Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  izdanje br. 122  >  Aktuelni tekst

Međunarodni sastanak onkologa na Cetinju

Objavio   /  

Dvodnevni godišnji međunarodni sastanak onkologa, u organizaciji Farmaceutske kompanije „Hoffmann−La Roche”, realizovan je 13/14. aprila u Biznis inkubatoru na Cetinju. Slogan sastanka „U korak sa inovacijama” dao je prostora za otvaranje brojnih tema iz oblasti danas najaktivnije medicinske grane – onkologije. Brojni stručnjaci iz zemlje i inostranstva učestvovali su u panel diskusijama i bili predavači na ovom skupu. Ovim je uspješno sproveden i još jedan važan cilj sastanka: ostvarivanje konekcije i interakcije na stručnom nivou…

Prof. dr Lazar Popović, ukazao je na značaj inkoropriranja biologije tumora u određivanju stadijuma bolesti sa naglaskom na HER2 biomarker, osvrnuvši se na brojne studije koje su potvrdile njegov prediktivni i prognostički značaj. Razvoj anti-HER2 agenasa  u poslednjih 20 godina dramatično je poboljšao ishode u preživljavanju pacijenata sa HER2-pozitivnim karcinomom dojke. Prije uvođenja anti-HER2 terapije ovaj podtim tumora se smatrao najagresivnijim, danas sa sa dostupnom terapijom, ukoliko se primijeni na adekvatan način, pacijentkinje imaju značajno bolju prognozu.

Prim. dr Jadranka Lakićević u okviru izlaganja osvrnula na optimalnu strategiju u liječenju pacijentkinja i izvještaje iz kliničke prakse u vezi sa neoadjuvantnom i adjuvantnom terapijom HER2-pozitivnog ranog karcinoma dojke. Naviše je bilo riječi o dodatnim faktorima rizika za relaps bolesti kao što su veličina tumora, gradus , negativan hormonski status, pozitivni limfni čvorovi i optimizaciji ciljane terapije i hemoterapije kod ovih pacijentkinja. Svi ovi faktori utiču da se svaki pacijent posmatra odvojeno Za pacijentkinje koje su u visokom riziku za relaps optimalna terapija bi bila kombinacija trastuzumab i pertuzumab plus hemoterapija u trajanju od godinu dana, nezavismo od vremena operacije kako se izjasnila velika većina eksperata koja je prisustvovala sastanku.

 Sa radionice

Iako su se u okviru sučeljavanja mišljenja mogli čuti stavovi o apsolutnoj dominaciji ljekova iz porodice trastuzumaba, generalni zaključak bio bi da inovativni ljekovi, personalizovana ciljana terapija i imunoterapija predstavljajju budućnost onkologije. Svaki kancer zahtijeva ranu terapiju, s tim što je potrebno fokusirati se na najefektivniji tretman i dati ga što prije. HER2 ekspresija, kako je istakao dr Kortes, nije više loš prognostički faktor ako imamo adekvatan tretman. Ipak, ovdje vlada podijeljenost mišljenja budući da postoje studije gdje istorijski prije pojave anti-HER2 terapije HER2-pozitivni  pacijenti imaju goru progozu od tripl negativnih koji se danas smatra karcinomom dojke sa najgorom prognozom upravo zbog nedostatka adekvatnih terapija. Zapravo, postoji loš prognostički karakter, ali imamo dobre vijesti što se tiče uspjeha u terapiji tih pacijenata, zaključili su panelisti.

HER2-pozitivni pacijenti tretirani trastuzumabom u riziku su od relapsa, i to 25 do 30%. Ovaj podatak dugogodišnjeg praćenja pacijenata nam govori da je potrebno uraditi više za pacijente kako bi se smanjila stopa relapse, a time što više pacijenata izliječilo. Tumori koji se danas javljaju više nijesu klasični. Imamo enormnu količinu duktalnih in situ karcinoma. Stoga je jako važno prilagoditi terapiju, za šta molekularna dijagnostika otvara nove puteve. Relaps je uslovljen brojnim faktorima i nikad ne možemo biti potpuno sigurni u ishod. Sada imamo podatke da postojeće terapije daju adekvatan odgovor čak i u slučajevima kada je indikovana sekventna terapija.

 

U posljednjih 10 godina posebno je aktuelizovana neoadjuvantna terapija i u liječenju kancera dojke. Neoadjuvantna terapija kao inicijalna terapija naročito se preporučuje kod tumora dojke koju+is u tripl-negativni i HER2-pozitivni. Prednosti se ogledaju u smanjejnu veličine tumora, bolja personalizovana terapija zasnovana na senzitivnosti tumora, čini operaciju lakšom i mogućom sa manje agresivna hirurgijom al ii dostizanje pCR (kompletan patološki odgovor). Kako pokazuju metastudije, postoji velika razlika u ukupnom preživljavanju kod pacijenata koji su postigli pCR i onih koji nisu. Neoadjuvantna terapija sa pertuzumabom predstavlja standard u tretmanu HER2+ tumora.  Dvostruka blokirana trastuzumab i pertuzumab udvostručila je stope  pCR, jedan je od zaključaka sa skupa onkologa, koji je cilj ovog vida terapije. Dugoročne rezultate možemo očekivati od ove kombinacije.

