Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  izdanje broj-98  >  Aktuelni tekst

Medicina okrenuta osobi

Objavio   /  

Značajan domen rada Agencije za ljekove Srbije jeste saradnja sa pacijentima, ali taj segment nije naročito opisan u regulativi. Ovaj domen rada tiče se transparentnosti saradnje, pružanja pravovremenih informacija, građenja povjerenja i stavljanja pacijenta u središte svih aktivnosti – rekao je mr ph Pavle Zelić…

zelic - miranovicInterakcija s pacijentima, građenje povjerenja i transparentnost saradnje, osnovni je put približavanja pacijentu. Ocijenjeno je na panelu posvećenom mogućnostima za povećanje kvaliteta statusa pacijenata u Crnoj Gori

 MEDICINA OKRENUTA OSOBI

- Značajan domen rada Agencije za ljekove Srbije jeste saradnja sa pacijentima, ali taj segment nije naročito opisan u regulativi. Ovaj domen rada tiče se transparentnosti saradnje, pružanja pravovremenih informacija, građenja povjerenja i stavljanja pacijenta u središte svih aktivnosti – rekao je mr ph Pavle Zelić, iz srbijanske Agencije za ljekove i medicinska sredstva (ALIMS), učestvujući na panelu  čija je tema bila „Interakcija s pacijentima s ciljem povećanja kvaliteta statusa pacijenata“. Panel je održan sredinom maja, u okviru IV Medical konferencije.

Prema njegovim riječima u Srbiji postoji inicijativa da se model razvijen u Evrospkoj uniji, primijeni i u toj zemlji.

- Mi možemo pratiti evropski način približavanja pacijentu, a jedan od najbitnijih je saradnja kroz njihova udruženja, što bi omogućilo da razgovorom sa jednom osobom prenesemo neku bitnu informaciju i drugima. Cilj ALIMS-a je postizanje racionalne upotrebe ljekova. Tu je ključna uloga pacijenta, koji nekada traži da mu se propiše lijek iako za to ne postoji opravdan razlog. Mi moramo pomoći da pacijenti postanu odgovorni, da razmišljaju o sopstvenom i zdravlju drugih ljudi. Trudimo se da kod pacijenata podignemo svijest o tome. Važno je da mogućnost prijave neželjenih efekata na lijek bude pojačana, da pacijenti sami mogu da prijavljuju ove vrste reakcija. Bitna oblast u kojoj bi mogli da pomognu jeste i, ovdje prisutan, problem falsifikovanih ljekova. Tu vidimo mogućnost da nas pacijenti informišu o preprodaji i tako nam pomognu da pobijedimo u toj teškoj borbi – kazao je Zelić.

Dr Aleksandra Marjanović, specijalista socijalne medicine iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, govorila je o statusu pacijenta u našoj državi, ističući da su obilježja crnogorskog pacijenta tendencije postepenog starenja. Opšti pokazatelji, kazala je dr Marjanović, su pad stope nataliteta za 14,4 odsto, uz povećanje stope mortaliteta 8,8 odsto. Prirodni priraštaj povećava se 2,5 odsto, što je, po njenoj ocjeni,  još uvijek znatno povoljnije nego u nekim regionima Evrope. Tamo je ta stopa 0,2 u Istočnoj, a 0,5 odsto u Južnoj Evropi, po podacima iz u 2011. godine.

- Učešće starih od 65 i više godina u ukupnoj populaciji bilo je manje od prosjeka u Evropskom regionu (15,1%), dok je učešće mlađih do 14 godina bilo 19,2%. Očekivano trajanje života na rođenju, u 2013. g. procijenjeno je na 76,6 godina, pri čemu za muškarce 74,1 godina, a za žene 79 godina, što je niže za nekoliko godina nego u zemljama EU. Hronične nezarazne bolesti (HNB) su vodeći uzroci obolijevanja, invalidnosti i prijevremenog (prije 65-te godine) umiranja stanovnika. Ishemične bolesti srca, cerebro-vaskularne bolesti, rak pluća, afektivni poremećaj (unipolarna depresija) i dijabetes,  predstavljaju skoro dvije trećine bolesti u društvu. Stopa bolničke hospitalizacije u 2013. godini iznosila je 134 na hiljadu stanovnika – kazala je dr Marjanović, ističući da skoro pola anketiranih u prošloj godini smatra da se dugo čeka na pregled, dok  66.8 odsto smatra da su duge liste čekanja za neke usluge. Većina ispitanika (68.2%) smatra da se ljekari odnose prema njima sa poštovanjem i da su medicinske sestre ljubazne, dok postoji velika neinformisanost kome se obratiti u slučaju ugroženosti prava.

- Četiri od deset ispitanika (41,0%) su zadovoljni komunikacijom sa medicinskim osobljem. Ljubaznost izabranog ljekara prosječno je ocijenjena 3,36, njihova posvećenost poslu sa 3,30, a stručnost 3,26. Ispitanici smatraju da je najveći problem u zdravstvenom sistemu nemotivisanost ljekara, dok izabranog doktora većina doživljava stručnim i posvećenim. Ispitanici ocjenjuju da nijesu dovoljno uključeni u donošenje odluka o njihovom budućem liječenju (2,83), da ne postoji isti tretman prema svim pacijentima (2,87) i da nemaju dovoljno vremena za postavljanje dodatnih pitanja tokom pregleda (2,92) – navela je dr Marjanović, ističući da je ovdje još prisutan paternalistički odnos između pacijenta i ljekara, koji podrazumijeva „apsolutni autoritet ljekara o životu i smrti pacijenta“ s jedne strane, a s druge strane bolesnik se shvata kao „objekat od kojeg se očekuje slušanje uputstava i uzimanje preporučenih lijekova“. To se, po njenom mišljenju, mora promijeniti vraćajući se medicini orijentisanoj prema osobi, a ne „prema bolesti ii bolesniku“.

- Medicina orijentisana prema osobi se zalaže za jednake mogućnosti za sve, posebno u dostupnosti. Naglasak je i na pravu pojedinca na zdravstvenu zastitu, te poštovanje  ljudskog života i dostojanstva. Ljekar se mora znati suočavati s raznim osobenostima bolesnika te najsloženijim medicinskim i socijalnim situacijama, a može pružiti dobru pomoć samo ako razumije bolesnika u njegovom ličnom životnom kontekstu. Pregled je prilika da bolesnik podijeli s ljekarom informacije o sebi, te da ljekar upozna bolesnika kao osobu – zaključila je dr Marjanović.

Strana: 1 2

    Štampaj       Email
  • Published: 42 days ago on Jun 9, 2017
  • Objavio:
  • Last Modified: Jun 9, 2017 @ 5:28 pm
  • Filed Under: izdanje broj-98