Nizak krvni pritisak definiše se kao vrijednost krvnog pritiska, u određenim uslovima, koja je niža od normalno očekivane za pojedinu osobu. Ovo je relativan pojam. U stručnoj literaturi hipotenzija se definiše kao stanje u kome je vrijednost krvnog pritiska manja od 100/60 mm Hg (izmjeren više puta u ambulantnim uslovima) uz postojanje određenih simptoma. Klinička slika hipotenzije odlikuje se polimorfnim tegobama, a to su: umor, malaksalost, nesvjestica, vrtoglavica, poremećaj sna, pospanost i usporenost, zbunjenost, loše pamćenje, rasijanost, pojačano znojenje, osjećaj lupanja srca, apatija, anksioznost, depresija.
1. Primarna hipotenzija – trajno nizak krvni pritisak koji je urođen. Kod ovih osoba od rođenja postoji trajno nizak krvni pritisak. Osim niskog krvnog pritiska svi ostali nalazi su normalni. Ove osobe često osjećaju umor, mogu da imaju nesvjestice i lako kolabiraju pri većim emotivnim dražima. Osim nasljednih faktora, istraživanja pokazuju značajan uticaj geografskog područja i ishrane.
2. Sekundarna hipotenzija – posljedica neke bolesti i stanja
-Krvarenje, infekcije, opekotine, dehidracija, trovanje, hemodijaliza, alergijske reakcije,
-Bolesti srca – infarkt, aritmije, stenoza aorte…
-Moždani udar, Parkinsonova bolest, neuropatija, oštećenje kičmene moždine.
-Adrenalna insuficijencija, dijabetes, hipotireoza…
-Pad pritiska nakon obroka, promjena položaja iz ležećeg u stojeći, trudnoća.
-Strah, šok…
-Ljekovi/antihipertenzivi, diuretici, antagonisti kalcijuma, beta-blokatori, antidepresivi, analgetici iz grupe narkotika.
Ortostatska (posturalna) hipotenzija je nagli pad pritiska nakon zauzimanja stojećeg položaja. Ako je uzrokovana bolestima, stanjima i ljekovima, naziva se sekundarna ortostatska hipotenzija. Idiopatska ortostatska hipotenzija postoji kad se ne može utvrditi bolest ili lijek koji bi je uzrokovao. Često je pokazatelj poremećaja funkcije određenih djelova nervnog sistema.
Postprandijalna hipotenzija – kod određenog broja osoba javlja se neposredno nakon jela. Češće se javlja kod starijih osoba, osoba s inače povišenim krvnim pritiskom i onih s određenim poremećajima autonomnog nervnog sistema. Osobe s ovim stanjem ne smiju uzimati antihipertenzive prije jela, a nakon jela treba da odleže.
Hipotenzija je rijetko kada pokazatelj nekog zdravstvenog poremećaja i tijelo joj se brzo prilagođava, te se često ne osjećaju nikakvi simptomi. Problem nastaje kod naglog pada nivoa pritiska, kada mozak i drugi organi osjete nedostatak krvi te nemaju vremena za prilagođavanje. U tim slučajevima javlja se vrtoglavica, slabost, poremećaj vida, a ponekad i kraći prekid svijesti.
Mišljenja stručnjaka se razlikuju – od onih koji hipotenziju smatraju stanjem koje prolazi i sa kojim treba naučiti živjeti, do onih koji je smatraju potencijalno ozbiljnim, dobro definisanim stanjem koje zahtijeva liječenje i redovnu kontrolu.
Osobe koje pate od ovog stanja lako se zadišu, često misle da nemaju vazduha, zijevaju i imaju osjećaj da će pasti u nesvijest. Takve osobe se izjutra ne osjećaju naspavano i teško se razbuđuju, tokom dana klonu, da bi naveče bile u punoj snazi. Osobe sa niskim krvnim pritiskom ne podnose ljeto, ali ni proljeće. Vrućina utiče da se krvni pritisak dodatno spušta, pa se tako mnogi simptomi dodatno pojačavaju.
Liječenje nije potrebno ako nizak krvni pritisak ne uzrokuje simptome, a ukoliko postoje, ono je usmjereno ka olakšanju simptoma i postizanju krvnog pritiska od 100 mm Hg. Liječenje sekundarne hipotenzije sprovodi se eliminisanjem uzroka koji su do nje doveli.
Savjet: promijenite navike!
-Prvi i osnovni postulat predstavlja dovoljan unos tečnosti (nešto više od 30 ml/kg tjelesne mase).
-Hipotenzija može da se javi nakon jela i zato treba uzimati više manjih obroka, sa manje ugljenih hidrata, a umjesto u krevet, poslije jela se preporučuje odlazak u šetnju. Pogrešna prehrana, uz mnoge druge poremećaje i bolesti, može uzrokovati i pogoršanje hipotenzije. Kontinuiran i dovoljan unos vitamina i minerala dovešće organizam u ravnotežu, te ublažiti simptome hipotenzije. Od posebne su važnosti vitamin C (važan za očuvanje funkcije krvnih sudova), vitamin E (omogućuje optimalnu snabdjevenost tkiva kiseonikom) i vitamini B grupe, naročito vitamin B-5 (pantotenska kisjelina). Neki od izvora bogatih tim vitaminom jesu meso, mlijeko, jaja, narandže, banane, avokado, brokula, pasulj, soja, suncokret i pšenične klice. Iskustvo i studije pokazali su kako postoji i određeni broj biljaka koje mogu pomoći pri umjerenom podizanju krvnog pritiska, a to su: đumbir, bademi, grožđice, ruzmarin itd. Kako korisnih, tako ima i biljaka sa suprotnim dejstvom odnosno čijom bi se upotrebom mogli pogoršati simptomi hipotenzije, a to su: celer, jagode, glog , kopriva, žalfija, bijeli luk, hren, peršun itd.
-Uzimanje veće količine tečnosti i soli ishranom, jer so vezuje vodu u organizmu i povećava zapreminu cirkulišuće krvi. Ne treba pretjerati s njenom konzumacijom kako se ne bi preopteretili bubrezi.
-Upražnjavanje fizičke aktivnosti, a najbolji su šetnja i plivanje.
-Izbjegavanje naglog ustajanja iz kreveta i izloženosti stresnim situacijama.
-Kvalitetan san i adekvatna ishrana, najbolja su pomoć.
DIJAGNOZA
Prvo treba utvrditi da li je hipotenzija primarna ili sekundarna odnosno treba isključiti bolesti, stanja ili ljekove koji dovode do sekundarne hipotenzije.
Nakon pregleda cijelog tijela potrebno je u više navrata izmjeriti nivo krvnog pritiska i frekvencu srca u ležećem, sjedećem i stojećem položaju.
Laboratorijska testiranja treba ograničiti na glukozu, KKS i funkciju bubrega.
Nakon toga je preporučljivo obaviti praćenje krvnog pritiska tokom svakodnevnih aktivnosti odnosno njegovo dvadesetčetvoročasovno mjerenje.
Piše: dr Milica Šofranac, pedijatar
Dodajte komentar