Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  izdanje br. 120  >  Aktuelni tekst

Neizostavna interakcija medija i struke

Objavio   /  

Izvještavanje u oblasti zdravstva i medijski učinak u ovom sektoru bile su teme edukativne interaktivne radionice za novinare realizovane 28‑og i 29‑og marta u organizaciji magazina Medical. Uz učešće zavidnog broja predstavnika reprezentativnih medijskih aktera Crne Gore, veoma interesantna izlaganja imali su i renomirani predstavnici medicinske struke. Prvog dana Radionice predavači su bili dr Dragan Lončar, sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Solvejg Rejgard Petersen, šefica Medijskog centra Danske agencije za lijekove, dr Miloš Ičević, predstavnik farmaceutske kompanije Hoffmann−La Roche i predsjednik Zdravstvenog komiteta Američke privredne komore u Crnoj Gori…

radionicaUz učešće predstavnika zdravstvenih vlasti, medicinske struke i farmaceutske industrije, u tivatskom hotelu „Regent” održana je Edukativna interaktivna radionica za novinare. Cilj: stručno informisanje o edukaciji opšte javnosti i objektivnom izvještavanju iz oblasti zdravstva

  Izvještavanje u oblasti zdravstva i medijski učinak u ovom sektoru bile su teme edukativne interaktivne radionice za novinare realizovane 28‑og i 29‑og marta u organizaciji magazina Medical. Uz učešće zavidnog broja predstavnika  reprezentativnih medijskih aktera Crne Gore, veoma interesantna izlaganja imali su i renomirani predstavnici medicinske struke. Prvog dana Radionice predavači su bili dr Dragan Lončar, sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Solvejg Rejgard Petersen, šefica Medijskog centra Danske agencije za lijekove, dr Miloš Ičević, predstavnik farmaceutske kompanije Hoffmann−La Roche i predsjednik Zdravstvenog komiteta Američke privredne komore u Crnoj Gori. Drugog dana su govorili Marija Savović, savjetnica za odnose sa javnošću i međunarodnu saradnju CALIMS−a, prof. dr Vladimir Todorović, direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG−a, Aleksandar Miličić, iz marketing agencije Prava priča, dr Ivana Božović, novinarka RTS−a, dr Ljiljana Radulović, sa Klinike za neurologiju KCCG−a, i Anis Šabotić, predstavnik Udruženja studenata medicine MoMSIC.

Posebnu vrijednost događaja činila je veoma plodna interakcija publike i predstavnika struke, što je, u stvari, i bio cilj njegove realizacije. Okupivši predstavnike  zdravstvene politike, farmaceutske industrije, medija i medicinske struke, ostvaren je veoma širok opseg učešća eminentnih društvenih aktera.

Dati doprinos što objektivnijem izvještavanju iz oblasti zdravstva

U ime kolektiva medicinskog magazina Medical, organizatora Radionice, zahvalnost učesnicima skupa  izrazila je Slavica Pantelić, direktorica ovog medija. Ona je podsjetila da je  projekat Medical formiran prije deset godina kao mjesečna publikacija koja je namijenjena stručnoj i opštoj javnosti sa ciljem zdravstveno̵medicinske edukacije. − Medical promoviše i prati razvoj javnog i privatnog zdravstva u Crnoj Gori, bilježeći njihove rezultate u procesu savladavanja savremenih medicinskih procedura, kroz usavršavanje kadrovske strukture, nabavku najsavremenijih medicinskih aparata i proširivanje prostornih kapaciteta. Istovremeno, Medical bilježi razvojne svjetske trendove u oblasti zdravstva, medicine i farmacije – navela je Pantelić. Ona je podsjetila i da su kao rezultat saradnje Medicala i zdravstvenog sistema formirane dvije godišnje manifestacije: Sajam medicine i Medical konferencija, čiji je pokrovitelj Ministarstvo zdravlja Crne Gore, uz aktivno učešće ključnih segmenata zdravstvene djelatnosti, kao i najznačajnijih farmaceutskih kompanija i veledrogerija koje djeluju u Crnoj Gori.

−     Cilj Medicala je da doprinese boljem razumijevanju kreiranja zdravstvene politike, podizanja svijesti građana kada je prevencija u pitanju, suzbijanju stigme kada su određene bolesti u pitanju, kao i da sagleda probleme u kreativnim procesima na objektivan način, te ukaže na značaj savremene medicine i savremenih metoda liječenja – istakla je na kraju Pantelić.

