Savjeti za prevenciju i kontrolu povišenog krvnog pritiska

Povišen krvni pritisak je bolest modernog doba povezana sa povećanim stresom, manjkom sna, gojaznošću, slanom hranom, ljekovima (kortikosteroidi i kontraceptivi), pušenjem, pojačanim konzumiranjem alkohola i energetskih napitaka. U preko 90% slučajeva povećanog krvnog pritiska ne zna se uzrok bolesti, a kod manje od 10% povećanje krvnog pritiska nastaje kao posljedica drugih bolesti (oboljenja bubrega ili nadbubrežne žlijezde, srčana oštećenja, poremećaji štitaste žlijezde). Ukoliko se krvni pritisak blagovremeno ne detektuje, prevenira i liječi, povećan je stepen opasnosti od nastanka: moždanog i srčanog udara, poremećaja funkcionisanja bubrega ili vida, a ovakvo stanje može se završiti i smrću. Ranom prevencijom i liječenjem možemo blagovremeno spriječiti pojavu brojnih komplikacija.

SIMPTOMI

Normalne vrijednosti krvnog pritiska kreću se od 120/80 mm Hg do 140/90 mm Hg. Kada sistola pređe vrijednost od 140 mjernih jedinica, a dijastola vrijednost od 90, smatra se da postoji povišeni krvni pritisak.

Kada se kod jedne osobe sistolni i dijastolni pritisak nađu u različitim kategorijama, pacijent se uvjek klasifikuje tamo gdje su vrijed­nosti veće. Visoko normalan krvni pritisak imaju osobe kod kojih još nije potrebno medikamentozno liječenje, ali kod kojih treba sprovesti nefarmakološke mjere liječenja, jer upravo ova kategorija najčešće prelazi u prave hipertoničare.

(Manojlović, D.: Interna medicina)

Povećan krvni pritisak je „tihi ubica” jer se često javlja bez ikakvih simptoma, ali se može ispoljiti i glavoboljom, zujanjem u ušima, vrtoglavicom, kratkim dahom, mučninom. Generalno, organizam se prilagodi povećanom pritisku i nauči da živi sa njim, pa osoba ne osjeća nikakve simptome. Ipak, ovakvo stanje pojačano opterećuje kardiovaskularni sistem i dugoročno ostavlja posljedice (uvećanje srčanog mi­šića, srčana slabost, infarkt, moždani udar, oštećenja bubrega).

PREVENCIJA

Promjenama u načinu života može se uticati na smanjenje krvnog pritiska i razvoja komplikacija. Faktori na koje se može uticati su:

-Gojaznost i nepravilna ishrana

-Fizička aktivnost

-Pušenje

-Stres.

Faktori na koje se ne može uticati:

-Pol -Rasa -Nasljeđe -Godine starosti.

PRESTANAK PUŠENJA

Prestanak pušenja je bitan momenat u regu­laciji krvnog pritiska. Nikotin sužava krvne sudove i povećava nivo krvnog pritiska. Bitno je rasteretiti arterije od uticaja nikotina. Broj srčanih napada znatno je veći kod pušača nego kod nepušača.

SMANJENI UNOS SOLI

Smanjenjem unosa soli na manje od2g dnevno smanjuje se i količina vode u organizmu, pa se time rasterećuje i krvotok. Obična kuhinjska so (NaCl, natrijum-hlorid) može se zamijeniti sa KCl, kalijum-hloridom. Smanjenje unosa natrijuma obezbjeđuje i manji krvni pritisak.

Redovan san i smanjenje stresa, takođe su poželjni za regulaciju pritiska. Gojaznost je faktor rizika za razvoj povećanog krvnog pritiska, ali i brojnih drugih oboljenja. Savjetuju se regulacija tjelesne težine, umjerena fizička aktivnost, kao i sman­jenje unosa alkoholnih i energetskih pića. Konzu­macija bijelog i crnog luka snižava nivo krvnog pritiska, pa se preporučuje osobama sa povišenim krvnim pritiskom. Upotrebom celera, peršuna i mirođije, koji pomažu pri izbacivanju tečnosti iz orga­nizma, postiže se smanjenje krvnog pritiska. Paradajz, svjež ili u vidu soka, takođe obara krvni pritisak. Ovo ne važi za pacijente na hroničnom programu hemodijalize, zbogvelike koncentracije kalijuma. Čajne mješavine koje stimulišu izbacivanje tečnosti iz orga­nizma (diuretici) doprinose smanjenju zapremine cirkulišuće krvi i tako rasterećuju krvotok. Diuretične osobine pokazuju: čaj od brusnice, od maslačka, uve, kukuruzne svile, lista breze, rastavića, zeleni čaj, zečji trn, kleka, peršun. Nedostatak magnezijuma povezan

je sa povećanim vrijednostima pritiska, pa se pre­poručuje unos mahunarki, zelenog lisnatog povrća, integralnih žitarica, kisjelog mlijeka i drugih namirnica bogatih magnezijumom. Ako se u bar tri obroka sedmično koristi masna morska riba (losos, sardina, tuna), bogata omega-3 masnim kisjelinama, dopri­nosi se regulaciji krvnog pritiska i masti u krvi.

PRAVILNO MJERENJE KRVNOG PRITISKA

Kontrolom krvnog pritiska u jednakim vre­menskim intervalima, u istim uslovima, uz vođenje evidencije o mjerenju, može se pratiti vrijednost krvnog pritiska i vršiti samokontrola. Bar 10 minuta prije mjerenja potrebno je smireno sjedjeti, da se puls smanji, jer ako se pritisak mjeri poslije obavljanja izičke aktivnosti (trčanje, penjanje uz stepenice), puls i pritisak će biti povećani. Pri mjerenju je neophodno poštovati pravilo o postavljanju ruke u odgovarajući položaj u visini srca, što je dato u uputstvu o upotrebi digitalnog aparata. Aparat sa živinim stubom daje preciznije podatke pri mjerenju, ali je njime teže ruko­vati, pa su digitalni aparati popularniji. Mjerenjem vrijednosti krvnog pritiska u ljekarskoj ordinaciji obično se dobijaju nešto više vrijednosti, ali se to pripisuje uzbuđenju zbog pregleda i prisustva ljekara.

SAVJETI OSOBAMA SA POVIŠENIM KRVNIM PRITISKOM

Jedite što više voća i povrća, manje solite jelo, izbacite alkohol, prekinite pušenje. Ako ste gojazni, obratite se dijatetičaru (nutricionisti) za savjet. Redovno kontrolišite krvni pritisak, povećajte fizičku aktivnost, redovno uzimajte terapiju. Ukoliko u porodici imate osoba sa povećanim krvnim pritiskom a nemate simp­tome bolesti, obratite se svom izabranom ljekaru da bi blagovremeno odradili skrining.

Da bi se spriječila pojava komplikacija, krvni pritisak je neophodno kontrolisati i reguli­sati (sprovoditi promjene u načinu života i koris­titi ljekove).

Reference: Manojlović, S.; Matić, Đ.: „Zdravstvena nega u internoj medicini”, Zavod za udžbenike, Beograd, 2009; Manojlović, D.: „Interna medicina”; http://www.healthyroadsmedia.org; http://www. prirodnilek.com/povisen-krvni-pritisak

Piše: Damir Peličić, visokostrukovni medicinski tehničar,

Klinika za urologiju i nefrologiju, KCCG, Podgorica