[heading size=”7″]Značaj organske hrane[/heading] Značaj biohrane za rast i razvoj djeteta zaista je veliki. U uslovima kada smo izloženi svakakvoj ponudi hrane koju smo primorani da spremamo dječici, treba voditi računa o tome da im se, koliko god je moguće, u prvim godinama rasta i razvoja priušti zdrava hrana. Pri tome mislimo na hranu koja nije hemijski tretirana, koja raste na zdravoj zemlji i koja ima strogo kontrolisano sjeme. Takva hrana nosi oznaku BIO, što znači da zadovoljava stroge kriterijume Evropske unije i to predstavlja najbolje i najkvalitetnije rješenje za ishranu. Naravno, to je naročito važno za dječicu.
Principi proizvodnje organske biohrane podrazumijevaju više karakteristika i osobina. Zdrava zemlja, hemijski netretirano sjeme, zabrana upotrebe hemijskih sredstava za prskanje – to su osnovni postulati organsko -biološkog, odnosno biouzgoja. Naravno, svjesni smo činjenice da živimo na Zemlji, a ne na nekoj izolovanoj planeti, ali proizvođači organske hrane čine sve što je u njihovoj moći da na najprirodniji mogući način uzgajaju poljoprivredne kulture.
Izbjegavanje korišćenja hemijskih sredstava ima svoju cijenu, a to iziskuje izuzetno mnogo truda i napora. Već sam izbor pogodnog tla predstavlja veliki posao: brojnim testiranjima uzoraka tla provjerava se da li je određeno zemljište uopšte pogodno za uzgoj biokultura. Preduslov je da zemljište bude dovoljno udaljeno od industrijskih postrojenja i prometnih puteva. Svi poljoprivrednici koji uzgajaju biohranu u svom radu se rukovode strogim pravilima organsko-biološkog uzgoja, propisanim od strane Evropske zajednice. Podvrgnuti su stalnim kontrolama nezavisnih kontrolora. Stručni konsultanti su u svakom trenutku prisutni i njihov rad je od pomoći – od sjetve pa sve do žetve. Upotreba hemijskih sredstava za prskanje strogo je zabranjena. Korov se uklanja ručno. Štetočine i insekti prepuštaju se pticama, kojima se osiguravaju mjesta za svijanje gnijezda. Na taj način se brine i o raznolikosti živih bića na određenom biotopu. Vještačka đubriva koja opterećuju zemlju nitratima koriste se već od 60-ih godina 20. vijeka. Međutim, to se ne vrši na biofarmama. Koristi se stari recept, jer su zemljoradnici znali kako se đubri zemlja – na primjer, sadnjom biljaka kojima je za rast potreban azot. Biljke troše azot iz vazduha i talože ga u zemlji u obliku azotnih jedinjenja. Prije sljedeće sadnje željene kulture, preore se zemlja i zahvaljujući prvoj uzgajanoj kulturi koja je napravila zalihe azota, đubrivo je već tu. To predstavlja dvostruko obavljanje posla, ali sve je usmjereno na dobrobit djeteta i prirode.
Bioorganski uzgoj nije ništa drugo do poštovanje prirodnih procesa. Zato se i štetočine otklanjaju prirodnim putem. Na primjer, na krajevima polja sade se kulture koje privlače insekte i time se drže podalje od biokultura. Bez vještačkih azotnih đubriva, naravno, i prinos je manji. Međutim, biljke su daleko kvalitetnije i veoma siromašne nitratima. To je za mali organizam našeg potrošača izuzetno važno. Organsko-biološki uzgoj ne predstavlja prednost samo za bebe. I priroda uživa i obnavlja se. Izbjegavanjem vještačkih đubriva štiti se i kvalitet podzemnih voda. Rad bioproizvođača predstavlja doprinos ekološkoj ravnoteži.
Biomlijeko se dobija na farmama koje se pridržavaju pravila o organsko-biološkom uzgoju. Stoka je na slobodnoj ispaši, na pašnjacima je zabranjeno prskanje pesticidima. Na taj način je i mlijeko oslobođeno toksina. Ono što je najvažnije za majke koje ne mogu da doje, iz bilo kog razloga, jeste da pri izboru mliječnih formula za odojčad obrate pažnju na to da koriste mliječne formule sa znakom BIO.
Mi u Crnoj Gori, na tržištu imamo i biološku dječiju hranu koju proizvodi austrijska kompanija HIPP, koja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača organske hrane. Koliko se u svijetu cijeni i poštuje kompanija HIPP i njihovi proizvodi govori i činjenica da je HIPP dobitnik prve milenijumske nagrade Ujedinjenih nacija za zaštitu životne okoline i njen razvoj. Moramo naglasiti značajne iskorake koje imaju neki crnogoski proizvođači mliječnih proizvoda, prije svega mljekara NIKA, koja u svom tržišnom asortimanu ima bioorganski jogurt za djecu. To bi svakako trebalo da bude smjernica za sve proizvođače hrane sa našeg prostora koja treba da ih uputi na koji način da razvijaju tehnologiju i asortiman proizvoda jer smo kao podneblje zaista u mogućnosti da ponudimo zdravu bioorgansku hranu.
Pišu: Dr Jevto Eraković, Dr Nela Eraković
Dodajte komentar