Poziv na integrisanu saradnju

Podrška skupu izražena je i kroz prisustvo predstavnika zdravstvenih vlasti. U ime Ministarstva zdravlja u okviru najave programa riječ je imao gospodin Milovan Vujović, državni sekretar ovog tijela. Čestitajući desetogodišnji jubilej, on je naglasio:  − Ovo je prilika da ukažemo na značaj i uticaj medijskog izvještavanja i kampanja na opštu javnost u smislu informisanja u edukaciji i realizaciji zdravog načina života, sa ciljem očuvanja javnog zdravlja, kao i na značaj objektivnog izvještavanja o temama koje su od značaja.

Ističući da politika Ministarstva zdravlja potencira otvorenost i transparentnost, kao i težnju za odnosom uzajamnog povjerenja i poštovanja, g. Vujović je izrazio zahvalnost na saradnji svim činiocima zdravstvenog sistema, posebno onima koji ukazuju na probleme i anomalije u sistemu. Nepoznavanje pravila funkcionisanja sistema, zakonske regulative, terminologije i sl. nerijetko, objasnio je on, predstavljaju prepreke u uspostavljanju kvalitetne interakcije u okviru ovog posebno senzibilnog resora koji se bavi pitanjima ljudskog zdravlja. − Nabavka  opreme, uspjesi ljekara, nove procedure i uspjesi zdravstvenih ustanova – istakao je g. Vujović – uspjesi su svih nas zajedno. U tom smislu, jako je bitna ocjena rada Ministarstva koja se dobija od strane građana, a, kako je ovom prilikom naglašeno, ocjena na osnovu evropskog zdravstvenog indeksa i ove godine je u porastu. Pozivajući na dalju integrisanu saradnju, državni sekretar Vujović je srdačno pozdravio učesnike skupa.

Izazovi postmedijskog društva

Opisujući značaj teme medijskog izvještavanja, Željko Rutović, direktor Direktorata za medije u Ministarstvu zdravlja Crne Gore, rekao je u okviru najave da ništa novo nećemo kazati ako bi ponovili da danas tzv. globalna postmoderna civilizacija živi medijsku kulturu i da smo sudionici medijskog društva, šta god to značilo, te da sve to ipak nešto malo drukčije djeluje u eri u kojoj živimo. – Mi više ne živimo kulturu analognog doba, tradicionalnog doba i uzuse po kojima su mediji objektivno, na bazi argumenata dijaloške rasprave pokazali, edukovali i u najširem interesu javnosti podsticali na javni dijalog. Široki procesi globalizacije i kompresije vremena i prostora, kao i procesi digitalizacije, iz osnova su promijenili tu kulturu i doveli do novih alata, novih modela i novih moći postmedijske kulture – objasnio je Rutović. Procjenjujući da dodatno treba promatrati poslovnu ulogu medija i medijskog društva, on je uputio i na štetnost nažalost sve prisutnije nerazlučivosti istinite od neistinite informacije, objektivne od neobjektivne i pouzdane od nepouzdane.

Naglašavajući da se pod posebnim udarom postmedijskog doba nalaze specijalizovani časopisi, on je istakao i značaj senzibilnog odnosa časopisa Medical  prema svojoj publici. – U šumi (ili mećavi) informacija, kako teoretičari medijske kulture žele kazati, od posebne je važnosti zaštititi tematske programe i one oblasti medijske kulture koje baštine taj specifični javni interes – naveo je Rutović. Pozivajući na podršku projekata koji su orjentisani na zaštitu javnog zdravstva, on je rekao: − Ovo je prilika da istovremeno promatramo oblast javno−privatnog partnerstva i da promatramo kako i na koji način ne samo civilno društvo nego i  sve inicijative ovoga i sličnog karaktera snaže jedan širi debatni kvorum kada je u pitanju ne samo medijska kultura, nego, u konkretnom primjeru, štednja zdravstvenog sistema.

Pitanje reklamiranja medija i uopšte koncept šire zdravstvene kulture, kako je ovom prilikom naveo Rutović, čine posebnu stavku u okviru sistema medijskih usluga preporučenih od strane EU u oktobru 2018, kojima zemlje pristupnice, time i Crna Gora, upodobljavaju svoje sisteme. U nadi da će se u okviru Radionice u Tivtu pokrenuti pitanje uloge i djelatne moći medija, jer je danas, kako je naglašeno, svaki čovjek novinar i medij, Rutović je svoje obraćanje zaključio riječima da je sigurno da samo specijalizovano lice može biti specijalizant određene oblasti zdravstvenog sistema.

Ekonomija i medicinske inovacije

Ekonomija medicinske inovacije bila je tema stručnog izlaganja prof. dr Dragana Lončara, sa  Ekonomskog fakulteta u Beogradu, ujedno tema kojom je otvorena stručna radionica u Tivtu. Vrijednost medicinske inovacije i važnost ulaganja u R&D, uticaj inovativnih ljekova na pacijente, zdravstveni sistem, ekonomiju i društvo, aktuelni izazovi u segmentu dostupnosti inovativnih ljekova, te mogući modeli povećanja dostupnosti inovativnih ljekova činili su aspekte na koje je fokusirano izlaganje dr Lončara.

