Intoleranciju na hranu predstavlja nemogućnost metabolisanja i razgrađivanja odnosno varenja određene vrste hrane. U pitanju je metabolički nedostatak, a ne imuna reakcija na specifični protein u hrani, kao što je to slučaj sa alergijama na hranu. Kod alergija, netolerancija je apsolutna i osoba ne može konzumirati određenu vrstu hrane, dok je kod intolerancije u pitanju stepen tolerancije na određene namirnice. U načelu, svodi se na isto -ako nam određena hrana šteti i doprinosi razvijanju zdravstvenih tegoba i padu imuniteta onda je treba ukloniti iz ishrane.
Za skrivene intolerancije na hranu može se reći da su uzrok mnogih nedijagnostikovanih tegoba. Simptomi se često manifestuju hroničnim umorom, neraspoloženjem, nemogućnošću da se postigne poboljšanje zdravlja ni kod primjene režima vježbanja, odmora ili uzimanja vitaminskih suplemenata. Osoba se bez nekog posebnog razloga osjeća loše, bez energije, i mentalne i fizičke.
Pacijent sa ovim tegobama često nailazi na nerazumijevanje od strane ljekara, koji ga znaju okvalifikovati kao hipohondra ili psihijatrijski slučaj. To još više doprinosi osjećaju beznađa. Simptomi koji su rezultat intolerancije na hranu mogu biti raznovrsni i manifestovati se u različitim organima i djelovima tijela:
Bilo koja vrsta hrane može prouzrokovati ove simptome i što je za jednu osobu hrana, za nekog drugog je otrov. To je rezultat naše biohemijske individualnosti i razlika. Ipak, na vrhu liste namirnica sa najčešćim intolerancijama svakako se nalaze:
1. Kravlje mlijeko i mliječni proizvodi
(Povećano lučenje sluzi koja hrani bakterije i viruse. To doprinosi hroničnim respiratornim infekcijama, povezanosti sa juvenilnim dijabetesom i poremećajem u radu štitne žlijezde, na šta ukazuju i studije, hronična zapaljenja, ciste, upale bešike, hiperaktivnost kod djece, problemi s probavom… )
2. Pšenično brašno
(Proizvodi sluz kao i kravlje mlijeko, usporava rad štitne žlijezde, uslovljava pojavu endokrinih problema, gojaznosti, zapaljenja zglobova, brojnih digestivnih tegoba, iritabilnog kolona, hroničnih upala, poremećaja koncentracije i raspoloženja, a može i podići nivo krvnog pritiska za 30 podjeljaka živinog stuba…)
Osim kravljeg mlijeka i pšeničnog brašna, kod pacijenata se često uočava intolerancija na kukuruz, soju, krompir, paradajz, paprike, jaja, čokoladu, pomorandže, jagode, svinjsko meso, goveđe meso, suhomesnate proizvode, šećer, laktozu, gluten, dodatke hrani (mononatrijum glutamat, nitriti i nitrati, aspartam, razni konzervansi i boje, pojačivači ukusa – uglavnom su svi neurotoksični), vino, pivo.
–Hronični umor, za čiju sanaciju ne pomaže ni san; lomnost, konfuznost
-Hronične respiratorne infekcije, upale grla, uha, bronhitis, astma, sinusi
-Bolovi u mišićima i zglobovima,
-Glavobolja, ukočenost vrata i leđa
-Problemi sa probavom, nadimanje, bolovi u stomaku, zatvor, dijareja
-Povišen nivo krvnog pritiska, palpitacije, obilno preznojavanje
-Hronični cistitis, vaginitis, kandidijaza
-Ekcemi, akne
-Nervoza, razdražljivost, anksioznost, nerasploženje
-Vrtoglavica, zujanje u ušima, nesanica.
U načelu, hrana na koju smo intolerantni slabi naš imuni sistem i tako može prouzrokovati razne zdravstvene poremećaje, a da mi toga nismo ni svjesni, jer često ne osjećamo ništa nakon konzumiranja te hrane ili ne obraćamo pažnju i ne povezujemo naše tegobe ili raspoloženje s ishranom. Sve dok nastavljamo da ovu hranu konzumiramo postojaće simptomi i prelaziti u hroničnost, i to je jedan od razloga zašto ljekovi i terapija nekad ne pomažu. Uklanjanjem namirnica iz ishrane tegobe se povlače, ali se one znaju i vratiti kada ohrabreni početnim uspjehom pokleknemo i ove namirnice ponovo počnemo svakodnevno konzumirati. Umjereno, nekoliko puta sedmično ili mjesečno, a ne svakodnevno
korišćenje hrane na koju smo intolerantni, bolja je opcija, a svako može odrediti taj prag tolerancije posmatranjem kako se osjeća. Danas postoje razne metode za otkrivanje intolerancije, kao što su kompjutersko ispitivanje ili analiza krvi u specijalizovanim laboratorijama.
Piše: dr Snežana Tomić, homeopat
Dodajte komentar