Kokošje sljepilo

Kokošje sljepilo spada u grupu nasljednih oboljenja mrežnjače (distrofije mrežnjače). Prima­rno su zahvaćeni štapići tj. fotoreceptori koji su odgovorni za noćni vid kao i periferni vid (koji omogućava snalaženje u prostoru). Čepići koji su odgovorni za vid danju i kolorni vid mogu biti zahvaćeni kako bolest progredira. Pored fotoreceptora dolazi do oštećenja i pigmentnog epitela mrežnjače.U slučaju kokošjeg sljepila moguća su sva tri oblika nasljeđivanja: autozomno dominantno, autozomno recesivno i nasljeđivanje vezano za X (polni) hromozom. Stepen progresije oboljenja (težina kliničke slike) je u skladu sa tipom naslje­đivanja.

SIMPTOMI

Simptomi oboljenja se obično manifestuju između desete i tridesete godine života. Počinje sa postepenim gubitkom noćnog vida, nesigurnošću i nesnalaženjem u sumraku, poremećajem adaptacije na temu pri prelasku iz osvijetljenih u zatamnjena svjetla (u bioskopima), progresivnim gubitkom perifernog vida (kojeg često i nijesu svjesni, te mogu biti vinovnici saobraćajnih udesa). Sa vremenom dolazi i do pada vidne oštrine, koja je u skladu sa stepenom progresije oboljenja (u krajnjem stadi­jumu kod nekih može biti svedena na osjećaj svje­tla). Često je od refrakcionih anomalija zastupljena kratkovidost, pri čemu se vidna oštrina u početku može korigovati (promjene na očnom dnu su tek naznačene). Zadnja supkapsularna katarakta je čest nalaz.

DIJAGNOZA

Stručnjaci kažu da je dijagnoza pigmentna retinopatije u najranijem stadijumu teška (pogotovo ako je izostala pozitivna porodična anamneza).

Od dijagnostičkih metoda koriste se: pre­gled očnog dna – oftalmoskopija, određivanje širine vidnog polja, ispitivanje adaptacije na tamu i elektroretinograija, koja je i najosjetljivija metoda (i pokazuje izmijenjen električni odgovor mrežnjače na svjetlosni stimuls – smanjena amplituda, kada su promjene na očnom dnu minimalne).

LIJEČENJE

U liječenju pigmentne retinopatije nema velikih pomaka. Savjetuje se upotreba vitamina (vitamin A,C – ne pretjerati u dozama), luteina, nošenje sunčanih naočara sa UV zaštitom, jer su ove osobe osjetljivije na štetno dejstvo UV zraka.

Piše: Dr Tanja Ševaljević – Bojović, oftamolog