Vitamin K se daje odmah po rođenju da bi se spriječilo rijetko, ali potencijalno smrtonosno krvarenje mozga kod novorođenčadi u prvih šest mjeseci života. Bebe se rađaju sa vrlo malo vitamin K, a nizak nivo je i u majčinom mlijeku.
Vitamin K je poznat kao koagulacijski (odatle i ono K u nazivu), odnosno antihemoragični vitamin, jer ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi.
Nedostatak se može pojaviti kod novorođenčadi zbog sterilne crevne flore (koja nije u stanju da sintetiše vitamin K) i istovremenog nedostatka vitamina K u majčinom mlijeku. To stanje se naziva hemoragijski sindrom. Pod najvećim rizikom su novorođenčad majki koje su tokom trudnoće uzimale ljekove za liječenje epilepsije; zatim prevremeno rođene bebe; one sa urođenim bolestima jetre, kao i bebe sa ozbiljnim poteškoćama pri hranjenju.
Zato je neophodno odmah po rođenju dati vitamin K bebama intramuskularno. Ako nema dovoljno vitamin K postoji mogućnost da dođe do spontanog krvarenja, odnosno hemoragijske bolesti novorođenčeta, sa teskim posljedicama po zdravlje djeteta. Hemoragijska bolest se manifestije kroz tri klinička oblika.
Rani oblik se javlja u prva 24h i najčešće je posljedica dejstva ljekova koji utiču na metabolizam, a koje je majka dobijala tokom trudnoce.
Klasični oblik se javlja od 2-7.dana zžvota, idiopatske je etiologije.
Kasni oblik je period od 8-og dana do 6. mjeseca. Po pravilu se javlja kod novorođenčadi na prirodnoj ishrani. Uzrok je poremećaj sekrecije žučnih soli i blago snižene funkcije jetre.
Bebe koje su isključivo dojene imaju nizak nivo vitamin K dok ne počnu jesti čvrstu hranu, ako ne uzimaju profilakticku dozu vitamina K1.
Na rođenju standardna prevencija podrazumijeva primjenu 1mg. vitamina K intra muskularno. Od osmog dana do puna tri mjeseca uzima se vitamin K1+D3 u kombinaciji sa DHA omegom u oralnoj profilaksi u vidu twist off kapsula. Od trećeg mjeseca pa do navršene prve godine uzima se D3vitamin sa DHA omegom. Vitamina K 1 uzima se 25mcg dnevno.
DHA omega ili omega 3 masna kisjelina je prva po značaju za razvoj mozga i čula vida. DHA omega 3 masna kisjelina je važna strukturna komponenta mozga, nervnih ćelija i mrežnjače oka.
Akumulacija DHA omega 3 masne kisjeline utiče na pravilan razvoj mozga, kongnitivnih i mentalnih funkcija, kao i normalan razvoj vida, posebno u prvom trimestru trudnoće i u prve dvije godine života, kada je rast i razvoj mozga najintenzivniji.
U prvoj godini života dolazi do razvoja vida, sluha, govora, opazanja, misljenja pamcenja, ucenja. U tom periodu, dok se u neuronima javljaju značajne promjene redovnim unosom DHA omega 3masnih kisjelina, možemo da utičemo na razvoj nervnog sistema djetetovog amozga i mentalnih funkcija, poboljsanja psihomotornih funkcija, normalnog razvoja vida, oštrine i funkcije oka.
Najbogatiji izvor DHA omega masnih kisjelina je ulje mikroalgi, masna morska riba, losos tuna, haringa, a od riječnih riba som, ali u nižoj koncentraciji.
Zbog nažalost loših navika u ishrani, vrlo malo je zastupljena masna riba u ishrani. Majčino mlijeko ne sadrzi preporučene dnevne doze, odnosno kolicine DHA omega 3 masnih kisjelina, a samim tim beba ne dobija dovoljnu kolicinu, te zbog toga je važna suplementacija DHA omega 3 masnim kisjelinama.
Evropska Agencija za bezbjednost hrane je potvrdila ulogu DHA omega 3 masne kisjeline u razvoju vida, i dala preporuku za suplementaciju od 8-og dana od rođenja u dozi od 100mg.
Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar
Opšta bolnica Nikšić
Dodajte komentar