Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  izdanje br. 116  >  Aktuelni tekst

Intervju: Dr Miloš Ičević

Objavio   /  

Razgovarali smo sa dr Milošem Ičevićem, koji vodi crnogorsku kancelariju poznate švajcarske kompanije Hoffmann – La Roche. Miloš je po profesiji ljekar, studirao je medicinski fakultet u Podgorici i Udinama, a radio posljednjih 7 godinama u Roche-u Crna Gora, Srbija i Liban. Željeli smo da saznamo kakva su njegova iskustva u karijeri, ali i o savremenim trendovima u sektoru zdravstva, te nezaobilaznoj temi – kako vidi situaciju u Crnoj Gori i kako izgleda kros-sektorska saradnja na donošenju inovacija i dostupnosti ljekova kod nas…

Još bih kad razgovaramo o ovome dodao da je zabluda da cijene ljekova rastu, istraživanja su pokazala da cijene ljekova, za razliku od ostalih roba, padaju u posljednjoj deceniji, uprkos činjenici da je pronalaženje novih ljekova kroz kompleksan proces istraživanja i razvoja novih molekula ekstremno rizičan posao. Izdvojio bih onkologiju kao primjer, gdje je napravljen nevjerovatan napredak u liječenju, naročito u posljednjoj deceniji, zahvaljujući čemu sve više karcinoma mogu da se ili izliječe ili kontrolišu kao hronične bolesti. Direktor američke agencije za ljekove i hranu, Skot Gotlib je otvarajuči ovogodišnji američki kongres onkologa i adresirajući upravo pitanje cijene ljekova, naveo da se 2015. uspjeh istraživanja u onkologiji popeo na 8.3% sa svega 3.4% 2005. godine. To znači da preko 90% investicija propadne, ali samo zahvaljujući tolikim ulaganjima imamo i veliki napredak. U 2018. godini se preko 5000 molekula nalazi u različitim fazama istraživanja samo u onkologiji.

Medical: Na DAVOS-u su, inače, hronične nezarazne bolesti jedna od centralnih tema, zašto?

Miloš: Od velikog je značaja da se na globalnom nivou, pa zatim na nivou država pojedinačno, zdravstvo visoko pozicionira u agendi polja djelovanja. Jer, dugoročno gledano, zdrava nacija je osnovni preduslov za napredak društva u cjelini. Situacija je kompleksna, zdravstvene potrebe rastu, i rješenja u zdravstvenom sektoru zahtijevaju multidisciplinarnu saradnju. Zato su potrebna sistemska rješenja, ali ulaganje u zdravlje, prevencijom i liječenjem, logično povećava ekonomsku aktivnost pojedinca i društva u cjelini.

Medical: Šta vas u oblasti zdravstvenog sektora najviše okupira trenutno?

Miloš: Već neko vrijeme intenzivno pratim oblast podataka, Big Data i primjena vještačke inteligencije u medicini. Podaci mogu da spasu živote. Bez podataka ne bismo znali da je pušanje faktor rizika za karcinom pluća ili koronarnu bolest, ne bismo znali da bolja edukacija majki poboljšava preživljavanje novorođenčadi itd. Način na koji prikupljamo i analiziramo podatke koji postoje u zdravstvenim kartonima, kao i o različitim determinantama zdravlja i bolesti kod stanovništva će dati mnogo odgovora za kojima tragamo. To nas dovodi i na temu digitalizacije i digital health-a, koja je osnova zdravstvenog sistema budućnosti. Skoro sam prisustvovao jednoj konferenciji gdje je profesor iz Sjedinjenih Američkih Država komentarišući koliko brzo može da donosi terapijske odluke za svoje pacijente, rekao da i na putovanjima može sa smartphone-a da uđe u elektronski zdravstveni karton svakog pacijenta i da ima uvid u sve podatke u vezi sa njim, istorijski i ažurirane. Oblast koja me kontinuirano okupira su svakako modeli finansiranja zdravstvenog sektora, kojim sve kompleksne zdravstvene potrebe treba da se obezbijede.

Naravno, konstantno praćenje naučnih dostignuća i rezultata kliničkih studija su dnevna okupacija. Kao još nešto što dodaje na kompleksnosti je činjenica da se količina novih medicinskih saznanja udvostruče danas za manje od tri mjeseca, a samo početkom ovog vijeka je trebalo tri ipo godine, a početkom osamdesetih godina i do 7 godina. To, zahtijeva od svih nas aktivnu edukaciju i brzu kontekstualizaciju i primjenu u praksi novih saznanja.

Nekoliko kratkih pitanja:

Kad počinjete radni dan? Budim se najkasnije u 6, i na poslu sam već oko 7.

Šta je za vas najvažnije kao lidera? Stalni rad i komunikacija sa timom. Nijeste lider ukoliko sjedite iza zatvorenih vrata. Kako rezimiramo godinu, baš sam prije neki dan konstatovao da imam najbolji tim na svijetu.

Da li se teške odluke donose bolje timski ili individualno? Timski, iako jedna osoba uvijek treba da bude odgovorna i/ili donese odluku na kraju.

Šta volite da čitate u vezi sa poslom? Brojnu stručnu literaturu, na twitter-u pratim ljekare i strukovna udruženja kao najbrži izvor informacija i kritički osvrt na iste, HBR, Wired, Monocle, Medical

Verica Pantelić

Strana: 1 2

    Štampaj       Email
  • Published: 222 days ago on Decembar 9, 2018
  • Objavio:
  • Last Modified: Decembar 9, 2018 @ 6:00 pm
  • Filed Under: izdanje br. 116
  •             NOVI BROJ PDF

    center

  • center

  • center

  • center
     

    center
     

    center
     

    center