Zajedničkim naporima protiv zajednickih prijetnji

[heading size=”6″]Evropska nedjelja imunizacija, predviđena za period 23-30. aprila tekuće godine, obilježena je i u Crnoj Gori – pod sloganom „Zajedničkim naporima protiv zajedničkih prijetnji”. Cilj akcije je povećanje jasnosti komunikacije sa javnošću kao i jačanje uvjerenja opšte populacije o neophodnosti zaštite svakog djeteta od bolesti, pogotovu onih koje se mogu spriječiti vakcinacijom Evropska nedjelja imunizacija [/heading] U periodu od 23. do 30. aprila, sve države evropskog regiona, sve zdravstvene organizacije obilježavaju Nedjelju vakcinacije. Ovom akcijom inicijativno se želi postići da svako dijete dobije vakcinu, da se tim izbjegne svaka vrsta obolijevanja i umiranja. Povodom Evropske nedjelje imunizacije u Institutu za javno zdravlje 21-og aprila održana je konferencija za štampu. Predstavnicima javnosti obratili su se prof. dr Dragan Laušević, direktor Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, i Senad Begić, predstavnik Odjeljenja za imunoprofilaksu. Ukoliko se bude pažljivo sprovodio ovaj vid preventivne strategije, sa sigurnošću ćemo dokazati uzlaznu putanju napretka i vidno sprečavanje razvijanja bakterioloških bolesti.

Vršeći analizu razvoja u toku posljednjih 10 godina, prof. dr Dragan Laušević rekao je da je ponovo počelo da dolazi do obolijevanja, jer odrasli ne prepoznaju prisutvo vakcinopreventivnih bolesti, tj. svi mislimo da toga više nema. Ukoliko se vakcinacija sprovodi na regularan način, naravno da neće postojati problem sa obolijevanjem, ali ukoliko se ona ne sprovodi, naš kolektivni imunitet sklon je slabljenju. Samim tim, automatski ostavljamo prostor za cirkulaciju infektivnih agenasa, tako da dolazi do pojačanog obolijevanja.

Podatak da se 2002. godine uspio dobiti sertiikat u državama evropskog regiona i da smo oslobođeni od autohtonih slučajeva dječije paralize, naveo nas je na saznanje da je svijest odraslih osoba, to jest svih ljudi odgov­ornih za maloljetna bića, vidno napredovala u edukaciji i ostvarila napredak. Tako je bilo sve do 2010. godine kada su neki importovani slučajevi iz drugih regiona svijeta imali zabilježen porast infektivnosti. Iste godine smo imali veliku epidemiju „uveženu” iz Tadžikistana, dijela bivšeg Sovjetskog Saveza. Tada je registrovano više od 450 osoba oboljelih od dječije paralize, što se ne pamti, a što je prenešeno i na ostale države u okruženju. Akcijama enormnog zamaha uspješno je zaustavljena ova opasna zaraza, učinjene su dopunske aktivnosti i sada se može reći da je situacija pod kontrolom.

Bitan cilj Evrope i zdravstvenih organizacija jeste i to da se do kraja 2015. godine eliminiše pojava malih boginja i rubeole. To je oboljenje protiv koga se već 30 godina uspješno sprovodi vakcinacija. Prema primjerima sprovedenim Programom vakcinacije, ustanovljeno je da i dalje postoji mali broj oboljelih. Rekli bi da je bolest skoro pa iščezla.

Globalni problem sastoji se u činjenici da se određeni dio populacije ne vakciniše. Ako se problem posmatra na godišnjem nivou, javlja se veliki procenat nevakcinisanih, pa dolazi do akumulacije takvih primjera. Oni formiraju vrlo veliku grupaciju, koja lako i brzo može da raširi infektivnost bolesti.

Upoznati sa ovim problemom, predstavnici zdravstvenih službi na najefikasniji način vrše reviziju imunizacionih kartona. Svi roditelji mogu da dovedu djecu na stručno savjetovanje i vakcinisanje, ne bi li tim metodama doprli do svijesti građana – da shvate da je bolje preventivno razmišljati. Problem koji bi se eventu­alno mogao pojaviti bolje je spriječiti, nego liječiti.

Skeptičnost prema obavezi vakcinacije glavni je problem u razmišljanju kod ljudi. Više od toga izražena je bojaznost od nuspojava koje se vezuju za vakcinaciju, čak više i u odnosu na strah od obolijevanja. Zadatak svih stručnih ljudi, zdravstvenih radnika, predavača… jeste da se održi visok nivo kolektivnog imuniteta koji se postiže vakcinacijom svakog djeteta, a pogotovu onih koji žive u ruralnim sredinama, kolektivnim centrima sa lošim životnim uslovima – gdje je rizik od obolijevanja izrazito visok jer se koncen­tracija zaraze veoma brzo širi. U takvim okolnostima, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, u saradnji sa pedijatrijskim službama, na svakih mjesec ili dva dana organuzuje vakcinaciju u svim centrima za kolektivni smještaj.