Kao i ranijih, i ove godine se obilježava Svjetski dan fizičke aktivnosti – kako bi se svakog dana u godini promovisala i primjenjivala fizička aktivnost 10. maj određen je za podsjećanje na ovu obavezu.
Bavljenje sportom prilagođenim našoj formi trebalo bi da predstavlja dio svakodnevnog života. Danas je ovo sve važniji faktor održavanja zdravlja, fizičke kondicije, radne sposobnosti i duševne ravnoteže.
Fizička neaktivnost nalazi se na visokom četvrtom mjestu vodećih rizičnih faktora smrtnosti u svijetu (6%), iza visokog krvnog pritiska (13%), pušenja (9%) i povišenog šećera u krvi (6%). Procjenjuje se da oko 60-85% odraslih živi sedentarnim načinom života, a koji je obrnuto proporcionalno povezan sa lošim zdravstvenim ishodima. Uz slabu izičku aktivnost, i prekomjerna tjelesna težina, kao direktan i intermedijarni faktor, značajno utiče na nastanak hroničnih bolesti.
Da bi sve to preduprijedili preporučuje se najmanje 150 minuta (2 časa i 30 minuta) fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta vršene sedmično, ili 75 minuta (1 čas i 15 minuta) aerobne aktivnosti jačeg intenziteta. Tako se može smanjiti rizik od nastanka nekih hroničnih bolesti. Aktivnosti se tokom dana mogu podijeliti u kraće segmente, od po 10 minuta ili više. Umjerena ili jača aktivnost koja traje najmanje 10 minuta računa se u dostizanje sedmične preporuke.
Prije nekoliko godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), donoseći preporuke za zdrav život i održavanje zdravlja svjetske populacije, obavezno navodi izičku aktivnost kao imperativ dobrog zdravlja, kao što je npr. 2006. godina bila godina posvećena izičkoj aktivnosti -kroz preporuku „10.000 koraka do zdravlja”, što je otprilike 7 km dnevnog hodanja. Prije dvije godine, na svjetskom skupu kardiologa usvojena je Bečka deklaracija. Ona kroz Kod zdravlja (0350 140 530) daje ljekarske preporuke za zdrav život u koji je uključena i fizička aktivnost – minimalno 30 minuta hodanja ili laganog džogiranja.
Za sve nas koji većinu naših aktivnosti obavljamo sjedeći, najbolji izbor je rekreacijsko hodanje, lagano trčanje, planinarenje, vožnja biciklom, tj. sve aktivnosti kojima nastojimo povećati mobilnost i fleksibilnost svih zglobova i mišića, povećati kapacitet srca i pluća, a svim zajedno povećati kondicijsku spremnost za veće izičke napore.
Deinišući program izičke aktivnosti, obavezno moramo uzeti u obzir nekoliko faktora: zdravstveno stanje osobe, dob, pol i motivaciju za vježbanje. Ako ste zdravi, a problem je samo što ste trenutno bez bilo kakve kondicije, treba samo znati početi na pravi način. Ako bolujete od neke hronične bolesti ili osjetno povećane tjelesne težine (BMI iznad 30), provjerite kod ljekara koja su vaša ograničenja. Možda zbog perioda prilagođavanja Vašeg organizma nećete odmah osjetiti korist, ali sigurno ćete odmah osjetiti bolje raspoloženje, jer su hodanje, džogiranje i biciklizam najbolja antistres terapija.
Poslije svake tjelesne aktivnosti i tjelesnog napora obavezno treba ohladiti i odmoriti organizam, uz obavezno konzumiranje tečnosti, i to najbolje čiste vode ili laganog biljnog čaja. Za svaki dodatni čas aktivnosti potrebna nam je dodatna količina od 2 do 3 dcl vode na preporučljivu količinu od otprilike 2 litra dnevno! Promjena životnih navika zahtjevan je zadatak, ali je i najdjelotvorniji način prevencije prekomjerne tjelesne težine i pretjerane gojaznosti, a time i prevencije hroničnih bolesti.
Piše: mr ph Pavle Jurlina
Dodajte komentar