[heading]Skromnom svečanošću obilježen Dan Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Na Cetinju je 1922. godine osnovana prva Stalna bakteriološka stanica, koja je 1927. prerasla u Higijenski zavod. Današnji Institut za javno zdravlje baštini bogatu i važnu tradiciju tih ustanova[/heading]
Dan Instituta za javno zdravlje, ustanovljen prošle godine na devedesetogodišnjicu Ustanove, obilježen je 31. maja, a na svečanosti su prezentirane aktivnosti sprovedene u naznačenom jednogodišnjem periodu. Prezentacija aktivnosti, kako je rečeno, imala je za cilj promociju preventivne zdravstvene aktivnosti i zdravih stilova života koji treba da doprinesu očuvanju i unapređenju zdravlja crnogorskog stanovništva. – Kako je povod današnjeg skupa, ipak, da se obilježi jubilej Instituta, podsjetiću da je prije 91 godinu na Cetinju, u maju mjesecu 1922. godine, osnovana Stalna bakteriološka stanica koja je 1927. godine prerasla u Higijenski zavod, da bi tokom vremena Zavod bio preseljen u Podgoricu i evaluirao u današnji Institut za javno zdravlje, prolazeći kroz više vidova organizacije i mijenjanja naziva.
Tokom tih 91 godinu, Institut je predlagao programe, mjere i aktivnosti i učestvovao u njihovom sprovođenju, te time doprinio da se sada samo sjećamo pojedinih bolesti koje su harale Crnom Gorom – pjegavca, malarije, difterije, dječje paralize, velikih boginja, neonatalnog tetanusa. Institut je doprinio i tome da se pojedine bolesti već smatraju rijetkim, kao što su male boginje, rubela, veliki kašalj i druge. Međutim, kako u životu biva, jedno prolazi a drugo dolazi, tako se danas pred žitelje Crne Gore pojavljuju novi zdravstveni izazovi i problemi u vidu novih mikroorganizama kao što su HIV, korona virus, noro virus, virus ptičjeg gripa, te porast rezistencije mikroorganizama na antimikrobne ljekove, a tu su i bolesti modernog doba od kojih se najviše obolijeva i umire u Crnoj Gori i razvijenom svijetu: bolesti srca i krvnih sudova, tumori, povrede ili dijabetes – kazao je dr. Boban Mugoša, dodajući da su u Institutu svjesni novih izazova i uloge ustanove u njihovom rješavanju. Prema njegovim riječima, u Institutu je unaprijeđen radni prostor, modernizovana stara i uvedena nova oprema, povećan stručni i naučni kadar. – Institut sada ima 199 zaposlenih, od čega su skoro polovina visokoškolci, zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, specijalizanti i specijalisti, magistri i doktori nauka. Danas je izvjesno da Institut za javno zdravlje pruža vanredno dobre uslove svima kojima je namijenjen, kako zaposlenima, tako i pacijentima, klijentima i studentima, te da benefite od njegovog rada ima cijela naša zajednica. Sve navedeno je omogućilo da Institut postane naučna i nastavna baza fakulteta zdravstvenog usmjerenja Univerziteta Crne Gore, prva akreditovana javna zdravstvena ustanova u državi u dijelu sanitarne hemije i mikrobiologije, prva naučna licencirana zdravstvena ustanova i ustanova čiji rad cijene i domaći i strani partneri. Krajem 2011. godine Vlada Crne Gore nominovala je Institut za Razvojni zdravstveni centar za nezarazne bolesti Mreže za Jugoistočnu Evropu, što predstavlja novi i veliki izazov s obzirom da danas nezarazne bolesti predstavljaju najveći javnozdravstveni problem u razvijenim zemljama. Osim Mreže, imenovanje je podržala i Svjetska zdravstvena organizacija – kazao je Mugoša, ističući da je prethodna godina bila teška i puna izazova od ekstremnih hladnoća do velikih vrućina, zbog pada standarda i daljeg produbljivanja ekonomske krize, što je sve nepovoljno uticalo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu stanovništva. – I pored toga možemo biti zadovoljni onim što smo uradili tokom 2012, mada smo mogli i više i bolje, da je bilo više sredstava, posebno u dijelu mikrobiološke dijagnostike. Za nabavku testova i reagenasa nedostajalo je skoro 40 odsto od potreba koje iskazuju kliničari u svojim zahtjevima. No, i pored nedostatka sredstava, uz dobru organizaciju i sprovedenu štednju i racionalizaciju, uspjeli smo da obradimo 30 odsto više pacijenata nego 2011. godine, kada smo imali 56.042 usluga, a prošle godine u Institutu usluženo je 73.336 pacijenata. Uspjeli smo da sprovedemo i sve predviđene programe, dobijemo i uradimo više stručnih i naučnih projekata i obavimo više naučnih istraživanja. Pripremili smo Institutov informacioni sistem, čije podatke će moći da koriste i druge zdravstvene ustanove, a pripremili smo i predali sve stručne materijale neophodne za donošenje zakonskih i podzakonskih akata, koji su nam traženi. Tokom prošle godine dobili smo edukovani kadar i krenuli sa obrazovanjem novog, obnovili smo i proširili i akreditaciju, te sklopili više ugovora sa trećim licima. Naplatili smo što se naplatiti može i poslovali s pozitivnim finansijskim rezultatom od 12.000 €, što nije beznačajno za jednu zdravstvenu instituciju u ovakvim prilikama – ocijenio je Mugoša.
Na svečanosti kojoj su, osim ministra zdravlja prof. dr Miodraga Radunovića, prisustvovali i brojni drugi gosti iz Crne Gore, te Makedonije i Srbije, uručene su nagrade penzionisanim radnicima, a prikazano je i desetak prezentacija.
Dodajte komentar