Radno mjesto je jedan od najvažnijih faktora okoline koji neposredno utiču na mentalno i fizičko zdravlje svakog čovjeka. Stres nije samo rijec ili pojam, to je naša svakodnevnica. Stres je fiziološka i psihološka reakcija čovjeka na spoljne situacije i izazove koje remete njegovu ravnotežu.
– Akutni stres
– Hronični stres
Eustres nas priprema da se uhvatimo u koštac i izborimo sa raznim izazovima koji su naša svakodnevnica. Distres je negativan stres i izuzetno je štetan jer spriječava osobe da normalno funkcionišu ili im to otežava. SZO je proglasila stres na poslu svjetskom epidemijom. Uticaj stresa na mentalno i fizičko zdravlje je višestruk. Ekstremni rad dovodi do gubitka pojma odmora, tako da osoba za vrijeme slobodnog vremena ne zna da se organizuje i šta bi sa sobom. Nastupa otuđenje od društva i porodice, te je jedini izlaz posao, i tako se javlja začarani krug iz kojeg nema izlaza.
Posao treba da bude izvor ličnog zadovoljstva i dostignuća, interakcije među ljudima, finansijska satisfakcija i sigurnost, što pozitivno utiče na psihičko zdravlje.
S druge strane, loša organizacija na radnom mjestu, narušeni međuljudski odnosi, pogrešne odluke, vremenska ograničenja, smjenski rad itd., mogu negativno da utiču na mentalno zdravlje i dobrobit pojedinca. Najčešći uzrok stresa na radnom mjestu ipak predstavljaju međuljudski odnosi. Stres zbog loših međuljudskih odnosa opisuje i pojam mobing, koji u osnovi označava psihoteror na radnom mjestu, a osnova svega je sukob iz nekog razloga. U nastavku slijede spletke, podmetanja, ponižavanja i izolacija. U strahu od gubitka radnog mjesta osoba može razviti “burn-aut” sindrom.
“Burn-aut” sindrom je stanje totalne emocionalne iscrpljenosti zbog pretjeranog a uzaludnog posla. Najteži oblik sagorijevanja na poslu je Karoshi sindrom (Japan 1987. godine) i njega karakteriše prejedanje, konzumiranje alkohola i drugih preparata, posebno amfetamina. Najčešće se završava pogubno jer može da uzrokuje iznenadnu srčanu smrt i/ili moždani udar.
ZNACI IZGARANJA NA POSLU
– kada entuzijazam pređe u dosadu,
– nezainteresovanost,
– teškoće u komunikaciji sa zaposlenima,
– fizička i emocionalna iscrpljenost i tupost,
– osjećaj gubitka vrijednosti,
– razdražljivost,
– pesimizam.
FIZIČKI ZNACI:
– Bolovi u tijelu;
– Glavobolja;
– Smetnje disanja;
– Poremećaj spavanja;
– Poremećaj ishrane;
– Poremećaj peristaltike GiT-a;
– Pad imuniteta;
– Hronični umor.
PREVENCIJA
Optimalni uslovi rada i zaštita na radu, poštovanje prava radnika.
Faktori stresa kod zdravstvenih radnika:
– Velika odgovornost;
– Vremensko ograničenje za donošenje odluka od kojih zavisi život bolesnika;
– Konstantan pritisak ljudi koji traže i očekuju pomoć;
– Bespomoćnost kod liječenja terminalnih bolesnika (onkoloških itd.);
– Smjenski rad;
– Prekovremeni rad:
– Dežurstva;
– Ometanje porodičnog života;
– Višak administrativnih poslova;
– Potreba za KME i usavršavanjem;
– Kompeticija sa kolegama;
– Želja za napredovanjem i samoostvarenjem.
Ljekarsko zanimanje je visoko na ljestvici najugroženijih za razvoj “Burn-aut” sindroma. Prema jednom istrazivanju u Americi, najviše su ovom sindromu izloženi zdravstveni radnici u urgentnim centrima, intezivnoj njezi i porodičnoj medicini, mada je pravi zaključak da su “Burn-autu” izloženi zdravstveni radnici u cjelini. Posao ljekara za razvoj ovog sindroma zauzima 10-to mjesto.
Najdjelotvotniji način borbe sa sindromom izgaranja na radnom mjestu je promjena radnog mjesta, odnosno posla.
Prim. dr Sabahudin Pupović, spec. interne medicine
Zavod za hitnu medicinsku pomoć CG – Jedinica Plav
Dodajte komentar