Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  Izdanje Br. 38  >  Aktuelni tekst

Kako lijepo miriše ljubičica

Objavio   /  

Ljubičica (Viola) je rod dikotiledonih skrivenosjemenica iz istoimene familije Violaceae. Obuhvata oko 500 vrsta, uglavnom rasprostranjenih u sjevernim umjerenim predjelima Zemlje. Mogu se naći i na veoma udaljenim mestima, kao što su Havaji, Australija i Andi u Južnoj Americi.

Ljubičica (Viola) je rod dikotiledonih skrivenosjemenica iz istoimene familije Violaceae. Obuhvata oko 500 vrsta, uglavnom rasprostranjenih u sjevernim umjerenim predjelima Zemlje. Mogu se naći i na veoma udaljenim mestima, kao što su Havaji, Australija i Andi u Južnoj Americi. Ljubičice su uglavnom vi­šegodišnje zeljaste biljke, sa cvjetovima zanimljive arhitekture i boja, usljed čega se mnoge vrste uzgajaju kao ukrasne. Ime roda ukazuje na najčešću boju kruničnih listića cvijeta – ljubičastu.

Vrste ljubičica obično imaju srcolike listove, a postoje vrste sa palminim i drugim oblicima. Listovi biljaka su složeni naizmjenično. Cvjetovi kod većine su simetrični sa obje strane. Formirani su od pet latica. Četiri jednake latice su sa obje strane, a jedna široka se spušta ka dolje. Oblik latica i položaj razlikuju se od vrste do vrste. Boje cvjetova su različite, od ljubičastih pre­ko raznih tonova plave, žute pa čak i bijele boje. Cvjetovi ljubi­čica najčešće rastu u proljeće i privlače mnoge insekte, uglavnom mrave.

Miris cvijeta ljubičice razlikuje se od mirisa njenog lišća. Cvijet posjeduje slatki puderasti miris zahvaljujući iononima (ionones), koje su izdvojili Tiemann i Kruger1893. iz vrste Parma violet (parmska ljubičica ima duple cvjetove koji lijepo mirišu, ova vrsta se gaji vjekovima, nije otporna na hladnoću). Otkriće ionona je omogućilo proizvodnju sintetičnog mirisa ljubičice koji je identičan prirodnom, a nije tako skup kao dragocjeno prirodno ulje. Sada iononi i methyle iononi koriste se u skoro svakom parfemu. Paleta prvih varira od mirisa svježe ljubičice u punom cvijetu do blagih drvenkastih slatko-cvjetnih nijansi. Methyle iononi posjeduju jaču drvenu nijansu, sličnu irisu.

Ljubičica je poznata po svom slatkom cvjetnom mirisu, ali i po svojim ljekovitim svojstvima, čiji spektar je veoma širok: pomaže kod prehlade, astme, reume i niza infekcija. Ljubičica je simbol stare Atine i lični cvijet Napoleona Bonaparte. Parfemi sa mirisom ljubičice bili su veoma popularni u 19. vijeku.

Miris lišća ljubičice je različit, veoma intenzivna zelena aroma svježe pokošene trave sa nijansom krastavca. Na jugu Fran­cuske kultivišu se dvije vrste ljubičice Parma i Victoria, radi njenog lišća.

Korijen ljubičice je ljekovit i koristi se u tradicio­nalnoj medicini, ali ne i u parfemima. Mada često u opisima parfema možemo sresti komponentu „korijen ljubičice” ili „violet root”. Ovaj sasto­jak nema ništa zajedničkog sa ljubičicom, već je u stvari korijen  irisa. Njegov priro­dan miris, koji uostalom nije previše intenzivan, podsjeća na miris ljubičice, zato ga često zovu Violet root ili korijen ljubičice. Ovaj lažni korijen ljubičice, odnosno irisa, čest je sastojak mnogih parfema, kojim daje svoju drvenkasto-cvjetnu aromu, osim toga je dobar fiksator mirisa.

Ovu mirisnu biljku u prošlosti žene su koristile za jutarnje umivanje. Nekada se uzgajala zbog proizvodnje parfema, koji se danas dobija na sintetički način. Prema mitologiji, ljubičice toliko osvajaju mirisom i ljepotom da je i ružni Hefest pridobio naklonost boginje Afrodite pomoću njih. Takođe, Zevs je napunio livadu ljubičicama kako bi utješio svoju ljubavnicu Io, koju je zbog Herine ljubomore morao da pretvori u kravu. Stari Grci su je odab­rali za simbol plodnosti, dok su Rimljani uživali u njenom slatkom vinu. Prema legendi, moćna boginja Kibela zaljubila se u Atisa, prelijepog mladića, pa ga je odabrala za svog sveštenika kako bi ga obavezala na celibat. Ali, Atis se zaljubio u prelijepu ćerku boga Sagarija, Sagaritidu. Kibela ga je kaznila smrću, a iz njegove krvi koja se prolila po zemlji nikli su cvjetovi ljubičice. Svojom bojom podsjećale su na zgrušane kapljice krvi [...] U nekim starim poslastičarnicama u Francuskoj još uvijek se mogu pronaći ušećereni cvjetići ljubičice. Ovaj sku­pocjeni slatkiš zaljubljeni momci poklanjaju svojim djevojkama za Dan zaljubljenih.

Samo mali broj aromaterapeuta može se pohvaliti da u svojoj kolekciji ima ovu skupocjenu esenciju. Etarsko ulje ljubičice dobija se izuzetno skupom starom tehnikom enflerage. Za mini­malnu količinu esencije potrebne su hiljade svježih cvjetova. U parfemima delikatna nota ljubičice dobro se kombinuje sa vanilom, sandalom, breskvom i mimozom, stvarajući neprevaziđene mirisne kompozicije, nježne i krhe, ali istovremeno moćne i uzbuđujuće [...]

U korijenu ljubičice ima saponina, pa se koristi za omekšavanje sluzi i lakše iskašljavanje. Sadrži salicilnu kisjelinu, alkaloid violi i odoratin, koji je najljekovitiji sastojak u ljubičici, etarsko ulje i neke soli, vitamin C, karoten itd. Zato se ljubičicom liječe bolesti pluća i vena, bronhitis, reumatizam, slaba cirkulacija, problemi sa grlom, stres, srčane tegobe (smanjuje srčanu nervozu i lupanje srca, jača srce), glavobolja, migrene, umorne oči, konjunktivitis, upale desni i sluzokože nosa. Efikasno čisti krv, širi krvne sudove, pomaže kod bubrežnih bolesti, upale mokraćnih kanala, gihta, protiv razdražljivosti i nesanice, za nadraženu kožu, upale kože, akne i opekotine. Pogodna je za suvu i osjetljivu kožu i protiv bora.


 

    Štampaj       Email
  •             NOVI BROJ PDF

    center

  • center

  • center

  • center
     

    center
     

    center
     

    center