[heading size=”6″]Savremena terapija udruženih bolesti disajnih puteva – astme i alergijskog rinitisa bila je tema stručnog sastanka koji je 11. marta tekuće godine održan u prostorijama Hotela „Podgorice”. Za organizaciju se pobrinula poznata farmaceutska kompanija MSD MERK SHARP & DOHME IDEA INC. U okviru izlaganja posebno je bilo riječi o terapiji o dijagnostici i liječenju dječje astme i gornjih disajnih puteva. Predavači su bili: prof. dr Mirjana Bogić, direktorka Klinike za alergologiju i imunologiju Kliničkog centra Srbije koja je ujedno bila i moderatorka skupa, dr Slađana Radulović, ljekar Pedijatrijske klinike Kliničkog centra Crne Gore, i dr Vladan Knežević, ljekar ORL i MFH klinike Kliničkog centra Crne Gore.[/heading] Savremenu terapiju udruženih bolesti disajnih puteva karakteriše pojava kako novih lijekova tako i novih saznanja o načinu primjene već postojećih lijekova. Anti-leukotrijeni su jedna od važnih preporuka za liječenje ove vrste oboljenja. O načinima njihove primjene u terapiji astme i alergijskog rinitisa na sastanku održanom u podgoričkom hotelu „Podgorica” govorila je prof. dr Mirjana Bogić. U okviru prezentacijskog predavanja ona je skrenula pažnju na savremene bolesti današnjice: astmu i alergijski rinitis i njihovu sve veću učestalost u populaciji djece i odraslih.
Posebnu pažnju profesorka Bogić skrenula je na značaj međunarodnog skupa alergologa održanog u Briselu. Ona je istakla da su moguća objašnjenja porasta učestalosti alergijskih bolesti od kojih je najvažnije nasljeđe. Bitna je i hipoteza „pretjerane higijene”, ali i stopa imunizacije, rano uzimanje antibiotika, zagađenost unutrašnje sredine, duvanski dim, promjena načina ishrane i načina života, izlaganje alergenima u ranom periodu života, zagađenje životne sredine i globalno zagrijavanje. Bila je ovo prilika da se ukaže na podatak da će, ukoliko se nastavi ovakav trend rasta ovih bolesti, do 2020. godine svako drugo dijete u svijetu imati NEKU OD UDRUŽENIH BOLESTI GORNJEG DISAJNOG PUTA. Na pojavu ovih bolesti utiču mnogi faktori, a kako je posebno istakla profesorica Bogić bitno je razumjeti pravilo: Jedan disajni put – jedan pristup!
Astma i alergijski rinitis dva su različita stanja povezana jednim zajedničkim disajnim putem. Ovo su stanja koja se često preklapaju jer zahvataju slična tkiva, imaju zajednički inflamatorni proces, zajedničke inflamatorne ćelije, zajedničke inflamatorne medijatore. Stoga je neophodno i zajedničko liječenje. Postoji čak i epidemiološka veza alergijskog rinitisa i astme. Ove bolesti imaju i sličnu prevalencu. Značajan procenat pacijenata koji pate od astme ima i alergijski rinitis – do 80%. Do 40% pacijenata sa alergijskim rinitisom ima i astmu. Osim toga, profesorka Bogić iznijela je primjer studije svjetske prevalence atopijskih oboljenja praćene kod 463,801 djece starosti 13-14 godina. Riječ je o simptomima trajanja duže od 12 mjeseci, što su djeca sama prijavila korišćenjem upitnika1. Značajno mjesto u pravilnom pristupu liječenju imaju ARIA i GINA vodiči koji preporučuju kombinovani pristup u kontroli i astme i alergijskog rinitisa. Osim navedenog, važan dio predavanja dr Bogić posvetila je leukotrijenima, koji imaju značajnu ulogu u patogenezi astme i alergijskog rinitisa.
Važna pretpostavka različitosti razvoja astme kod djece u odnosu na pacijente odrasle životne dobi sadrži se u prirodi respiratornog otpora koji se javlja u perifernim i centralnim disajnim putevima. – Ako otpor u perifernim disajnim putevima odraslih označimo jediničnom vrijednošću 1, u perifernim disajnim putevima otpor je otprilike 10 puta manji nego u velikim disajnim putevima. Kod djece – priča je nešto drugačija. Otpor u velikim disajnim putevima 10 puta je veći nego otpor u velikim disajnim putevima odraslih. Međutim, periferni otpor je čak 100 puta veći u perifernim disajnim putevima odraslih – riječi su dr Slađane Radulović.
Dr Slađana Radulović, ljekar Pedijatrijske klinike Kliničkog centra Crne Gore, obrazložila je neke važne aspekte dijagnostike i terapije astme kod pacijenata u dječijem uzrastu.
