Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  izdanje br. 121  >  Aktuelni tekst

Intervju: dr Aleksandar Đogo, endokrinolog

Objavio   /  

Iako, po opštoj ocjeni stručnjaka endokrinologije, crnogorski zdravstveni sistem raspolaže visoko kvalitetnom terapijom, činjenica je da ova hronična bolest ne jenjava i dovodi do skraćenja životnog vijeka oboljelih za 5-10 godina. Uglavnom zbog neadekvatnog odgovora na bolest, posljedice mogu biti brojni komorbiditeti. U cilju osvjetljavanja nekih pitanja iz ove oblasti Medikalov sagovornik bio je dr Aleksandar Đogo, sa Kliničkog centra Crne Gore…

NIKADA DOVOLJNO EDUKACIJE  

aleksandar djogoIako, po opštoj ocjeni stručnjaka endokrinologije, crnogorski zdravstveni sistem raspolaže visoko kvalitetnom terapijom, činjenica je da ova hronična bolest ne jenjava i dovodi do skraćenja životnog vijeka oboljelih za 5-10 godina. Uglavnom zbog neadekvatnog odgovora na bolest, posljedice mogu biti brojni komorbiditeti. U cilju osvjetljavanja nekih pitanja iz ove oblasti Medikalov sagovornik bio je dr Aleksandar Đogo, sa Kliničkog centra Crne Gore.

 

Da li mislite da su inovativni ljekovi u dobroj mjeri zastupljeni na crnogorskom tržištu i kao takvi dostupni pacijentima koji su na dijabetesnoj terapiji? 

Naravno, mišljenja sam da su inovativni lijekovi i te kako zastupljeni na našem tržištu, čak u boljoj mjeri nego što je to slučaj u zemljama regiona, što pouzdano znam. Zahvaljujući naporima Ministarstva zdravlja i Komisiji za lijekove pri resornom ministarstvu, dobili smo veoma kvalitetnu listu lijekova namijenjenih našim pacijentima. Tako možemo reći da po snabdjevenosti i dostupnosti antidijabetesnih agenasa, idemo u korak sa razvijenijim zdravstvenim sistemima.

 

Šta je, po Vama, zlatni standard u liječenju dijabetesa?

I ranije, ali i sada, i pored velikog broja agenasa koji imaju različiti princip djelovanja,  možemo reći da metformin ostaje zlatni standard, iz razloga njegovog načina dejstva, relativne neškodljivosti, jednostavnosti primjene i mnogobronih korisnih efekata koji čak izlaze iz polja dijabetologije kao medicinske nauke.

 

Postoje li problemi koje biste naveli u vezi sa ponašanjem crnogorskih pacijenata u vezi sa dijabetesnim problemima?  

Kod naših pacijenata moramo postići bolji stepen informisanosti o dijabetesu u svakodnevnom životu, obrazložiti da dijabetes nije bolest sa neminovnim komplikacijama ili još gore, sa fatalnim ishodom, već da se radi o stanju organizma koje nalaže promjenu nezdravih navika, što se može, naravno, preporučiti bilo kome, i onome ko nema dijabetes. Često puta su ukorijenjene hedonističke navike glavna prepreka ovoj edukaciji.

 

Koja je naročito ugrožena populacija?  

Kao i i u ostalim grupama u medicinskoj patologiji, hronični bolesnici, gornje starosne grupe, iznad 65 godina života, konzumenti loših navika (pušenje, alkohol), i posebno da naglasimo − nedovoljno informisani pacijenti, nezainteresovani za svoje zdravlje.

 

Šta biste posebno naglasili u vezi sa liječenjem dijabetesa? 

Posebno bih, po ko zna koji put, naglasio neophodnost zdravstvene edukacije, kroz rad zdravstvenih ustanova i udruženja građana i kroz veću kampanju u javnim medijima. Ono što bih posebno naglasio za neke buduće aktivnosti bilo bi formiranje edukativnih centara specijalizovanih za promociju zdravih stilova života i promociju zdrave hrane. Nikada nije suvišno ponoviti da je naše zdravlje u biti rezultat onoga što konzumiramo kao hranu, ili što bi rekla narodna poslovica − zdravlje na usta ulazi.

Anita Đurović

    Štampaj       Email
  • Published: 104 days ago on Maj 9, 2019
  • Objavio:
  • Last Modified: Maj 9, 2019 @ 1:17 pm
  • Filed Under: izdanje br. 121
  •             NOVI BROJ PDF

    center

  • center

  • center

  • center
     

    center
     

    center
     

    center