 

Po dr Kortesu, jedan od ciljeva liječejna bi bio činiti karcinom dojke hroničnom bolešću. Dr Kortes je u okviru svog predavanja osvrnuo na adjuvantno liječenje HER2-pozitivnog karcinoma dojke i APHINITY studiju. APHINITY je randomizovna klinička studija koja je uključila 4805 pacijenata koja je poredila standardnu opciju liječenja trastuzumabom i hemoterapijom sa dodatkom lijeka pertuzumab  standardnom protokolu u adjuvantnom liječenju pacijenata. Duadla blokada pertuzumab i trastuzumab plushemoterapija u APHINITY studiji pokazana je značajna redukcija rizika od recidiva i smrti za 24% kod pacijentkinja koje su u visokom riziku od recidiva (hormon receptor negativni i pozitivni limfni čvorovi) ističući tako značaj kliničke procjene rizika i biologije tumora. Takođe, pojava daljih metastaza kao prvog mjesta recidiva bolesti, smanjena je za 20%.

Inovacije valja osvojiti

Upozoravajući na brzinu info apokalipse, dr Miloš Ičević, predstavnik Kompanije „Hoffmann−La Roche”, istakao je da je onkologija oblast u medicine koja se najbrže razvija I u koju se najviše ulaže, naročito u posljednjoj dekadi. Ono što je, po njemu,  najveći uspjeh u onkologiji jeste definitivno imunoterapija. Rani karcinom dojke i mogućnost njegovog izlječenja je jedan od primjera kako se ulaganja iz prošlosti u onkologiju najbolje reperkutuju na pacijente. Hoffmann La Roche je kompanija koja poklanja dosta pažnje i edukaciji.

 

Da bi se dupliralo medicinsko znanje 1950. bilo je potrebno 50 godina. Već 1980. 7 godina, 2010. 3,5 godine, a do 2020. medicinsko znanje i informacije će se duplirati za 2,5 mjeseca, odnosno za samo 73 dana, navodi dr Ičević. Stoga je važno da se prati korak sa naukom i da smo upravi mi ti koji kreiraju medicinske knjige.

 

U okviru svog predavanja desetogodišnji izazovi u medicini dr Marija Stolić je navela  da se s pojavom imunoterapije u onkologiji desila revolucija. − Da bi radili ovaj posao mi moramo vjerovati da karcinom možemo izliječiti i da to bude naša glavna teza – kaže ona.  Najveći napredak u proteklih 10 godina primjećujemo kroz poređenje terapijskih vodiča koji su tada samo mogli pacijentima da ponude hemioterapiju a danas je ona uglavnom primjenjljiva u drugoj liniji dok ciljana i imunoterapija zauzimaju osnovno mjesto u liječenju. Kada pogledamo krupniju sliku i mortalitet vezan za karcinome, primjećujemo kako je kod skoro svih karcinoma od 1990.godine zabilježen trend pada mortaliteta i za to je najveća zaslužna inovatina terapija jer je kod karcinoma pluća skirining idalje nemoguće sprovesti u rutinskoj praksi. Kada 1975. godinu, uporedimo sa 2008., imamo procentualno povećanje petogodišnjeg preživljavanja pacijenata koji boluju od karcinoma za ukupno 8%. Digitalna medicina je nešto što praktično nije postojalo prije 10 godina a danas zauzima važno mjesto kada je u pitanju prikupljanje dokaza u medicini i u ispitivanju novih ljekova i medicinskih sredstava. Prošle godine je FDA odobrio Apple sat za praćenje poremećaja ritma kod kardioloških bolesnika a nadamo se uskoro i novim inovacijama digitalne medicine. Projekcije su da će do 2020 godine digitalna medicina napredovati i povećati svoj udio u medicini za 3 puta nego što je to slučaj danas. Stručnjaci koji se bavi temom ulaganja u medicini računaju da će za 2022. godinu od svih sredstava u budžetu koja su planirana za medicinu 41% biti opredijeljeno samo za onkologiju, sto uliva dodatnu nadu jer kao što smo vidjeli ulaganja u onkologiju i preživnjavanje onkoloških pacijenata idu sihnrono.

 

Od karcinoma pluća svakog minuta umru 3 osobe u svijetu što predstavlja najveći izazov u onkologiji. Kada smo 2008. počeli sa primjenom ciljane terapije period preživljavanja produžio se višestruko. U odnosu na 2002.godinu, 2016.godine pored histološke i molekularne analize karcinoma imamo i imunohistohemijsku analizu tumora za specifične receptore kao prediktore boljeg odgovora na terapiju. Međutim, ono gdje smo još uvijek nezadovoljni, to je tretiranje pacijenata sa mikrocelularnim karcinomima, kod kojih se primjenjemjuje idalje hemioterapija a brojne stuidije i molecule koje su ispitivane idalje nijesu pokazale supreiornost u odnosu na hemioterapiju. Sofisticirano targetiranje molekula i djelovanje određenih ljekova, navodi Stolić, predstavljuju najbolji napredak u medicini u zadnjih 10 godina. Suština cijele priče je da svaki pacijent ima pravo na lijek koji mu najbolje odgovara i od kog će imati najveću korist.

Što se tiče epidemije karcinoma postoje različita predviđanja da do 2050. će svaki čovjek na svijetu imati neki oblik tumora. Optimistična predviđanja su da će u narednih 10 godina medicina napredovati kao u prethodnih 100. Zato se sa prevom nadamo se da ćemo onkološke bolesnike liječiti kao hrionične bolesnike.

 

Strana: 1 2 3

    Štampaj       Email
  • Published: 44 days ago on Jun 6, 2019
  • Objavio:
  • Last Modified: Jun 6, 2019 @ 1:03 pm
  • Filed Under: izdanje br. 122
  •             NOVI BROJ PDF

    center

  • center

  • center

  • center
     

    center
     

    center
     

    center