(nastavak teksta iz prethodnog broja )
Značajno mjesto u primjeni Nacionalnog programa za dijabetes pripada Fondu zdravstva, Nacionalnom komitetu za dijabetes i Udruženju za borbu protiv šećerne bolesti.
Fond zdravstva u zdravstvenoj zaštiti djece i mladih treba da po prioritetu obezbjeđuje dovoljnu količinu:
•Aktuelnih vrsta insulina, insulinskih brizgalica sa micro fine iglama,
•Traka za samokontrolu šećera i acetona u mokraći,
•Senzora (glukometara),
•Insulinskih pumpi,
•Svih vidova rehabilitacije,
•Rekreativno-edukativni centar – kampove za djecu i mlade.
Nacionalni komitet za dijabetes, koji se formira pri resornom ministarstvu zdravlja, treba da slijedi preporuke Svjetske zdravstvene organizacije kroz:
•Rješavanje problema u vezi sa liječenjem djece i mladih oboljelih od dijabetesa,
•Kontrolu kvaliteta liječenja,
•Staranje o poboljšanju kvaliteta življenja djece i mladih oboljelih od dijabetesa.
Udruženja za borbu protiv šećerne bolesti i Udruženje roditelja djece oboljele od dijabetesa
Za rješavanje mnogih problema koje sa sobom nosi šećerna bolest nije dovoljno angažovanje samo zdravstvenih radnika i zdravstvene službe. Značajnu pomoć mogu da pruže društva za borbu protiv šećerne bolesti koja okupljaju oboljele od šećerne bolesti, medicinske radnike i građane koji su voljni da se angažuju na ovom poslu. Ova udruženja treba da iniciraju i rješavaju:
•Organizaciona pitanja
•Pitanja zdravstvene i socijalne zaštite
•Pitanja izdavačke djelatnosti
•Pitanja saradnje sa odgovarajućim institucijama
Ekonomski prioriteti
Brojne studije pokazale su da gdje nema organizovane zdravstvene zaštite oboljelih od dijabetesa u troškovima liječenja samo 7-8% otpada na lijekove, a 92-93% na liječenje komplikacija. U sistemima organizovane zdravstvene zaštite, gdje je težište aktivnosti usmjereno na preventivne mjere, ovaj odnos se izrazito smanjuje. Zato svaki organizovani pristup u zdravstvenoj zaštiti oboljelih od dijabetesa podrazumijeva razrađene mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije.
*Medicinski prioritet u liječenju oboljelih od dijabetesa podrazumijeva organizovan sistem zdravstvene zaštite na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou. To je moguće ostvariti jedino kroz Nacionalni program za dijabetes koncipiran prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije
*Ekonomski, mjerama na prevenciji pojave dijabetesa (primarna prevencija), na ranom otkrivanju dijabetesa (sekundarna prevencija) i na prevenciji komplikacija kod oboljelih od dijabetesa (tercijarna prevencija), prekinulo bi se neracionalno trošenje ogromnih sredstava u Crnoj Gori sa skromnim medicinskim učinkom.
*Etički, praćenje i primjena savremenih dostignuća u dijagnostici i terapiji dijabetesa čini conditio sine qua non pozitivnih efekata u borbi sa ovom ozbiljnom bolešću koja je davno poprimila dimenzije epidemije i postala globalni javno-zdravstveni problem čovječanstva
Primarna prevencija podrazumijeva mjere na prevenciji pojave dijabetesa:
•Podizanje zdravstvene kulture
•Razvijanje navika pravilne ishrane i fizičke aktivnosti
•Sprečavanje pojave i liječenje ispoljene gojaznosti
Sekundarna prevencija podrazumijeva mjere na ranom otkrivanju dijabetesa:
•Skrining na dijabetes kod ugroženih grupa i pojedinaca
Tercijarna prevencija podrazumijeva mjere prevencije komplikacija kod dijagnostikovanog -klinički ispoljenog dijabetesa:
•Prevencija pojave komplikacija (poznata DCCT studija pokazala je da je maksimalna kontrola glikemije glavni preventivni faktor u ispoljavanju mikrovaskularnih komplikacija)
•Prevencija kliničkog ispoljavanja već prisutnih komplikacija (upotreba doze Captoprila kod mikroalbuminurije izvanredna je prevencija za ispoljavanje dijabetesne nefropatije
•Prevencija terminalne insuficijencije organa (laserska fotokoagulacija kod ispoljene retinopatije, transplantacija bubrega i pankreasa)
Od svih preventivnih programa prioritet treba da imaju:
•Skrining osoba sa visokim rizikom za dijabetes,
•Tretiranje sa preventivnim mjerama, tamo gdje postoje indikacije,
•Otkrivanje faktora rizika sredine i njihovo otklanjanje.
Etički prioriteti
Koliko nerješavanje problema zdravstvene zaštite oboljelih od šećerne bolesti nosi u sebi etičke norme, oslikava aktuelna situacija u Crnoj Gori:
•Ne sprovode se odredbe Nacionalnog programa za dijabetes, iako je ovaj, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, urađen prije dvanaest godina
•Nema organizovane zdravstvene zaštite, ni registra odraslih oboljelih od šećerne bolesti
•Zbog neuvođenja insulinskih pumpi, rekreativno edukativnog kampa, formiranja dijabetološkog tima na nivou Republike, počinje da zaostaje i kvalitet zdravstvene zaštite djece i adolescenata oboljelih od dijabetesa
•Broj oboljelih i broj komplikacija šećerne bolesti dramatično se povećava
•Troškovi liječenja, posebno hroničnih komplikacija, enormno rastu.
Piše: prof. dr Božidar M. Bojović
Dodajte komentar