Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  Izdanje Br. 52  >  Aktuelni tekst

Uticaj meteoroloških prilika na ljudski organizam

Objavio   /  

Piše: dr Milica Šofranac
U modernoj ljudskoj istoriji evidentan je uticaj čovjeka na klimatske promjene. On je toliko jak da se to osjeti na global­nom nivou, čemu svakodnevno svjedočimo i mi sami. Međutim, jednako tako je evidentno da na ljudski organizam djeluje i niz fizičkih parametara koji sačinjavanju klimatske odlike određenog vremena.

U modernoj ljudskoj istoriji evidentan je uticaj čovjeka na klimatske promjene. On je toliko jak da se to osjeti na global­nom nivou, čemu svakodnevno svjedočimo i mi sami. Međutim, jednako tako je evidentno da na ljudski organizam djeluje i niz fizičkih parametara koji sačinjavanju klimatske odlike određenog vremena. Dakle, moglo bi se reći da je odnos klime koja nas okružuje i samog organizma interaktivan. Mi utičemo na vrijeme, a ono pak, utiče na nas.

Danas je poznato da vremenske odlike određene klime i podneblja imaju uticaj na niz bolesti. Smatra se da su mnogi bolesnici koji pate od hroničnih ili akutnih bolesti osobe sa slabi­jom mogućnošću prilagođavanja na meteorološke uslove. Uticaj vremena na organizam odražava se prvenstveno kroz trajnu izloženost određenim vremenskim prilikama. Uticaj vremena na ljudski organizam opisuje se još u antičko doba, preko srednjeg vijeka, pa sve do danas. Fizički parametri vremena čine temelj osobenostii određene klime i vremena na koje se ljudski organizam neprestano prilagođava. Periodične promjene u tijelu, sinhronizo-vane s pravilnim dnevnim i godišnjim promjenama i vezane uz odgovarajuću klimu, čine biološki ritam.

Velika raznolikost tipova ljudi na Zemlji posljedica je čovjekove adaptacije na regionalne klimatske prilike. Naš organizam posjeduje djelotvorne mehanizme prilagođavanja na meteorološke promjene. Odgovor fizioloških kompenzatornih mehanizama kod zdravih osoba neće izazvati nikakve štetne posljedice po zdravlje.

A što kada je taj mehanizam adaptacije oštećen? Tada govorimo o meteorotropizmu. Meteorotropizam je zavisnost nekih bolesnih stanja od određenih meteoroloških elemenata i pojava.

Biometeorologija

Hipokrat se smatra ne samo ocem medicine već i utemeljiteljem biometeorologije.

Nauka koja izučava ovaj međuodnos naziva se biometeo­rologija. Ona proučava međudjelovanje dvaju dinamičkih sistema: atmosfere i čovjeka. Promatrajući djelovanje vremena na čovjeka možemo uočiti kompleksnost i nemjerljivost ili samo djelimičnu mjerljivost promatranih veličina. Iz toga proizilazi problem kako na osnovu dvije približno poznate veličine (vrijeme, odnosno atmosferska zbivanja, i ljudski organizam) odrediti treću (dje­lovanje vremenskih prilika na ponašanje čovjeka).

Uvođenjem naučnih metoda u meteorologiju u drugoj polovini 19. vijeka počeo je značajan razvoj biometeorologije. Redovna mjerenja različitih meteoroloških elemenata omogućila su kvalitetne statističke analize. Intenzivna biometeorološka istraživanja započela su 30-ih godina 20. vijeka, uglavnom u anglo­saksonskim zemljama, posebno u vojne svrhe. Međunarodno biometeorološko društvo osnovano je u Parizu 1956. godine. Ondašnja deinicija moderne biometeorologije nije obuhvatala sve aspekte ove nauke, te je 1970. prihvaćena dopunjena definicija koja vrijedi i danas:

Biometeorologija je nauka koja proučava direktne i indirektne učinke (nepravilnih fluktuacija i fluktuacija ritmičke prirode) fizičke, hemijske i fizičko-hemijske mikro- i makrosredine, kako Zemljine atmosfere tako i sličnih sredina, na fizikalno-hemijske sisteme i posebno na žive organizme (biljke, životinje i čovjeka).

Počeci biometeorologije sežu daleko u nauku. Prva otkrića pripadaju grčkoj civilizaciji, što znači da se radi o jednoj od najstarijih prirodnih nauka uopše. Hipokrat (400. g. p. n. e) u svojoj knjizi O vazduhu, vodama i mjestima između ostalog upozorava da na bolesnika posebno treba paziti tokom naglih vremenskih promjena. U to se vrijeme, navodi on, bolesniku ne smiju ni čistiti crijeva niti puštati krv, već treba pričekati bar deset dana. Stoga se Hipokrat smatra ne samo ocem medicine već i utemeljiteljem biometeorologije. Pa kako to meteorološke odlike vremena utiču na ljudski organizam?

Biometeorologija i djelovanje klime na ljudski organizam

Sva bića na Zemlji prilagođena su lokalnoj klimi u kojoj žive i koja je sastavni dio njihove okoline. Ona su podložna promje­nama atmosferskih uslova i reaguju prilagođavanjem fizioloških funkcija na promjenu temperature i vlage okoline, pojavu vjetra, zračenje Sunca, jonizaciju, onečišćenje vazduha i slično. Značajna promjena tjelesnih homeostatskih mehanizama, pod sekundarnim uticajem promjena pojedinačnih ili grupnih meteoroloških činilaca naziva se meteorološki stres.

Pod uticajem meteorološkog stresa u ljudskom orga­nizmu nastaju brojne složene fiziološke reakcije. Hladnoća, npr., izaziva vazospazam i povećava metabolizam, dok toplina izaziva vazodilataciju i smanjuje metabolizam. Svaka promjena vremena (temperature vazduha, relativne vlage, barometarskog pritiska, brzine strujanja vazduha i dr.), dovodi do promjena metabolizma i acidobazne ravnoteže, što se održava na funkciju autonomnog živčanog sistema, krvotok i tjelesnu temperaturu.

Iako je mogućnost prilagođavanja ljudskog organizma na promjene atmosferskih uslova okoline velika, u slučajevima većih i naglih odstupanja od uobičajenih meteoroloških uslova sposobnost prilagođavanja fizioloških funkcija pokazuje se nedo­voljnom, te se pritom mogu uočiti razlike između reakcija zdrave i bolesne osobe. Kod zdravih ljudi nastaje fiziološki stres, no oni se uspijevaju brzo prilagoditi promjenama u atmosferi. Hronično bolesne osobe teško se prilagođavaju promijenjenim atmosferskim prilikama, te se kod njih postojeće tegobe pogoršavaju ili pak nastaju nove.

Kako meteorološki faktori djeluju na ljudski organizam?

Još je u davna vremena čovjek zapazio određenu poveza­nost vremena i klime s nekim bolestima, njihovim pojavljivanjem i pogoršavanjem u zavisnosti od atmosferskih prilika.

Strana: 1 2

    Štampaj       Email
  • Published: 2200 days ago on Avgust 15, 2013
  • Objavio:
  • Last Modified: Avgust 15, 2013 @ 2:03 pm
  • Filed Under: Izdanje Br. 52
  • Tagged With:
  •             NOVI BROJ PDF

    center

  • center

  • center

  • center
     

    center
     

    center
     

    center