Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  izdanje br. 125  >  Aktuelni tekst

Obilježena Svjetska nedjelja dojenja

Objavio   /  

Svjetska nedjelja dojenja se svake godine obilježava u više od 170 zemalja, kako bi se povećalo znanje i svijest o značaju i prednostima dojenja i obezbijedila podrška dojenju, a sve u cilju unapređenja zdravlja majke i djeteta. Ove godine Svjetska nedjelja dojenja obilježila se pod sloganom Osnaži roditelje – podrži dojenje.
Istraživanje višestrukih pokazatelja u Crnoj Gori (MICS) koje je sprovela Uprava za statistiku (MONSTAT) tokom 2018. godine uz podršku UNICEF-a pokazalo je da je procenat djece mlađe od dvije godine koja su podojena u toku prvog sata nakon rođenja porastao sa 20% na 41% u romskoj populaciji i sa 14% na 24% u opštoj populaciji. Iako je porast registrovan, procenat novorođenčadi kojima je prvi obrok u životu mjačino mijeko je i dalje nezadovoljavajuće nizak.

Dojenje najzdravije i za dijete i za majku

dojenjeSvjetska nedjelja dojenja se svake godine obilježava u više od 170 zemalja, kako bi se povećalo znanje i svijest o značaju i prednostima dojenja i obezbijedila podrška dojenju, a sve u cilju unapređenja zdravlja majke i djeteta. Ove godine Svjetska nedjelja dojenja obilježila se pod sloganom Osnaži roditelje – podrži dojenje.

Istraživanje višestrukih pokazatelja u Crnoj Gori (MICS) koje je sprovela Uprava za statistiku (MONSTAT) tokom 2018. godine uz podršku UNICEF-a pokazalo je da je procenat djece mlađe od dvije godine koja su podojena u toku prvog sata nakon rođenja porastao sa 20% na 41% u romskoj populaciji i sa 14% na 24% u opštoj populaciji. Iako je porast registrovan, procenat novorođenčadi kojima je prvi obrok u životu mjačino mijeko je i dalje nezadovoljavajuće nizak.

Dojenje je ključni faktor pravilnog ranog rasta i razvoja, zdravlja i blagostanja kako odojčadi tako i majki. Prvi podoj trebalo bi da bude u roku od jednog sata od porođaja, a dojenje kao isključivi izvor hrane za novorođenče najmanje tokom prvih 6 mjeseci života. Majčino mlijeko je potreba svakog novorođenčeta, odojčeta i djeteta do navršene druge godine. Njegov sastav i količina prilagođeni su uzrastu djeteta a sam čin dojenja predstavlja najzdraviji, najjednostavniji i najekonomičniji način da se zadovolje sve nutritivne, imunološke pa čak i dio emocionalnih potreba novorođenčeta. Akt sisanja, osim što zadovoljava potrebu za hranom, dijetetu omogućava razvijanje povezanosti sa majkom, omogućava rani emocionalni razvoj, zadovoljava nagon za bliskošću, pruža okolnosti koje stimulišu razvoj svih čula kao i bolji psihomotorni razvoj. Novorođenčetu se dojenjem obezbjedjuje i sazrijevanje imunog sistema uz stvaranje odbrambenih mehanizama neophodnih za zaštitu od mnogih bolesti i infekcija. Istovremeno smanjuje rizik od gojaznosti u kasnijem dobu, pojave alergija i iznenadne smrti odojčeta. Osim pozitivnog učinka na novorođenče, brojne su prednosti i za zdravlje majke. Majke koje doje kvalitetnije uspostavljaju emocionalne odnose s djetetom, u manjem su riziku od postporođajnog krvarenja, osteoporoze, malignih oboljenja dojke i jajnika, postporođajne depresije i pojave anemije, a postoje dokazi i da pomaže u normalizaciji tjelesne težine nakon porođaja.

Iako postoje jasni i nedvosmisleni dokazi o nezamjenjivosti i koristima dojenja kako po bebu tako i po majku, na žalost u mnogim sredinama i dalje su prisutne brojne zablude vezane za dojenje – od zabluda da ne mogu sve žene da doje, da prvo mlijeko (kolostrum) nije „pravo“, iako to gusto žućkasto mlijeko zadovoljava kvantitativno i kvalitativno sve bebine potrebe u prvim danima života, do zabluda da su  bebama koje su  hranjene majčinim mlijekom potrebni čaj i voda, da bolesne bebe ne bi trebale dojiti, da malokrvne majke imaju  “loše” mlijeko, da  majka ima mlijeko samo za jednu bebu i sl.

Zadatak je čitave zajednice a ne samo zdravstvenog sektora da stvara uslove i promoviše dojenje uvijek i svuda. Podršku majkama koje doje moguće je obezbjediti na različite načine. Tradicionalno, podršku pruža uža, ali i šira porodica. Potrebna je međutim i podrška šire okoline, a pored zdravstvenih radnika i savjetnika za dojenje i podrška zajednice u cjelini. Izuzetno je važna podrška društvene zajednice: obezbjeđivanjem uslova za nesmetano dojenje na javnim mjestima, omogućavanje dojenja na radnom mjestu ali i obezbjeđivanje sistemske edukacije o značaju i nezamjenjivosti dojenja kroz redovno obrazovanje svih budućih roditelja.

Kada je ishrana dojilja u pitanju, nema posebnih ograničenja, ali je potrebno da dojilje izbjegavaju gazirana i energetska pića, veće količine kafe, opojne supstance, određene ljekove, jake začine, kao i da se rukovode osnovnim principima pravilne ishrane u smislu ritma obroka i izbora namirnica. Majke koje doje djecu ne bi trebale da koriste duvanske proizvode, a svaki alkohol, uključujući i ona pića sa nižim sadržajem alkohola – kao što je pivo, rizičan je za odojče, jer oštećuje mozak, a intelektualni razvoj djeteta potencijalno je ugrožen.

Povodom Svjetske nedjelje dojenja  2. avgusta u tržnom centru Delta City ministrastvo zdravlja Crne Gore, Institut za javno zdravlje Crne Gore i Dom zdravlja Podgorica održali su zdravstveno promotivni događaj na kojem su dijeljeni edukativni materijali,mjerena visina i težina, dijeljeni savjeti o značaju dojenja i razgovaratlo se sa zainteresovanima u vezi sa svim nedoumicama oko dojenja.

Strana: 1 2

    Štampaj       Email
  • Published: 11 days ago on Septembar 6, 2019
  • Objavio:
  • Last Modified: Septembar 6, 2019 @ 3:06 pm
  • Filed Under: izdanje br. 125
  •             NOVI BROJ PDF

    center

  • center

  • center

  • center
     

    center
     

    center
     

    center