Ukoliko svijet učinimo boljim za najugroženije, učinili smo ga boljim za sve
Razgovarali smo sa dr Milošem Ičevićem, koji vodi crnogorsku kancelariju poznate švajcarske kompanije Hoffmann – La Roche. Miloš je po profesiji ljekar, studirao je medicinski fakultet u Podgorici i Udinama, a radio posljednjih 7 godinama u Roche-u Crna Gora, Srbija i Liban. Željeli smo da saznamo kakva su njegova iskustva u karijeri, ali i o savremenim trendovima u sektoru zdravstva, te nezaobilaznoj temi – kako vidi situaciju u Crnoj Gori i kako izgleda kros-sektorska saradnja na donošenju inovacija i dostupnosti ljekova kod nas.
Medical: Zašto ste se kao ljekar odlučili za rad u farmaceutskoj kompaniji?
Miloš: Formalno obrazovanje u medicini traje dugo. Osnovne studije šest godina, zatim je neophodno nekoliko godina praktičnog rada, te specijalizacija koja traje obično do pet godina, a koja predstavlja vašu oblast rada do kraja radnog vijeka. Moja interesovanja još od srednjoškolskih dana su bila vrlo raznolika, i kretala su se od književnosti i umjetnosti sa jedne, do fizike i matematike sa druge strane, pa sam u skladu sa tim nakon završetka osnovnih studija iz medicine razmišljao o nekoj oblasti u kojoj ću imati priliku da se usavršavam u različitim pravcima, u dinamičnom okruženju i da ukoliko želim i mijenjam osnovnu oblast rada. Kompanija za koju radim ulaže u svoje zaposlene na različitim nivoima, pružajući šansu da se radeći u stimulativnom multinacionalnom okruženju kontinuirano razvijaju i usavršavaju u različitim oblastima poslovanja, a sve sa ultimativnim ciljem da se pacijentima pravovremeno obezbijedi ono što im je neophodno za produženje i unapređenje kvaliteta života.
Medical: Koliko je vaš posao dinamičan i šta sve podrazumijeva?
Miloš: Farmaceutska industrija pruža sjajne mogućnosti, a naročito rad u inovativnoj kompaniji, kao što je Roche. Za relativno kartko vrijeme sam imao prilike da radim u tri zemlje, uz veliku mogućnost za intenzivnu poslovnu razmjenu sa ljudima iz različitih oblasti zdravstva i ne samo zdravstva, nego i između sektora, uključujući i marketing, tehnološke grane, politiku itd. Ne treba zaboraviti da je prioritizacija zdravstva i ono što promovišu Ujedinjene Nacije i Svjetska Zdravstvena Organizacija kao dio ljudskih prava i univerzalne zdravstvene pokrivenosti (universal health coverage) ambicija i ideja koja zahtijeva ozbiljan kros-sektorski rad.
Mogu reći, takođe, da se nalazim na izvoru nauke koja trasira put savremene medicine, a jako je izazovno biti u takvoj poziciji.
Medical: šta je po Vašem mišljenju ključno da bi se postigli tako ambiciozni ciljevi i gdje je Crna Gora na tom putu?
Miloš: Saradnja, i to bih naglasio, saradnja između svih učesnika u zdravstvenom sistemu, gdje se pacijent nalazi u centru. Crna Gora je pozitivan primjer u regionu, i upravo ta saradnja, partnerstvo, te otvorena i dvosmjerna komunikacija svih omogućava napredak.
Medical: Gdje se nalaze ljekovi u tom sistemu?
Miloš: Moram se prije odgovora na Vaše pitanje pozvati na činjenicu da je u prvoj deceniji ovog vijeka život produžen za 1.74 godinu, a da su dvije trećine tog produžetka života omogućili inovativni ljekovi. Dakle, ljekovi u savremenoj medicini koja se bazira na vrijednosti koju neka intervencija donosi (value-based healthcare) zauzimaju očigledno važno mjesto. Crna Gora je tu opet prepoznata u regionu i možemo sa velikim zadovoljstvom reći da je dostupnost ljekova i kvalitet snabdijevanja kod nas na zavidnom nivou, i ne razlikuje se od one kakvu imaju građani Evropske Unije. Crna Gora je u 2017. godini zabilježila najveći skok u Evropi na referentnoj Euro Health Consumer Index listi. Ako pogledamo kako se skoruju bodovi na toj listi, vidjećemo da brza dostupnost ljekova, naročito za teške bolesti kao što su karcinomi, igraju jednu od uloga u ukupnom skoru.
To nas čini ponosnim što smo dio crnogorskog zdravstvenog sistema koji kontinuirano radi na donošenju inovacija za pacijente, i ne samo ljekova, nego kroz unapređenje različitih segmenata zdravstva, kroz različite tipove saradnje, projekte i edukativne aktivnosti. Najveća je satisfakcija da na početku i kraju pacijenti čije je zdravlje najugroženije imaju dostupnu zdravstvenu njegu.
Na svjetskom ekonomskom samitu u Davosu, u februaru ove godine sam pročitao jednu izjavu koja sve ovo jako lijepo sumira i koji bih i ovom prilikom citirao “Ako učinimo svijet boljim za najugroženije (kakvi su pacijenti sa hroničnim bolestima), učinili smo ga boljim za sve”.
Dodajte komentar