Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  Izdanje Br. 24  >  Aktuelni tekst

Kontrola pušenja duvanskih proizvoda

Objavio   /  

Autor: prof. dr Agima Ljaljević, Institut za javno zdravlje Crne Gore
Zahvaljujući nastojanju svih relevantnih faktora, u Crnoj Gori je stvorena jedna respektna grupa koja se bavi kontrolom duvana, a koja ima još mnogo aktivnosti da realizuje, još mnogo akata da definiše, odluka da ih usaglasi i iste sprovede u djelo. Jasna nam je ozbiljnost problema sa kojim smo se uhvatili u koštac, ali nas odlučnost onih koji su uključeni u proces kontrole duvana ohrabruje i daje podstreka za dalje djelovanje.

Pušenje je zdravstveni problem koji već odavno ima razmjere pandemije i značajno zabrinjava donosioce odluka u zdravstvu u cijelom svijetu. Crna Gora je prepoznala ovaj problem i definisala ga kao jedan od prioriteta za rješavanje

Zahvaljujući nastojanju svih relevantnih faktora, u Crnoj Gori je stvorena jedna respektna grupa koja se bavi kontrolom duvana, a koja ima još mnogo aktivnosti da realizuje, još mnogo akata da definiše, odluka da ih usaglasi i iste sprovede u djelo. Jasna nam je ozbiljnost problema sa kojim smo se uhvatili u koštac, ali nas odlučnost onih koji su uključeni u proces kontrole duvana ohrabruje i daje podstreka za dalje djelovanje.

Kontrola duvana predstavlja proces kojim se utiče na restrikciju upotrebe duvanskih proizvoda, na smanjenje dostupnosti duvanskih proizvoda i na informisanje i edukaciju stanovništva o štetnim efektima duvana. Nacio­nalni programi kontrole duvana deinišu se na osnovu globalnog programa koji kreira Svjetska zdravstvena orga­nizacija, a ona ozbiljno razmatra svaki segment svojih prin­cipa deinisanih u dokumentima kojima se globalno preciziraju bazični principi kontrole duvana.

Novinu u oblasti kontrole duvanskih proizvoda predstavljaju slikovna upozorenja istaknuta na paklicama cigareta. Krajem protekle godine održana je Konferencija Svjetske zdravstvene organizacije u Urugvaju, na kojoj je prisustvovalo više od 170 predstavnika zemalja svijeta. Zaključci Konferencije odnose se na usvajanje niza mjera za jačanje borbe protiv pušenja. Osnovni princip oko koga se tražila saglasnost zemalja članica jeste zabrana dodavanja različitih hemijskih aroma u proizvodnji cigareta. Borci protiv pušenja smatraju da dodavanje aroma, poput arome čokolade, čini cigaretu ukusnijom i privlačnijom onom ko tek počinje da puši. Sigurno je da se dodavanjem aroma regrutuju novi korisnici među djecom i mladima, te bi ova zabrana mogla uticati na smanjenje incidence pušenja duvanskih proizvoda u populaciji mladih. Duvanska indus­trija se protivi tim preporukama i tvrdi da bi takva zabrana imala za posljedicu više miliona izgubljenih radnih mjesta i uništavanje nekih ekonomija. Planirano je, ali ipak učesnici nije donešena nikakva odluka u pogledu kontrole upotrebe elektronskih cigareta i sličnih proizvoda koje sadrži duvan. O toj temi će se raspravljati na sljedećem skupu, 2012. godine u Južnoj Koreji.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da svakih 8 s neka osoba u svijetu umre od posljedica pušenja. Procjene su da će se broj umrlih od posljedica pušenja u svijetu povećavati, a evidentno je da se u Crnoj Gori, bilježi značajna tendencija povećanja vrijednosti stope mortaliteta usljed pušenja.

Zemlje potpisnice Okvirne konvencije postigle su Sporazum o uvođenju programa pomoći za prestanak pušenja u nacionalnim zdravstvenim sistemima i o podršci kampanjama za podizanje svijesti stanovništva. Sistem odnosa prema pušačima unutar zdravstvenog sistema u našoj zemlji u skladu je sa deinisanim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Naime, kod nas odvika­vanje od pušenja sprovode ljekari, posebno edukovani za sprovođenje ovog programa. U svim domovima zdravlja Program se sprovodi po istoj metodologiji, što omogućava deinisanje indikatora na osnovu kojih se prate i evoluiraju aktivnosti u savjetovalištima za mlade. Sprovođenje Pro­grama prema deinisanim metodologijama i korišćenjem vodiča aktivnosti u savjetovalištima obezbjeđuje relevantan standard usluga.

Kontrola duvana je u stvari jedan širok spektar aktivnosti koji se bavi s jedne strane zabranom korišćenja duvanskih proizvoda (definisanjem normativnih akata, kao što su: zakoni o zabrani korišćenja duvanskih proizvoda), sa druge strane, smanjenjem dostupnosti tih proizvoda (ograničenjem kupovine maloljetnim licima, prodaja ciga­reta pojedinačno ili u malim paketićima, cjenovna politika, uticaj na poresku politiku i slično) i sa treće strane, šire­njem informacija i edukacije o štetnim efektima duvana po zdravlje (zdravstveno-vaspitne aktivnosti, koje imaju za cilj povećanje informisanja ili znanja u populaciji).

