I pacijent je važan dio tima za sopstveno izlječenje: uloga saradnje sa ljekarom u cilju postizanja optimalnih rezultata liječenja
Saradnja ljekara i pacijenta u okviru terapijskog procesa danas se smatra važnim parametrom uspješnog liječenja. Šesta Medikalova konferencija bila je prilika da se skrene pažnja i na taj aspekt djelovanja u pulmologiji. Dr Jelena Borovinić Bojović, pulmolog iz Kliničkog centra Crne Gore, govorila je o adherenciji pacijenata sa astmom i hroničnom opstruktivnom bolešću pluća (HOBP), kao i novostima u terapiji tih pacijenata.
Astma
Razlika između astme i HOBP-a predstavlja važno pitanje u pulmologiji. Opstruktivne bolesti pluća, po riječima dr Jelene Borovinić Bojović, u prvom redu astma, označavaju hronično zapaljenje disajnih puteva koje se manifestuje napadima kašlja, zviždanja, gušenja i napetošću u grudima. U osnovi se nalazi upalni odgovor u koji je uključen niz ćelija i medijatora. Hronično zapaljenje, kao i svaki hronični proces, uzrokuje hiperreaktivnost disajnih puteva i, ono što je najvažnije kod astme, reverzibilnu opstrukciju disajnih puteva.
Što se tiče rasprostranjenosti astme, nažalost, broj pacijenata je svake godine sve veći. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2010. god. pokazuju da je više od 300 miliona ljudi oboljelih u svijetu i da je porast incidence u posljednjih 20 godina značajan. − To jeste jedna od najčešćih hroničnih bolesti i najčešća je hronična bolest dječijeg uzrasta. Glavni je uzrok izostanka sa posla, škole, velika je stopa neidentifikovanih bolesnika, što je osnovni problem, jer je astma često neprepoznatljiva ili, nažalost, kasno prepoznata – upozorava dr Borovinić Bojović.
Pacijenti se naročito interesuju za to da li je ova bolest izlječiva. − Važno je da kažemo da je to bolest koja uz dobru kontrolu ne mora da predstavlja nikakav problem. Valja istaći i da se godišnje obavi 456.000 hospitalizacija zbog egzacerbacije astme i da je zavidan broj smrtnih ishoda – objasnila je dr Borovinić Bojović.
Astma je hronična bolest koja može biti alergijska i nealergijska. Faktori njenog nastanka mogu biti spoljašnji ili unutrašnji (endogeni). Od ovih posljednjih najvažniji su genska predispozicija, atopijska konstitucija, hiperreaktivnost disajnih puteva i pol, a što se tiče spoljašnjih faktora izdvajaju se profesionalni senzitizatori, duvanski dim, zagađenje vazduha, alergeni, gojaznost, respiratorne infekcije i rane virusne infekcije. Najčešći trigeri astme, po objašnjenju dr Borovinić Bojović, čine alergeni, prašina i grinje, virusne infekcije, promjene vremena/klimatske promjene, fizička aktivnost, gastroenterološka uslovljenost, emocionalna uslovljenost i neki ljekovi, u prvom redu aspirinskog kompleksa.
U kliničkoj slici dominira suvi i nadražajni kašalj, naročito noću, tegobe koje se vrlo često javljaju rano u zoru i bude pacijente iz sna, zviždanje, osjećaj nedostatka vazduha, stezanje u grudima.
Sama riječ astma (ἅσθμα, ásthma) grčkog je porijekla i u bukvalnom prevodu značila bi dahtanje, kratak dah, otežano disanje.
Što se tiče dijagnostike, najvažnija je anamneza sa navedenim tegobama. − U fizikalnom nalazu nalazimo vizing, hiperinflaciju, možda postoji nazalna sekrecija, ili polipi, atopijski dermatitis ili neke druge vrste kožnih alergija. Ono što nam je najvažnije u dijagnostici jeste spirometrija i bronhodilatatorni test, mjerenje PEF-a i alergološko testiranje inhalacionih alergena. Što se tiče spirometrijskog nalaza, postoje opstruktivne smetnje ventilacije i, što je najvažnije, pozitivni bronhodilatatorni test u kojem bi forsirani ekspirijumski volumen nakon bronhodilatatora trebalo da bude za najmanje 200 ml veći – kaže dr Borovinić Bojović.
U terapiji astme postoje dvije vrste ljekova. Iako pacijenti najviše vole da koriste bronhodilatatore kratkog dejstva, kao ljekove za rano uklanjanje tegoba, oni koji su najvažniji jesu ljekovi za kontrolu bolesti. Tu spadaju ljekovi za kontrolu inflamacije, inhalatorni glukokortikosteroidi, dugodjelujući inhalacijski bronhodilatatori, antagonisti leukotrijenskih receptora, sistemski kortikosteroidi i ljekovi za liječenje simptoma. − Osnovni problem je problem kontrole astme. Sa njim se najčešće susrećemo upravo zbog loše adherence ljekova. 73% pacijenata zadovoljava kriterijume za nekontrolisanu bolest unutar 3 godine – upozorava s ovim u vezi dr Borovinić Bojović. Osnovni cilj liječenja astme, navodi dalje ona, je: postići dobru kontrolu simptoma, održati optimalan nivo aktivnosti i kvalitet života, održati nivo plućne funkcije, spriječiti egzacerbacije, izbjeći nuspojave ljekova i spriječiti mortalitet od komplijansi. Astma je multifaktorijalna bolest koja zahtijeva fleksibilan pristup u liječenju.
HOBP
Kod hronične opstruktivne bolesti pluća, za razliku od astme, radi se o ireverzibilnoj opstrukciji disajnih puteva, smanjenom protoku vazduha kroz disajne puteve. Najčešće je ova bolest progresivna i povezana sa izraženim abnormanim upalnim odgovorom u plućima, nakon izloženosti štetnim česticama i gasovima, naročito u vezi sa dimom cigareta. HOBP ima sistemske crte koje, po objašnjenju dr Borovinić Bojović, doprinose težini stanja svakog bolesnika i bolest je koja se može preventivno liječiti, što je jako važno.
Dodajte komentar