Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  Izdanje Br. 49  >  Aktuelni tekst

Kolektivni imunitet sprečava epidemije

Objavio   /  

Povjerenjem u imunizaciju i povećanjem interesovanja doprinijeće se očuvanju zdravlja ne samo pojedinaca koji se vakcinišu, već i čitave zajednice, jer se vakcinacijom mogu prevenirati epidemije i širenje vakcinama preventibilnih bolesti. Želimo da ohrabrimo građane da ne izbjegavaju vakcinaciju, jer će tako dati svoj doprinos eliminaciji nekih bolesti koje je na taj način moguće potpuno izbjeći.

Povodom Evropske nedjelje imunizacije iz crnogorskog Instituta za javno zdravlje upozorili na važnost vakcinacije za opšte zdravlje populacije. Vakcine koje su prošle testove i čije je dejstvo dokazano, bezbjedne su i ne bi trebalo izbjegavati njihovo primanje

kolektivPovjerenjem u imunizaciju i povećanjem interesovanja doprinijeće se očuvanju zdravlja ne samo pojedinaca koji se vakcinišu, već i čitave zajednice, jer se vakcinacijom mogu prevenirati epidemije i širenje vakcinama preventibilnih bolesti. Želimo da ohrabrimo građane da ne izbjegavaju vakcinaciju, jer će tako dati svoj doprinos eliminaciji nekih bolesti koje je na taj način moguće potpuno izbjeći. Postoje pojedinci koji ne smiju da se vakcinišu, ali ako se vakcinišu svi oni koji mogu, a to je 95 ili 98 odsto stanovništva, onda su ovi prvi zaštićeni kolektivnim imunitetom koji onemogućava prenošenje bolesti – kazao je direk­tor Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdrav­lje Crne Gore prof. dr Dragan Laušević, specijalista epidemiolog. On je na Konferenciji za štampu, organizovanoj 25. aprila u Institutu za javno zdravlje, povodom Evropske nedjelje imuni­zacije, kazao da problem nepovjerenja u vakcinaciju nije nov, već datira s kraja 18. vijeka. – Ljudi su uvijek, nekad s pravom, a nekada s manje prava, obazrivi prema svemu što se dešava. Za nas je danas vakcinacija siguran medicinski tretman, kada se sprovodi vakcinama koje su po­tpuno dokazane. Kako se broj vakcina u svijetu povećava, tako se povećavaju opravdani zahtjevi roditelja da se smanji broj uboda iglom kod male djece, pa se zbog toga sada djeci daju kombinovane vakcine. Dijete je već kada napusti majčinu utrobu suočeno sa milionima ili stotinama miliona uzročnika zaraznih bolesti. Iako na svijetu ne postoji nijedan 100 odsto siguran proizvod, ako sagle­damo rizik od neželjenih reakcija i mogućih komplikacija u slučaju izbjegavanja da se djeca vakcinišu, onda odluka treba da bude vrlo jasna – kaže Laušević. Efikasnost vakcinacije, objasnio je dalje on, možemo sagledati na primjeru velikog kašlja, kojeg je bilo u SFRJ. Uvođenjem vakcinacije broj oboljelih je pao, ali su se ljudi tokom sedamdesetih počeli pitati o neželjenim reakci­jama i, pošto bolesti nije bilo, izbjegavana je vakcinacija. Međutim, samo 5-6 godina kasnije ponovo je došlo do drastičnog povećanja broja oboljelih i nakon sprovedene vakcinacije bolest se smanjila. Prema njegovim riječima, neposredni zadatak imunologa je iskor­jenjivanje malih boginja, protiv kojih je u Evropi posljednji put vakcinacija inicirana 2002. godine.

- Bolest je u Evropi do 2009. godine bila smanjena, ali se od tada do 2011. broj oboljelih naglo povećao pa je u evropskom regionu sa 7,5 hiljada porastao na četrdesetak hiljada i taj broj se iz godine u godinu registruje. Posljednjih godina se u pojedinačnim evropskim državama registruje više hiljada, pa čak i desetine hiljada oboljelih, a među njima su i najrazvijenije države, kao što su Francuska, Italija ili Njemačka. 2012. godine broj je u Evropskoj uniji pao na 8,5 hiljada, ali je u čitavom regionu Evrope ostao na 30-tak hiljada – navodi Laušević.

Ako pogledamo ko danas najviše obolijeva od malih boginja, kaže dalje on, vidimo da su to djeca mlađa od godinu dana. Po kalendaru vakcinacije, djeca vakcinu protiv malih boginja primaju tek sa navršenih 12 mjeseci, pa su djeca mlađe dobi i najosjetljivija. Osim njih, veliki broj oboljelih postoji i među odraslima, što znači da se vakcinacija ili ne sprovodi ili se ne sprovodi na vrijeme. Najveći broj oboljelih čine nevakcinisani. Za najmlađe je, kako ističe dr Laušević, to i za očekivati, ali za sve ostale dobne uzraste ne postoji valjano objašnjenje. On je kazao da su dostignuća imunološkog programa u Crnoj Gori komparabilna sa razvijenim državama, od kojih, recimo, i sa SAD, pa su čak u nekim segmentima rezultati ovdje i bolji, pošto je crnogorski sistem veoma mali. – Stanje kod nas je takvo, a to je trend i u svijetu, da se bilježi više neželjenih reakcija nego što je broj bolesti. Tako je bilo 2010, ali kada smo 2011. godine uveli kombinovanu petovalentnu vakcinu broj neželjenih reakcija se drastično smanjio – objasnio je Laušević.

Zašto je važno da svi budemo vakcinisani? Važno je, kako je ovom prilikom objašnjeno, zbog kolektivnog identiteta koji je predstavljen procentom u populaciji onih koji su vakcinisani ili su preležali bolest. Oni svojim imunitetom onemogućavaju cirkulaciju virusa i to da virus ili bakterija dopru do onih koji su os­jetljivi ili nijesu zaštićeni. – Ako populacija nema dobar kolektivni imunitet, onda se javljaju epidemije, a ako je dobar, pa i da do infekcije dođe, virus neće imati gdje da se širi. Jedina situacija kad imamo visok kolektivni imunitet a dođe do obolijevanja, jeste kada se zaraze neke grupe ili vjerske zajednice koje odbijaju da se vakcinišu. Oni su koncentrisani na jednom mjestu i kad uzročnik dođe do njih onda se vrlo lako širi. Takav slučaj bio je u Holandiji. Vakcina nije samo mjera kolektivne zaštite, već zaštite i onih pojedinaca koji zbog kontraindikacija ne mogu da je prime. Znači, moramo da pokažemo određenu dozu solidarnosti – kazao je Laušević, dodajući da se nada kako će se vrlo brzo iskori­jeniti i komplikacije malih boginja.

Strana: 1 2

    Štampaj       Email
133 people follow medicalcg