Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  izdanje broj-97  >  Aktuelni tekst

Obilježen Svjetski dan zdravlja

Objavio   /  

Povodom 07. aprila, Svjetskog dana zdravlja, Ministarstvo zdravlja i kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori organizovali su stručni skup u hotelu Centre Ville…

dan zdravljaZdravlje je osnovno ljudsko pravo i najvažniji socijalni cilj

Povodom 07. aprila, Svjetskog dana zdravlja, Ministarstvo zdravlja i kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori organizovali su stručni skup u hotelu Centre Ville. Na skupu su govorile dr Alma Hajdarpašić Drešević, generalna direktorica direktorata za zdravstvenu zaštitu, g-đa Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje u Skupštini Crne Gore prof. dr Miodrag Radunović, dr Lidija Injac iz KCCG, dr Jovo Đedović, načelnik odjeljenja za psihijatriju specijalne bolnice Dobrota i dr Aleksandar Tomčuk iz specijalne bolnice Dobrota. Budući da je ovogodišnji Svjetski dan zdravlja posvećen problemu depresije, cilj sastanka je bio da se ukaže na ulogu primarne zdravstvene zaštite u ranoj detekciji i liječenju kroz primjenu multidisciplinarnog pristupa i obezbjeđivanje efikasnije saradnje unutar sektora zdravstva, kao važne pretpostavke kontinuiranog zbrinjavanja oboljelih.

Dr Alma Hajdarpašić Drešević je, otvarajući nacionalni skup povodom Svjetskog dana zdravlja, naglasila da je depresija, ovogodišnja tema Dana zdravlja, zasigurno jedna od najrasprostranjenijih bolesti i veliki izazov svim profesionalcima koji se bave dijagnostikom i liječenjem ovog poremećaja.

- Imajući u vidu prognoze SZO da će depresija do 2020. godine biti drugi svjetski zdravstveni problem, odmah iza kardiovaskularnih bolesti, ova bolest mora biti u fokusu pažnje čitavog zdravstvenog sistema, kako kreatora zdravstvenih politika tako i profesionalaca na terenu. Činjenica da je devedesetih godina prošog vijeka broj izbjeglica iz ratom pogođenih područja bivše Jugosavije predstavljao više od 20% ukupnog stanovništva, da tokom proteklih 20 godina zemlja prolazi kroz proces tranzicije, sa relativno visokom stopom nezaposlenosti i ekonomskom nesigurnošću, uz dodatnu globalnu ekonomsku krizu, svrstava Crnu Goru među zemlje sa visokom stopom depresije.

Koncept mentalnog zdravlja uključije subjektivni osjećaj blagostanja i definiše se, takođe, kao mogućnost da osoba prepozna svoje potencijale, izrazi svoju individualnost, ostvaruje svoje ciljeve koje je sama odredila, adekvatno se suočava sa stresom, radi, uživa u plodovima svoga rada i doprinosi zajednici. Imajući u vidu navedeno, mentalno zdravlje treba da bude cilj svakog pojedinca, svake zajednice i svakog društva, a ne samo onih ljudi koji trpe od nekog konkretnog psihičkog poremećaja – istakla je dr Hajdarpašić Drešević, podsjećajući da problem mentalnog zdravlja pogađa društvo u cjelini, a ne samo male i izolovane segmente, te je unaprjeđenje mentalnog zdravlja veliki izazov za svaku državu.

- Nijedna socijalna grupa ili pojedinac nisu imuni na razvoj duševne bolesti, ali je rizik za narušavanje mentalnog zdravlja veći među siromašnim, nezaposlenim i osobama niskog obrazovnog statusa, kao i među žrtvama nasilja, migrantima i izbjeglicama, djecom i adolescentima, zlostavljanim ženama i starim osobama.

Dr Hajdarpašić Drešević je navela da se danas u svijetu procjenjuje da 450 miliona ljudi pati od neke psihičke bolesti ili poremećaja ponašanja. Više od 150 miliona ljudi pati od depresije, 25 miliona boluje od šizofrenije, skoro milion realizuje samoubistvo, 76 miliona ima problem sa alkoholom, a 90 miliona sa bolestima zavisnosti, od  kojih između 5 i 10 miliona koristi narkotike intravenski. Prema podacima SZO, 33% izgubljenih godina, provedenih sa onesposobljenošću, posljedica su neuropsihijatrijskih poremećaja. Četiri od šest vodećih uzroka izgubljenih godina provedenih sa onesosobljenošću su depresija, alkoholizam i bolesti uzrokovane alkoholom – šizofrenija i bipolarni afektivni poremećaj.

- Kao jedan od prioriteta Ministarstva zdravlja posljednjih godina je svakako unapređenje postojećih službi i kvaliteta usluga pruženih iz oblasti mentalnog zdravlja. U 2013. godini urađene su izmjene i dopune postojećeg zakona o Zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica, koji je usklađen sa evropskim standardima od 2012. godine. Ministarstvo zdravlja je objavilo prve nacionalne smjernice dobre kliničke prakse za depresiju. Urađen je nacionalni registar za bolesti zavisnosti, a u toku je proces izrade nacionalnog registra za psihozu. Dalje aktivnosti Ministarstva zdravlja biće prvenstveno fokusirane na jačanju službi i servisa mentalnog zdravlja u zajednici, kroz jačanje uloge timova u Centrima za mentalno zdravlje, što će rezultirati boljim servisom, kvalitetnijom uslugom korisnicima i smanjenjem rizika za hospitalizaciju. Druga prioritetna oblast, prepoznata u Akcionom planu, je set aktivnosti usmjerenih ka oblasti prevencije i promocije mentalnog zdravlja. Promocija i prevencija su, iako konceptualno različite, u praksi široko isprepletane i nerazdvojne aktivnosti. Poztivno mentalno zdravlje je snažan faktor protiv mentalne bolesti. Mentalno zdravlje je nacionalni kapital i presudno za sveukupnu dobrobit pojedinaca, društava i država, zbog čega zaštita mentalnog zdravlja mora predstavljati neophodan i značajan segment sveukupnog sistema zdravstvene zaštite i javnog zdravlja.

Strana: 1 2 3

    Štampaj       Email
  • Published: 257 days ago on Maj 8, 2017
  • Objavio:
  • Last Modified: Maj 8, 2017 @ 11:42 pm
  • Filed Under: izdanje broj-97