Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  izdanje br. 124  >  Aktuelni tekst

Sunčajte se pametno

Objavio   /  

Dr Duško Marković
Spezijalizant plastične i estetske hirurgije
Klinički Centar Crne Gore
Član ISAPSa, međunarodnog udruženja za estetsku plastičnu hirurgiju

Sunčanje je prepoznato kao potencijalno štetno za ljude. Pored nespornih štetnih, sunčanje ima i korisnih efekata. Uz pametan pristup možemo uživati u benefitima a biti sigurni da smo se sačuvali od sunčanice, opekotina, ubrzanog starenja, bora i malignih oboljenja kože.
Sunce zrači infracrvenu, vidljivu i ultravioletnu svjetlost. 3 su vrste potencijalno štetnih UV zraka. Znamo za UVA, UVB zračanje. Ono najopasnije, UVC, na sreću blokira naš ozonski omotač…

suncanjeSunčanje je prepoznato kao potencijalno štetno za ljude. Pored nespornih štetnih, sunčanje ima i korisnih efekata. Uz pametan pristup možemo uživati u benefitima a biti sigurni da smo se sačuvali od sunčanice, opekotina, ubrzanog starenja, bora i malignih oboljenja kože.

Sunce zrači infracrvenu, vidljivu i ultravioletnu svjetlost. 3 su vrste potencijalno štetnih UV zraka. Znamo za UVA, UVB zračanje. Ono najopasnije, UVC, na sreću blokira naš ozonski omotač.

 

Korisni efekti izlaganja suncu

Popravlja raspoloženje. Sunčevi zraci podižu nivo serotonina. Osjećamo se energičnije.

Povoljno utiče na depresiju. Primjećeno je da je broj depresivnih epizoda i generalno depresivnih stanja manji ljeti.

Oslobađa nas stresa. Osim uobičajenih načina oslobađanja od stresa, kao što su vježbanje, bavljenje opuštajućim hobijima, šetanje psa, pecanje, bravak u prirodi sa manjim izlaganjem suncu takođe povoljno utiče na smanjene stresa i opuštanje.

Poboljšava san. Obzirom da nas ozlaganje suncu čini više budnim ljeti nego zimi, ubrzo nakon što sunce zađe i padne mrak, počinje lučenje melatonin te smo spremni za spavanje. Ljetnje vrućine i vještačka svjetlost ipak jako remete prirodni ritam.

Vitamin D. Neki autori ga zovu i hormon. Izlaganje suncu je apsolutno neophodan preduslov za sintetisanje holekalciferola iz holesterola u koži. Posljednjih godina svjedoci smo jako velikog značaja koji se pridaje nedostaku Vitamina D – od povezanosti sa depresijom, uticaju na imuni sistem, metaboličke poremećaje te kancerogenezi. Većina stručnjaka navodi da je 15 do 20 minuta izlaganja suncu dovoljno za sintetisanje dovoljne količine Vitamina D, s tim da je osobama svjetlije puti dovoljno manje vremena, te bi trebalo imati u vidu godišnje doba, efekte krema za sunčanje te pokrivenosti tijela. Svakako da kratkotrajno izlaganje suncu ima svojih pozitivnih efekata.

Izgledamo bolje. Ne bi trebalo zanemariti estetski momenat, da koža koja je tamnija, tj. nije blijeda, stvara utisak kod okruženja da je osoba zdravija, te fizički privlačniji. Ovo je možda najvažniji uzrok pretjeranom izlaganju suncu, u želji da se stekne bronzani ten.

 

Štetni efekti sunčanja

Oštećenje očiju. Poznato je da ne smijemo da gledamo u sunce za vrijeme pomračenja. Dugotrajno izlaganje i manjim dozama UV zračenja oštećuje retinu ali i korneu i može ubrzati kataraktu.