Dokumente globalne politike kontrole duvana na kojima se zasnivaju aktivnosti u svim segmentima zdravst­vene zaštite, sa globalnim ciljevima kreira Svjetska zdravst­vena organizacija (SZO). Okvirna konvencija, dokument SZO, sveobuhvatan je međunarodni ugovor koji reguliše sve odnose, sva kretanja, sve trendove u kontroli duvana. Svaka zemlja članica, u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama, kreira svoje nacionalne ciljeve i oslanjajući se na Okvirnu konvenciju definiše svoje strategije i akcione planove. Crna Gora je u zajednici sa Srbijom prvi put potpisala Okvirnu konvenciju 2005. godine, a kao samos­talna istu je ratifkovala 2007. godine. Na osnovu ove globalne politike, Crna Gora je svoje nacionalne ciljeve defnisala u Nacionalnoj strategiji i Akcionom planu kontrole duvana.

U domenu kontrole duvana u Crnoj Gori defnisan je i Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda 2004. godine. Ovaj Zakon se ne implementira u potpunosti, ali postoje neki parametri njegove uspješne primjene. Tako na primjer, u Crnoj Gori, za razliku od svih zemalja okruženja, gdje postoje i mnogo rigorozniji zakoni, po­tpuno je eliminisano reklamiranje duvanskih proizvoda, te nema ni tzv. „skrivenih reklama”. Svaka paklica cigareta obilježena je upozorenjima o rizicima upotrebe duvanskih proizvoda. Na svakom prodajnom mjestu, u Crnoj Gori, postoji upozorenje o zabrani prodaje cigareta maloljet­nicima. Skoro i da smo iskorijenili prodaju duvanskih proizvoda na ulicama. Podaci o korišćenju duvanskih proizvoda pokazuju da je upotreba smanjena i među mladima (među 15-godišnjacima upotreba je smanjena za oko 1%, dok je u populaciji starosti od 15 godina i više, upotreba duvanskih proizvoda smanjena za oko 10%).

Prema prevalenci pušenja u Evropi, može se reći da je ovaj problem najzastupljeniji u našem regionu i zemljama Ruske Federacije. Ako pogledamo recimo Švedsku, uočava se da je kod njih prevalenca pušenja svedena na 17.5, što je podatak iz 2006. godine, a sada je taj broj još manji. U pitanju su zemlje koje 50 godina biju bitku sa duvanom i 50 godina kontinuirano sprovode program kontrole duvana i naravno da je kod njih pušenje na vrlo niskom nivou.

Prema podacima istraživanja iz 2008. godine rađenog na relevantnom uzorku, mi u Crnoj Gori imamo 32.8% pušača u populaciji. Ipak, to je značajno manje nego recimo 2000. godine, kada smo imali čak 41.9% odraslih pušača (starijih od 15 godina). Ako govorimo o mladima, imamo oko 5% pušača među petnaestogodišnjacima i oko 20% pušača među srednjoškolcima.

Međutim, činjenica je da se ne poštuju odredbe Zakona o zabrani pušenja duvana na javnim mjestima. Naime, u restoranima, kafćima, pabovima, pa čak i ustano­vama u kojima Zakon eksplicitno zabranjuje upotrebu duvanskih proizvoda, ove odredbe se ne implementiraju u potpunosti.

Trenutno, se rade i Izmjene i dopune Zakona i vrlo brzo će ovaj dio biti unaprijeđen. Ukoliko budemo imali pravilan i adekvatan monitoring implementacije odredbi Zakona očekujemo da će Zakon u potpunosti biti ispoštovan.

Strategijom o kontroli duvana težilo se stvaranju jednog multisektorskog tijela koje će se baviti kontrolom duvana u Crnoj Gori. k Velikim dijelom smo uspjeli da po različitim sektorima uposlimo odgovorne za praćenje tokova duvana u okvirima sopstvenih ingerencija. Predstoji potreba da se odredbe Okvirne konvencije usmjere i na zdravstvene radnike po svim nivoima zdravstvene zaštite, kako bi oni omogućili ostvarenje ciljeva kontrole duvana u sektoru zdravstva. Razvijanje aktivnosti savjetovališta za mlade adekvatan je i sveo­buhvatan način kontrole duvana na primar­nom nivou zdravstvene zaštite. S obzirom na to da ove aktivnosti sprovode izabrani ljekari, neophodno je da oni svoje aktivnosti prošire i na svoje ordinacije, kako bi sprovođenje prevencije i odvikavanja od pušenja postalo sastavni dio tretiranja korisnika zdravstvene zaštite, a posebno djece i mladih.

 

Autor: prof. dr Agima Ljaljević, Institut za javno zdravlje Crne Gore

 

    Štampaj       Email
  • Published: 2849 days ago on Novembar 5, 2011
  • Objavio:
  • Last Modified: Novembar 5, 2013 @ 6:41 pm
  • Filed Under: Izdanje Br. 24
  • Tagged With:
  •             NOVI BROJ PDF

    center

  • center

  • center

  • center
     

    center
     

    center
     

    center