Dr Željko Poljak, poslije završenog staža u SoŠ-u (Sanitetska oficirska škola) u Beogradu, raspoređen je da obavezni staž iz sanitetske službe nastavi u Vojnom garnizonu u Pljevljima. To je bilo 1953. godine, kada je rađen put u kanjonu Tare, od Mojkovca do Đurđevića Tare. Prije izgradnje ovog puta Pljevlja su imala lošu putnu mrežu sa drugim djelovima Crne Gore, pa ih je Poljak, rođeni Zagrepčanin, krstio da su „Jugoslovenski Sibir”. Priznao je dr Poljak da mu je ljekarska praksa u Pljevljima koristila kao „još jedan fakultet”. Evo kako on objašnjava zbog čega je kao ljekar stažista postao upravnik Doma zdravlja u Pljevljima:
Najviši domet u karijeri postigao sam u prvoj godini radnog staža: direktor kotorskog doma zdravlja, sanitarni inspektor sreza i grada itd.
Uvjeti: nakon godine dana specijalizacija koju hoću, gdje hoću i koliko dugo hoću, s time da nakon nje odradim isto toliko u Pljevljima; plaća gotovo deset puta veća nego u Hrvaskoj; automobil i šofer na raspolaganju. Tako sam ostao u jugoslovenskom Sibiru, ali mi je to vrijedilo kao još jedan fakultet. Imao sam najbogatiju patologiju u europskim razmjerima: gubavice, epidemiju obaju tifusa, ratnu kirurgiju (iz sukoba s ostacima četničkih skupina). U toj prvoj godini radnog staža, zauvijek sam ‘istrošio” sve svoje ambicije za hijerarhijsku karijeru. Nakon godine dana, dobio sam specijalizaciju u Zagrebu, bez obaveze da se vratim u Pljevlja.
Dr Poljak je bio strastveni planinar, pa je kao ljekar u garnizonu i kao direktor Doma zdravlja, koristio priliku da pod izgovorom obilaska karaule i bolesnika pješači po planinama Crne Gore (Ljubišnja, vrh Dernečišta, područje Durmitora). I kasnije, više puta, dr Poljak je boravio u Crnoj Gori, sa svojim, kako kaže, medicinskim i planinskim učiteljem prof. dr Branimirom Gušićem.
U „Medicinskim zapisima”, br. 7, Titograd 1957. godine, objavljeno je istraživanje endemske gušavosti u bivšem bjelopoljskom srezu, koje je vršeno 1955. godine od strane prof. dr Gušića, dr Pražića, dr Salaja, dr Poljaka, sa dr Bogdanom Banjaninom i mr Savetom Perović iz Kotora. . U ekipi je bila i medicinska sestra Stefica Kralj. Ispitivanje gušavosti podstaklo je dalja istraživanja patologije obolijevanja stanovništva, o čemu su saopštavani referati na Saborima ljekara Sjeverne Crne Gore i Jugozapadne Srbije.
Primarijus dr Rasim Agić, upravnik Doma zdravlja, sa saradnicima, septembra 2010. godine organizovao je u Bijelom Polju XXXI Sabor ljekara, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, Opštine Bijelo Polje i Fonda za zdravstveno osiguranje RCG. Sabor sa 230 prijavljenih referata, učešćem autora i profesora iz Crne Gore, Srbije i Albanije, bio je eminentan skup, posvećen istraživanju oboljenja i liječenju bolesnika savremenim medicinski znanjem.
Piše: doc. dr med. sc. Božo Vuković
Dodajte komentar