Toplotni udar. To je urgentno stanje koje zahtijeva brzu i efikasnu ljekarsku pomoć. Predstavlja najozbiljnije stanje nastalo izlaganjem sunca i potencijalno ugrožava život.

Sunčanica. Stanje koje daje slične simptome toplotnom udaru a posljedica je neposrednog i dugotrajnom izlaganju poglavine jakim sunčevim zracima. Dominiraju neurološki simptomi zbog nadražaja moždanica.

Opekotine od sunca. Ovo su najčešće štetne posljedice sunčanja. Obično se dešavaju osobama koje se previše brzo bez pripreme izlažu suncu. Važno je napomenuti da su skloniji ljudi svjetlije puti i to tip I i II Ficpatrikove klasifikacije fototipova kože. Simptomi uključuju jako crvenu, edematoznu i bolnu kožu, što bi odgovaralo i stepenu opekotina. S pojavom bola i jačeg bola govorimo o opekotinama IIa stepena koje svakako zahtijevaju ljekarski nadzor. Pridruženi simptomi mogu biti groznica, mučnina, jeza, drhtavica, glavobolja.

Bore/Starenje. Na jednoj poularnoj TV emisiji naučnici su mjerili znake starenja kože kod dame u svojim kasnim 50tim, koja je profesionalni vozač autobusa. Dakle, cijelog radnog vijeka jedna strana lica joj je bila više izložena suncu zbog blizine vjetrobranskog i prozorskog stakla. Upoređujući hidriranost, dubinu bora, opuštenost kože te druge parameter, zaključili su da joj jedna strana lica izgleda “starije” u odnosu na drugu. UV zraci oštećuju kolegen i elastin. To dovodi do opuštanja kože, stvaranja bora, što vodi prijevremenom starenju kože.

Basocelularni (BCC) i Planocelularni (PCC) karcinom kože. Ove dvije maligne bolesti kože su povezane sa dugotrajnim izlaganjem suncu. Čine preko 90% kožnih maligniteta. Incidenca raste sa godinima. BCC zbog izuzetno niskog metastatskog potencijala ima bolju prognozu. Javlja se na suncem oštećenoj koži kao roza, svijetla, nekada izdignuta, mekana promjena. PCC takođe ima dobru prognozu, ali ipak češće daje metastaze. Može da nastane na podlozi prethodnih težih i ekstenzivnijih opekotina i ožiljaka. Prekancerozne lezije za nastanak PCC su aktinična keratoza tj solarna keratoza.

Melanom. Melanom je najrjeđi kožni malignitet, ali i najopasniji. Češći je kod osoba blijede i pjegave kože te riđe kose. Faktor rizika predstavljaju i veliki broj mladeža na koži, displastični nevusi, pozitivna porodična anemnaza, te epizode opekotina od sunca u dobi mlađoj od 18 godina. Ovo je jako opasan malignitet, često pogađa mlađu populaciju zbog učestalog korišćenja solarijuma, i često daje udaljenje metastaze. Obzirom da je koža lako dostupna i samopregledu, te stručnom dermoskopskom pregledu, uz primjenu ABCDE karakteristika i fotodokumentovanju, lako se mogu prepoznati i ukloniti sumnjive promjene i mladeži koji mogu postati melanom. Čak i kada se postavi dijagnoza melanoma, rano otkrivanje i tanji oblici garantuju skoro 100% izlječenje. U narodu je prisutno tzv “pravilo” da se “mladež ne dira”. To je tačno. Sumnjivi mladež ili promjene se uklanjaju u cjelini sa okolnom zdravom kožom i potkožom sa marginom od bar 5 mm u zdravo.

Strana: 1 2

    Štampaj       Email
  • Published: 17 days ago on Avgust 5, 2019
  • Objavio:
  • Last Modified: Avgust 5, 2019 @ 4:38 pm
  • Filed Under: izdanje br. 124
  •             NOVI BROJ PDF

    center

  • center

  • center

  • center
     

    center
     

    center
     

    center