Odgovarajući na pitanje zašto je R&D važan u medicini, on je objasnio da tu treba razmatrati aspekte primjene originalnog proizvoda ili kreativne imitacije postojećeg proizvoda, te  invencije, inovacije i difuzije inovacije.  − Prema GCI−u (Common Gateway Interface),  nivo razvoja društva/privrede mjeri se procentom GDP̵a koji se ulaže u ravoj inovacija (R&D u EU je 3%), a to je kritičan faktor uspjeha biofarma kompanija: minimalno 10% prihoda tih kompanija  izdvaja se za R&D − objasnio je dr Lončar.  Nagradu za uspješnu inovaciju predstavlja patentna zaštita, a bez ovih ulaganja nema fundamentalnog prodora u različitim primijenjenim oblastima znanja.

Još jednu interesantnu postavku Lončarevog stručnog izlaganja činila je analiza značenja vrijednosti medicinske inovacije i važnosti ulaganja u inovacije. Ona se, kako se moglo zaključiti, mjeri učinkom u očuvanju zdravlja pacijenata. Jedan od takvih pokazatelja mogao bi biti podatak da nakon primjene jednog inovativnog lijeka u liječenju ranog stadijuma karcinoma dojke 27.737 žena nije razvilo metastatsku bolest. Prema aktuelnim podacima GHA (Health Advances analysis) od marta 2015, najviše se ulaže u razvoj ljekova namijenjenih liječenju kardiovaskularnih oboljenja   − 1.813, za neurološka – 1.329, imunološka – 1.256, infektivne bolesti – 1.120 itd. Primjena inovativnih ljekova, kako je navedeno ovom prilikom, smanjuje potrebu za drugim zdravstvenim resursima.

Zdravstveno novinarstvo nije društveni medij

U svojstvu gosta sa respektabilnim iskustvom u medijima, osobito medijskim kampanjama koje se odnose na inovativne medicinske projekte, govorila je Solvejg Rejgard Petersen, ekspert za komunikacije i medije Danske agencije za ljekove. – Ako želite da se bavite zdravstvenim novinarstvom, treba da pišete o bolestima koje škode ljudima u Crnoj Gori, o prevenciji i sl., o čemu vaši ljekari znaju mnogo (pušenje, loša ishrana). Veliki broj medija piše o detoksikaciji i sličnim metodama za koje ne postoji naučni dokaz o djelotvornosti. Treba pisati o onome što je relevantno – istakla je Rejgard Petersen.

Potrebno je pisati o onome što je relevantno, na način koji podrazumijeva osvjetljavanje raznih strana pojedinog pitanja, te izbjeći populističku i senzacionalističku povodljivost i istraživati, istraživati, istraživati, naglasila je ona. – Stvarna preporuka vama u Crnoj Gori bila bi da opredijelite nekoga da se bavi samo zdravstvenim novinarstvom, jer je to dosta komplikovano područje – kazala je Rejgard Petersen. Objašnjavajući mehanizam funkcionisanja informativnog sektora, ona je navela da važan segment prestavlja upravo konflikt na relaciji novinar−naučnik−laik.

Još jedna važna preporuka ovog izlaganja bila bi da je neophodno ostvariti konsenzus na ovom nivou, što bi značilo neophodnost provjeravanja relevantnosti informacija od strane novinara, prilagođavanje načina obraćanja od strane naučne javnosti, tj. pojednostavljenja jezika i načina prezentovanja informacija, kao i ostvarenje dijaloga na relaciji novinar−naučnik. Neophodno je, kako je objašnjeno ovom prilikom, obučiti novinare i naučnu javnost da govore jezikom koji je razumljiv laičkoj javnosti, te uvrstiti jednostavne vizuelne načine prezentovanja kao što su narativi i fotografije. – Mediji vole slavne ličnosti, konflikte, osjećanja, fotografije i s tim moramo da se borimo kao vlasti i kao naučnici. Ljudi se sjećaju fotografija i osjećanja, ali se ne sjećaju podataka. Mi moramo da iskomuniciramo te podatke na nov način, sa narativima, ilustracijama, osjećanjima. To je i dalje dosta teško zdravstvenim vlastima, ali ponekad moramo i to da radimo – navela je gošća iz Danske.

Strana: 1 2 3

    Štampaj       Email
  • Published: 73 days ago on April 6, 2019
  • Objavio:
  • Last Modified: April 6, 2019 @ 3:50 pm
  • Filed Under: izdanje br. 120
  •             NOVI BROJ PDF

    center

  • center

  • center

  • center
     

    center
     

    center
     

    center