Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  Izdanje Br. 50  >  Aktuelni tekst

Preventiva/Higijena zdravlje čuva

Objavio   /  

Piše: dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene
Za preventivnu medicinu kaže se da je bazična grana svih medicina, a higijena je baza preventivne medicine. Higijena je dobila naziv po grčkoj boginji zdravlja Higiji. Ona se bavi izučavanjem i saniranjem činilaca štetnih po zdravlje čovjeka

higijena prije svegaZa preventivnu medicinu kaže se da je bazična grana svih medicina, a higijena je baza preventivne medicine. Higijena je dobila naziv po grčkoj boginji zdravlja Higiji. Ona se bavi izučavanjem i saniranjem činilaca štetnih po zdravlje čovjeka. U okruženju, pa i u našem Nacionalnom institutu za javno zdrav­lje, higijena se u posljednje vrijeme naziva zdravstvena ekologija. Kako god se zvala, predmet izučavanja ove grane medicine je čovjek, grupa ljudi i sredina u kojoj čovjek živi i radi. Cilj higijene je da očuva i unaprijedi zdravlje, odnosno da na najmanju mjeru svede dejstvo štetnih faktora koji dovode do bolesti. Zadatak joj je da predloži mjere kojima se mogu spriječiti bolesti (higijenski ispravna voda za piće, voda bazena, pravilna ishrana, bezbjedna hrana, fizička aktivnost, zdrava školska sredina, djelovanje u vanrednim stanjima…). Higijena je, ukratko, nauka o zdravlju.

Šta je zdravlje?

Svjetska zdravstvena organizacija definiše: Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i nesposobnosti.”

Zdravlje je svima važno. Kaže se: „Samo neka je ZDRAV­LJA”, ali koliko stvarno vodimo računa i ulažemo u njega? Nažalost, većina počinje brigu o zdravlju tek kada je ono narušeno i posljedično se pogorša kvalitet života. Sve dok organizam funkcioniše, pa i uz signale i opomene, veoma teško se pohvataju savjeti o korekciji ponašanja kao što su prestanak pušenja, pravilna ishrana, fizička aktivnost, umjereno konzumiranje alkohola. Kada se pokušava opravdati neodgovornost za sopstveno zdravlje, mašta je beskrajna. Veoma je malo onih koji će se samoinicijativno, zbog brige o zdravlju, odreći svega onoga što će za koju godinu pokazati pravo lice kroz neku od opasnih bolesti. To je neophodno promijeniti.

Ulaganje u preventivu isplati se i državi, jer se svaki uložen evro višestruko vrati kroz manji broj obolijevanja. Međutim, za sada ni jedna ni druga strana ne pokazuju veći interes baš za ono što se svima isplati. Primarna prevencija, odnosno sprečavanje nastanka bolesti, potpuno je zanemarena, iako postoje primjeri kao što su skandinavske zemlje, koje su preventivne aktivnosti započele još prije dvadeset i više godina, i u kojima se do danas broj umrlih od kardiovaskularnih bolesti upola smanjio. Oni su, zahvaljujući smanjenju broja pušača, sman­jili i broj oboljelih od karcinoma pluća i ostalih patoloških stanja koje provocira ova loša navika. Ipak, nije samo rak pluća posljedica pušenja – ono uzrokuje i druge vrste zloćudnih tumora, ali i kardio­vaskularnih bolesti. Naime, prestanak pušenja smanjuje kardio­vaskularni rizik i smrtnost za oko 30%. Mora se više raditi na preventivi, a to znači uvjeriti pacijente da moraju promijeniti i druge životne navike ako žele kvalitetan život. Upravo je to, izgleda, najteže. Hrana koja mami, pa užurbanost koja traži da se što prije stigne s jednog mjesta na drugo bez pomoći sopstvenih organa za kretanje dovode do taloženja viška kilograma. Zaborav­lja se da svakodnevna umjerena izička aktivnost smanjuje rizik od obolijevanja i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti za čak 35%, a za 40% smanjuje koncentraciju loše masnoće u krvi.

Održavanje normalne tjelesne mase imperativ je preven­cije. Na primjer, kada govorimo o povišenom krvnom pritisku: ako gojazni hipertoničar smanji tjelesnu masu za samo jedan kilogram, smanjiće i vrijednost krvnog pritiska za 1 mm živinog stuba. Najnovija istraživanja dokazala su da gubitak tjelesne mase od 10 kg dovodi do pada vrijednosti krvnog pritiska od 5 do 20 mmHg. Dalje, smanjenje vrijednosti krvnog pritiska za dva milimetra živinog stuba smanjiće učestalost bolesti srca za 5% i moždanog udara za 6%. Drugim riječima, dobar odnos prema vlastitom organizmu, vraća se dobrim zdravljem.

Rano otkrivanje bolesti povećava mogućnost izlječenja. Preventivne preglede trebalo bi raditi jednom godišnje. Na taj način bi se neke česte, ali i neotkrivene bolesti, kao što je šećerna bolest, otkrile dok još nisu ozbiljno narušile zdravlje većeg broja organa, pa bi i život u starijem dobu bio kvalitetniji, a to je, između ostalog, cilj kvalitetne preventive. Međutim, sve dok sami ne shvatimo da je najveći dio zdravlja u našim rukama, a da su ljekari oni koji znaju više pa ih ponekad treba poslušati za svoje dobro, više ćemo se liječiti nego bolest spriječiti, što je puno jednostavnije i lakše.

Parametri dobrog zdravlja:

- Indeks tjelesne mase (BMI) do 25

- Obim struka kod žena do 80 cm, a kod muškaraca do 94 cm

- Ukupni holesterol manji od 5 mmola/l

- Šećer u krvi manji od 6 mmola/l

Strana: 1 2

    Štampaj       Email
  •             NOVI BROJ PDF

    center

  • center

  • center

  • center
     

    center
     

    center
     

    center