Studenti koji izučavaju ishranu prvi put čuju o mikronamirnicama i njihovom korisnom djelovanju u zdravom organizmu onda kada se obrađuju bolesti koje nastaju zbog nedostatka tih važnih sastojaka hrane. Danas se u bogatim i dobro uhranjenim industrijskim društvima nauka o ishrani više brine o problemima i teškoćama izazvanim preobiljem nego manjkom makronamirnica. Zanimljivo je da su napori i energija da se savladaju dva najveća zla obilja, gojaznost i ateroskleroza, mnogo veći i izazivaju mnogo više protivrječnosti nego rasprave o mikronamirnicama kakvi su vitamini.
Gojaznost je stanje izrazitog viška težine, prevelike debljine, mnogo veće od uobičajene – koja je primjerena visini i konstituciji osobe o kojoj je riječ. U prošlim vjekovima i milenijumima odlaganje masti u ljudskom tijelu imalo je važnu svrhu. Nabavka hrane često je bila neredovna. Kada je imalo mnogo hrane, ljudi su jeli koliko god su mogli. Proteini i ugljeni hidrati sagorijevali su u ćelijama organizma i stvarali potrebnu energiju. Masti su bile odlagane pod kožom i na drugim mjestima u tijelu, da bi se mogle upotrebiti kasnije, kada više ne bude dovoljno hrane. To je sprečavalo mogućnost umiranja zbog takve ishrane.
Možemo reći da se odlaganje masti u tijelu može spriječiti time što se unos hrane – proteina, ugljenih hidrata i masti – ograniči na količine koje su potrebne za stvaranje toplote i rad. Nema mnogo koristi ako se ograničava samo jedna vrsta hrane. Čak i ako iz ishrane izostavimo većinu masnoća, u ishrani će ostati dovoljno masti koje se talože u organizmu ako konzumiramo toliko ugljenih hidrata koliko je potrebno za proizvodnju energije. To će, takođe, voditi gojaznosti.
Nagle ili pomodne dijete ne mogu da riješe problem. One su neprijatne i izazivaju neprestanu mučninu, tako da gojazna osoba uskoro odustaje. Uspješan režim je onaj koji može lako i trajno da se primjenjuje, godinu za godinom. Da bi se postigla privrženost dijeti, jela moraju biti tečna.
Tjelesna težina se ne kontroliše vrstom hrane već njenom količinom, usklađenom sa čovjekovom konstitucijom i fizičkom aktivnošću.
Pouka glasi: ne idite u krajnost. Tragičan učinak pomodarstva u mršavljenju može da bude i neurotična anoreksija koja obično zahvata adolescentkinje. Ta bolest ima psihološke korijene a rezultat je strah od debljine. Bolest je teška, a pacijentu je potrebna stručna ljekarska pomoć, uključujući psihoterapiju.
Zdravlje se može poboljšati različitim postupcima koji ne moraju da budu u suprotnosti sa životnim zadovoljstvima. Ipak, dvije stvari se ne smiju zaboraviti u kontroli težine.
Činjenica je da je alkohol vrsta hrane.
Čisti alkohol, etanol, ima visok stepen sagorijevanja, koji je vrlo blizu vrijednosti sagorijevanja masnoća. Tridesetak grama vrlo jakog alkohola, pola litra piva ili čaša vina daju i do 150 kcal. Prema tome, osoba koja umjereno pije (dva do tri pića dnevno), za jedan dan može dobiti i do 500 kcal od same upotrebe alkohola.
Drugi negativan učinak obilnijeg konzumiranja alkohola jeste da osobe koje intenzivno konzumiraju alkoholna pića ne jedu mnogo i često pate od nedostatka vitamina i minerala, što opet dovodi do narušavanja zdravstvenog stanja.
Saharoza. Utvrđena je veza između nastajanja srčanih bolesti i potrošnje šećera. Pogotovo je ovo zapažanje interesantno u odnosu na potrošnju masti, za koje se smatra da su upravo one glavni uzrok koronarnih problema. Potrošnja šećera, iako to izgleda sasvim začuđujuće i nestvarno, može doseći i do 70 kg po osobi u toku jedne godine. Takođe, i problemi pojave holesterola u krvi u količinama većim od propisane vezani su za povećanu potrošnju šećera. Da bi ovo doveli u neke normalne granice, a ipak nastavili i da pomalo konzumiramo šećer, najbolje se pridržavati sljedećeg:
– Što dalje od posude sa šećerom – svaka kašika šećera koju namjeravate staviti u čaj, mlijeko, kafu ima otprilike 5-10 grama
– Za doručak nemojte jesti prerađene žitarice sa dodatkom šećera jer neke od njih sadrže i do 50% ove materije
– Nemojte redovno jesti poslastice
Gazirana pića sa voćnom aromom imaju oko 20 g, tonik oko 14 g, a koka-kola oko 15 g saharoze. Najzdravija je nehlorisana voda.
Piše: mr ph Pavle Jurlina
Dodajte komentar