čega u ograničenom dijelu mišićnog srčanog zida dolazi do odumiranja – propadanja ćelija.
Zbog smanjenja aktivne srčane mase srce više ne može normalno pumpati krv, što za posljedicu može imati trenutni prestanak rada srca. Nedovoljan protok ili prekid protoka kroz koronarne arterije najčešće nastaje zbog začepljenja arterija krvnim ugruškom, koji se vremenom postepeno stvara na podlozi krvnog suda oštećenog aterosklerozom. Aterosklerotski plakovi sužavaju promjer krvnih sudova stvarajući podlogu na kojoj se lako formira krvni ugrušak koji tako još više sužava krvnu žilu.
PRVI SAT JE KRITIČAN
Srčani udar nije trenutni događaj, nego se razvija duže vrijeme, najčešće tokom četiri do šest sati. U tom je vremenu svaki minut dragocjen, posebno zato što najveći broj oštećenja nastaje već u prvom satu, a čekanjem se samo povećava obim oštećenja ćelija srčanog mišića. Zato, ponovno uspostavljanje protoka krvi kroz začepljenu koronarnu arteriju u prvom satu od pojave početnih znakova srčanog udara može biti od ključne važnosti za preživljavanje.
Statistički podaci pokazuju da više od 50 odsto ljudi koji dožive srčani udar čeka više od dva sata prije nego što potraži medicinsku pomoć.
Treba znati prepoznati simptome.
Simptomi kojima se srčani udar najavljuje brojni su i različiti i ne moraju se pojaviti svi odjednom. Jedan od prvih koji bolesnik može primijetiti je nagla i jaka bol u prsima koja se može širiti, najčešće u lijevu ruku. Nije rijetko ni širenje bolova samo u desno ili čak oba ramena. Rjeđe se bol može širiti u vrat, donju vilicu ili gornji dio trbuha (žličicu). Srčani udar može proći i bez simptoma, pri čemu je riječ o “tihom infarktu”. Znak upozorenja može biti i ponavljajuća bol u prsima koja se javlja u naporu i popušta nakon odmora. Prva pomoć
Pri pojavi simptoma srčanog udara najvažnije je ostati priseban i na vrijeme preduzeti određene radnje:
Ako se bolesnik s bolom u grudnom košu naglo sruši na pod i pritom izgubi svijest, odmah utvrdite diše li i radi li mu srce.
Ako je bolesnik samo bez svijesti, osigurajte prohodnost disajnih puteva postavljanjem u stabilan bočni položaj i pozovite hitnu medicinsku pomoć.
Ako bolesnik ne diše i ne radi mu srce, odmah počnite postupak oživljavanja (dva udaha: 15 pritisaka na donju trećinu grudne kosti), a neko neka odmah pozove hitnu medicinsku pomoć. Rezultat oživljavanja biće bolji pristupite li mu u prva četiri minuta od trenutka prekida rada srca
Ako je bolesnik pri svijesti, treba ga umiriti i bez odgađanja pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Oboljeloga što prije prevezite do najbliže bolnice. U idealnim uslovima ekipa hitne medicinske pomoći stići će za nekoliko minuta i metodama vanbolničke medicinske pomoći nastaviti vaša nastojanja započeta pravilno pruženom prvom pomoći. Ali, nalazite li se na selu ili u prirodi, možda ćete vlastitim prevozom prije stići do bolnice. Poželjno je koristiti prostrano vozilo (kombi) u kojem se, po potrebi, može pristupiti postupku oživljavanja tokom vožnje. Bolesnik ne smije hodati, nego ga do vozila treba nositi.
NAPOMENA: Ako ste osjetili prijeteće simptome srčanog udara, ni u kojem slučaju nemojte voziti sami i pokušajte unaprijed saznati koja, vama najbliža zdravstvena ustanova pruža pomoć 24 sata na dan.
Dijagnoza akutnog infarkta srca zasniva se na tri osnovna parametra, a to su: 1) klinička slika s tipičnim grudnim bolovima, 2) elektrokardiografske promjene, 3) biohumoralni znaci nekroze miokarda. U elektrokardiogramu se rano javljaju promjene, iako to ne mora uvijek biti slučaj, pa negativan nalaz elektrokardiograma u prvim satima ne isključuje infarkt miokarda.
Osim elektrokardiograma, rano utvrđivanje infarkta miokarda omogućavaju nam biohumoralni znaci nekroze miokarda – laboratorijska analiza serumskih enzima. Naime, kod infarkta dolazi do odumiranja jednog dijela srčanog mišića te raspada stanica, zbog čega se oslobađaju enzimi pa je porast vrijednosti enzima u serumu dokaz za novonastali infarkt.
LIJEČENJE OBOLJELIH
Oboljeli od akutnog infarkta srca liječe se u specijalizovanim jedinicama, gdje se stavljaju pod monitor, uz stalnu kontrolu srčanog rada i ostalih vitalnih funkcija. Tim bolesnicima treba osigurati poseban tretman i mogućnost da se mogu uraditi svi medicinski postupci koji se odnose na kardiorespiratornu reanimaciju ako se za to ukaže potreba.
U početku liječenja oboljelom
treba osigurati apsolutno mirovanje. Od medikamenata se najprije primjenjuju lijekovi za uklanjanje bola, tj. analgetici (npr. opijatski analgetici). Daju se nitrati (Nitroglycerin) koji djeluju na koronarne arterije i koji poboljšavaju krvni protok kroz neoštećeno, ali i tkivo ishemične zone miokarda.
U ranoj fazi srčanog infarkta često se javljaju poremećaji srčanog ritma zbog čega se primjenjuju antiaritmici. Upravo su poremećaji srčanog ritma i pojava malignih aritmija glavni uzrok smrti u ranoj fazi infarkta.
Danas je pristup liječenju srčanog infarkta drugačiji nego što je to bilo ranije, kada se bolesnik liječio na konzervativan način, uz praćenje toka bolesti te liječenje komplikacija u akutnoj fazi bolesti. Moguće je da se, ako bolesnik dođe u bolnicu u što kraćem roku od početka tegoba, primijeni fibrinolitička terapija kojoj je cilj otapanje ugruška u koronarnoj arteriji i uspostavljanje ponovne prohodnosti krvnog suda, što može dovesti do toga da se infarkt uopšte ne razvije ili mu se smanji veličina (propada manja masa srčanog mišića). Budući da se spasavanje srčanog mišića može dogoditi samo prije nego što miokard postane definitivno oštećen, vrijeme primjene trombolitičke terapije je od najvećeg značaja za postizanje njene maksimalne koristi.
Danas se često u kombinaciji s trombolitičkom terapijom ili nezavisno od nje, pokušava mehanički otvoriti začepljenja koronarna arterija i taj postupak se zove perkutana transluminalna koronarna angioplastika (PTCA) obično sa plasiranjem stenta. Naravno da je navedene postupke moguće izvršiti samo u specijaliziranim ustanovama kao što je naš Kardio Centar u Podgorici.
Kod bolesnika treba liječiti i sve komplikacije koje nastaju u akutnom infarktu srca, kao što su: akutno popuštanje srca, kardiogeni šok i zastoj srca.
Treba naročito naglasiti važnost prevencije ateroskleroze, na koju bolesnik može djelimično uticati promjenom stila života i navika (pušenje, ishrana) te pravovremenim i adekvatnim liječenjem povišenog krvnog pritiska i šećerne bolesti.
Dodajte komentar