Da je dojenje staro koliko i ljudski rod, samo po sebi je dovoljan razlog koliko je značajno.
U prvoj nedjelji avgusta mjeseca obilježava se svjetska nedjelja dojenja u više od 170 zemalja širom svijeta, a ove godine sa sloganom OSNAŽIMO RODITELJE, OMOGUĆIMO DOJENJE. Od 1991. godine WABA je (THE WORD ALLIANCE FOR BREASTFEEDING ACTION) inicirala obilježavanje prve svjetske Nedjelje dojenja sa ciljem zaštite i promocije dojenja. Dojenje je bilo počelo da gubi svoj značaj krajem sedamdesetih godina, i da slobodno kažem, doživljava sunovrat, a do tada se podrazumijevalo samo po sebi. Šta je dovelo do pada sa sigurnošću ne znamo. Da li je tom lošem trendu doprinijela pojava više adaptiranih formula na tržištu i njihovo reklamiranje, ili navodno brži i lakši način ishrane kako su pojedinci mislili, ili očuvanje i izgled i čvrstina dojki kod majki, ili sve troje, ne znamo – ostaće dilema.
Podsjetimo se da je dojenje neprikosnoven način ishrane za novorođenče. Nezamjenljivi izvor vitamina, minerala, hranljivih sastojaka, faktora koji su samo i jedino prisutni u majčinom miljeku, a koji pružaju aktivnu i pasivnu zaštitu novorođenčetu, tkz. imunozaštitu. Majčino mlijeko, naročito kolostrum u prvim danima dojenja, sadrži visok nivo imunoglobilina, proteina, laktoferina, lizozoma, mikrofaga, hormona-prolaktina, kortizola, insulina, tiroksina. Tu se nalaze i nezasićene masne kisjeline i mnoge druge bioaktivne supstance. Sve ove komponente omogućavaju nesmetano i optimalno funkcionisanje nerazvijenih sistema novorođenčeta, kasnije odojčeta.
Kada se beba rodi nijesu u potpunosti razvijeni ni digestivni sistem, ni centralni nervni sistem, imuni, krvni ni limfni. A da bi se pravilno razvijali neophodno je i najbolje je dojenje. Imuni sistem je nedovoljno razvijen te je dojenje naročito zbog toga dragocjeno, i pruža značajnu zaštitu sve dok beba doji.
Dojenje djeluje blagotvorno na emotivni, psihički i intelektualni razvoj djeteta, što je dokumentovano u brojnim istraživanjima i studijama širom naše planete. Štiti od alergija.
Majčino mlijeko može biti isključiva hrana djetetu, čak do punih šest mjeseci. Ne zaboravimo da se lako vari, da je uvijek iste odgovarajuće temperature, uvijek je svježe, sterilno i odmah spemno za konzumiranje. Sadrži i antitijela bolesti koje je majka preležala (male bogine, ovčje boginje..). U majčinom mlijeku se nalaze i probiotici.
Postoje i dokazi da majke koje doje imaju manji rizik od raka jajnika i dojke, od dijabetesa tip 2. Smanjuje se rizik od krvarenja – tako se smanjuje rizik smrtnosti majke. Žene koje doje, rjeđe imaju postnatalnu depresiju. Dojenje pomaže majkama da povrate predporođajnu tjelesnu težinu. Produžava laktaciju amenoreju – mogućnost u toku dojenja je manja. Dojenje donosi značajne ekonomske prednosti porodici. Hranjenje noću je jednostavnije, a putovanja udobnija.
Sve žene poslije porođaja mogu da doje (postoje izuzeci, ali njih je oko 2-3%) odnosno, da produkuju mlijeko. U bolnici neonatolog, pedijatar i pedijatrijske sestre pružaju podršku i pomoć, kada i kako majka počinje da doji.
U našem porodilištu Opšte boolnice Nikšić, od 1995. godine, postoji Baby frendy – majka i beba su zajedno tako da se prvi podoj obavi u većini slučajeva u prva dva sata. Majke su konstantno “bombardovane” pričom o dojenju kao najboljem i najednostavnijem načinu ishrane beba. O pravilnom i nepravilnom dojenju, odnosno podoju, o pražnjenju dojki i čuvanju mlijeka. O dojenju kao najboljoj stimulaciji za produkciju mlijeka.
Dijete aktivno doji i samo sebi stvara dovoljnu količinu mlijeka. Ponekim majkama može se pomoći laktacija konzumiranjem grčke piskavice, morača, ječma. Čorbe od mlade koprive povećavaju količinu i kvalitet mlijeka. U svakodnevnom radu pedijatrijske sestre uče majke da položaj pri dojenju treba da je udoban, položaj djeteta – tijelo u jednoj ravni poduprto, u blizini majčinog tijela, okrenutog prema dojci, dijete širom otvorenih usta prihvata areolu, donja usna mu je izvrnuta napolje, djetetova brada dodiruje dojku i polako sisa, čuje se gutanje i iz druge dojke može tada da curi mlijeko.
Dojenje treba da prija ne samo bebi nego i majci i da bude na zahtjev. Jedino tako majke mogu održati kontinuitet i istrajati u odluci da doje.
Da je dojenje sve popularnije i da se promoviše sve više govori i Unur Bra, islađanka koja je u parlamentu podojila svoju ćerku 2016. godine. U Australiji je poslanica Larisa Varters nekoliko mjeseci kasnije isto učinila pred punim parlamentom u toku sopstvenog govora i rekla da su od pamtivijeka žene radile i podizale djecu i nada se da će njen čin pomoći destigmatizaciji dojenja u javnosti i na random mjestu.
Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar
Opšta bolnica Nikšić
Dodajte komentar