Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  izdanje br. 119  >  Aktuelni tekst

Rizici hipertenzije

Objavio   /  

Prof. dr Nebojša Tasić*, kardiolog
Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje, Beograd
Stručni konsultant u Poliklinici Rezidencija zdravlja Kerber, Podgorica

Ne smijemo dozvoliti da se visok krvni pritisak godinama razvija neprimijećeno ili da odemo kod ljekara kada je već kasno. Na vrijeme treba spriječiti opasnost od infarkta i šloga.
Ne treba posebno napominjati da živimo u turbulentnom, teškom vremenu u kome nas bombarduju različiti faktori rizika. Galopirajući ritam nas polako ubija, pod stresom smo, a uz genetiku i druge probleme u smrt nas, brže nego što to i mislimo, vode fizička neaktivnost, nezdrava ishrana, pušenje. Zato prednjačimo u crnoj statistici! Ključ da se to promijeni jeste da svi počnemo odgovorno da brinemo o zdravlju, da se redovno javljamo ljekaru, ne samo radi terapije već i zbog savjeta i kontrole…

pritisakNe smijemo dozvoliti da se visok krvni pritisak godinama razvija neprimijećeno ili da odemo kod ljekara kada je već kasno. Na vrijeme treba spriječiti opasnost od infarkta i šloga.

Ne treba posebno napominjati da živimo u turbulentnom, teškom vremenu u kome nas bombarduju različiti faktori rizika. Galopirajući ritam nas polako ubija, pod stresom smo, a uz genetiku i druge probleme u smrt nas, brže nego što to i mislimo, vode fizička neaktivnost, nezdrava ishrana, pušenje. Zato prednjačimo u crnoj statistici! Ključ da se to promijeni jeste da svi počnemo odgovorno da brinemo o zdravlju, da se redovno javljamo ljekaru, ne samo radi terapije već i zbog savjeta i kontrole.

Godinama, gotovo bez simptoma, visok krvni pritisak oštećuje organe i tkiva u našem organizmu. Na tihog ubicu mnogi ne obraćaju pažnju, trgnu se tek kada neko koga znaju doživi infarkt ili šlog. Svi moraju na vrijeme da počnu da poštuju mjere prevencije kojima treba da zaštite sebe i svoje zdravlje.

Naime, visok krvni pritisak je uzrok 84% moždanih udara, 69% infarkta srca, 47% srčane slabosti…

Posebno zabrinjava činjenica da raste broj mladih koji su doživJeli infarkt srca. Ima ih među dvadesetogodišnjacima!

Najbolji način da se znatno smanji dramatična stopa smrtnosti i problemi izazvani hipertenzijom je blagovremeno otkrivanje i liječenje. Pritisak se mora držati pod kontrolom.

Pacijenti uglavnom ne osjećaju tegobe jer visok pritisak ne boli, a čak i kada dođu na pregled, skoro polovina zanemari savjete ljekara, ne uzimaju redovno ljekove, troše ih na svoju ruku ili prestanu da ih uzimaju. Dakle, od ukupnog broja bolesnika s povišenim krvnim pritiskom liječi se, nažalost, svaki treći, a tek svaki deseti ima adekvatno korigovanu hipertenziju.

Kada pritisak pređe vrijednosti 130/80 mmHg, potrebna je česta, gotovo svakodnevna kontrola, jer se pokazalo da vrijednosti iznad navedene granice (važilo je 140/90), ukoliko duže traju, mogu da uzrokuju oštećenja mozga, srca, perifernih krvnih sudova. Ugrožen je, zapravo, cio organizam i zato je važno hipertenziju otkriti na vrijeme i odmah liječiti. Treba znati i da već oboljeli krvni sudovi i organi uzvratno tjeraju pritisak u visine.

Recimo, zbog stalne izloženosti bubrežnog tkiva visokom pritisku i protoku, jedna od komplikacija hipertenzije jeste i razvoj hronične bubrežne slabosti. Istovremeno, jednom razvijena bubrežna slabost pogoršava samu hipertenziju i time se stvara začarani krug.

Visok pritisak neminovno oštećuje srce i krvne sudove u organizmu. Ukoliko pacijent ima dugo neregulisan visok krvni pritisak, postepeno dolazi do povećanja i zadebljanja srčanog mišića, poremećaja srčanog ritma, što uvećava kardiovaskularni rizik, koji nam govori o velikoj vjerovatnoći da osoba dobije infarkt ili šlog.

I najteže oblike hipertenzije moguće je liječiti uz adekvatnu saradnju pacijenta sa ljekarima, prepoznajući značaj prevencije. Terapije su dugotrajne, ali ne moraju biti doživotne.

Do poboljšanja dolazi, prije svega, posmatranjem svakog pacijenta kao posebne individue. Razgovorom i pregledom treba naći slabe tačke i odrediti posebne programe prevencije, dijagnostike i liječenja. Potrebno je stvoriti kompletan milje u kom pacijent živi i radi – mora da prija i njemu i okruženju kako bi se zaustavio proces bolesti. Najvažnije je da se stanje stalno prati i, ukoliko je to neophodno, vrše korekcije.

Proces nagomilavanja masnih i drugih štetnih naslaga na zidovima krvnog suda (arterioskleroze) počinje već posle 20. godine. Mnogi ne idu na preglede pre 45. ili 50, zato je u porastu broj mladih sa ozbiljnim zdravstvenim tegobama. Preventivni pregledi se preporučuju svakom ko uđe u treću deceniju, tada se otkriva kardiološki rizik.

HISPA program prevencije i poverenja

U personalizovanoj prevenciji infarkta i šloga u HISPA centrima (više od 2.000 ljekara i sestara u 67 centara u sedam zemalja) posebna pažnja se poklanja, uz visok pritisak, liječenju poremećenog metabolizma masti u organizmu. Obuhvata i niz drugih mjera i aktivnosti koje za cilj imaju sniženje kardiovaskularnog rizika: individualne dijete, uzimanje acetilsalicilne kisjeline, za svakog pojedinačno tačno određene programe fizičke aktivnosti, antistres terapiju, vježbe disanja. To su programi povjerenja, pacijent zna da je došao u sigurnu kuću koja brine o njegovom zdravlju.

*Prof. dr Nebojša Tasić je predsjednik  HISPA udruženja (Udruženje centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga) i predsjednik svjetskog udruženja za vaskularno zdravlje

    Štampaj       Email
  • Published: 16 days ago on Mart 8, 2019
  • Objavio:
  • Last Modified: Mart 8, 2019 @ 3:51 pm
  • Filed Under: izdanje br. 119