Astma, sindrom koji uključuje stalno prisustvo inflamacije u disajnim putevima, bolest je disajnih puteva koja pored vizinga, popularno nazvanog „zviždanje u plućima”, predstavlja ozbiljnu komplikaciju zdravom životu pogotovu kada su djeca u pitanju. Bronhitis je samo još jedna od bolesti disajnih puteva koje mogu biti udružene i stvarati tegobe pacijentima. Bilo da je u pitanju epizodični, dugotrajni, prolazni ili perzistentni vizing, ova komplikacija se, prema riječima dr Radulović javlja u periodu do treće godine života. Prema podacima studije koju je navela, ovaj problem se javlja sa makar kakvom manifestacijom kod svakog drugog djeteta mlađeg od 6 godina ! Međutim, ona tvrdi da čak 40% djece koja su imala vizing prije treće godine „nastavljaju i kasnije da zvižde”. U zavisnosti od toga da li djeca imaju atopijsku bolest, preosjetljivost disajnih puteva, da li su genetski predisponirana i kada je došlo do pojave vuzinga, govoriće se o očuvanosti funkcionalnosti pluća. – Najnovije studije pokazuju da su u stvari prve godine važne za dalji razvoj disajnih puteva. Smatra se da za djecu koja su aktivno ili pasivno izložena duvanskom dimu, postoje rizici za razvoj praktično svih plućnih bolesti -objasnila je dr Radulović. Rinovirusi se, prema njenoj tvrdnji, češće javljaju kod djece koja imaju genetsku predispoziciju prema alergijama.
U zavisnosti od starosne dobi pacijenta, pogotovu kada su to djeca, razlikuje se i način doziranja i vrsta terapije udruženih bolesti disajnih puteva. Dr Radulović savjetuje da dobar orijentir predstavljaju vodiči za dijagnostikovanje i primjenu terapije. Kod nas je, kako je konstatovano na ovom sastanku, evidentna neodlučnost ljekara za primjenu produžene terapije.
Najnovije epidemiološke studije pokazuju da djeca koja žive u velikim porodicama, pogotovu ako žive na imanjima gdje im je omogućen kontakt sa životinjama, manje su podložna razvoju udruženih bolesti respiratornih puteva. Nasuprot ovome, statistika obolijevanja ukazuje na podatak da su ove bolesti, i smrtnost koju uzrokuju, mnogo prisutnije u državama sa razvijenim ekonomskim standardom.
Osvjetljavajući kontekst nastanka i razvoja ovih oboljenja, dr Vladan Knežević, otorinolaringolog Kliničkog centra Crne Gore, ukazao je na specifičnosti ove terapije i njene prednosti u odnosu na antibiotsku terapiju.
Ističući da hirurški pristup liječenju ima veoma frekventnu primjenu, a svakako i dokazane prednosti u odnosu na ostale oblike terapije, on je naveo i važne razloge zbog kojih bi trebalo pružiti priliku liječenju medikamentima – antibioticima, topikalnim i sistemskim kortikosteroidima, antihistaminicima, mukoliticima i topikalnim sistemskim dekongestivima. Primjena lijekova pokazala se kao uspješna i u eliminisanju simptoma nagluvosti, hrkanja, nazalnih opstruktivnih simptoma ili normalizacije stepena propustljivosti vazduha.
Prema ARIA smjernicama izdatim 2008. godine, alergijski rinitis je najznačajnija hronična respiratorna bolest i to zbog: učestalosti, uticaja na kvalitet života, uticaja na produktivnost, ekonomskog uticaja i povezanosti sa astmom. Ističući da se alergijski rinitis može smatrati intermitentnim ukoliko se javlja u epizodama od manje od 4 dana sedmično i tokom manje od 4 sedmice godišnje, a perzistentnim ukoliko se registruje tokom 4 dana sedmično i u više od 4 sedmice godišnje, u okviru svog izlaganja dr Vladan Knežević naveo je i podatke o prevalenci različitih tipova alergijskog rinitisa kod stanovnika Evropske unije: intermitentni blagi – 19.5%, perzistentni blagi -5.1%, intermitentni srednjeteški i teški – 39.7%, perzistentni srednje- teški i teški – 35.7%. Čak ni u tom dijelu svijeta, istakao je, nije dijagnostikovano 53% pacijenata sa rinitisom. Nedijagnostikovanost i neodgovoran odnos prema liječenju predstavljaju veoma velike prepreke pravilnom liječenju i blagovremenom suzbijanju simptoma bolesti.
U svijetu je alergijskom rinitisu dat mnogo veći značaj nego kod nas, baš zbog ekonomskog faktora, tj. utroška novca za liječenje alergijskog rinitisa. Direktni medicinski troškovi liječenja alergijskog rinitisa, u poređenju sa drugim bolestima, izgledaju ovako: u Francuskoj – alergijski rinitis: 510 miliona evra (1997), epilepsija – 390 miliona evra (1998), kolorektalni karcinom – 470 miliona evra (1999) … Drugačije predstavljeno, u Evropskoj uniji – samo zbog alergijskog rinitisa – 50% pacijenata osjeća tegobe duže od 4 mjeseca godišnje, kod 20% pacijenata tegobe traju duže od 9 mjeseci godišnje, 10.000 osoba dnevno nije na radnom mestu, što godišnje uslovljava 10.000.000 posjeta ljekaru, 2.000.000 dana odsustava iz škole i tako dalje.
Dodajte komentar