Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  izdanje br. 111  >  Aktuelni tekst

Humanost prije svega

Objavio   /  

Medicina ne podrazumijeva samo naučni pristup pacijentu, ona je mnogo više od toga. Prije svega, jako je važno voditi računa o humanom aspektu liječenja. To znači da ljekar treba da vodi računa ne samo o fizičkom aspektu stanja pacijenta, već i o manje uočljivom, duševnom. Relacija ljekar-pacijent, dakle, mora podrazumijevati uzajamno povjerenje i jedan dublji, psihološki pristup liječenju. Otuda zaključak da medicina ne znači samo naučni pristup, već je to ars medicina — umjetnost liječenja. Ljekar je, prema tome, medicus — umjetnik liječenja. Odnos prema pacijentu treba da je ispunjen onim što se naziva strpljenje, a ne patnja…

ankica ivanovicUloga ljekara primarne zdravstvene zaštite u zbrinjavanju najtežih stanja pacijenata

U nizu stručnih izlaganja predstavljenih na nedavno održanoj Konferenciji medicine i farmacije u Budvi bilo je riječi i o posebnim zadacima primarne zdravstvene zaštite u zbrinjavanju pacijenata sa onkološkim oboljenjima. Dr Ankica Ivanović, iz Doma zdravlja — Podgorica, govorila je ovom prilikom o nizu zadataka koji predstoje ljekaru prve linije zaštite zdravlja pacijenata.

Umjetnost liječenja

Medicina ne podrazumijeva samo naučni pristup pacijentu, ona je mnogo više od toga. Prije svega, jako je važno voditi računa o humanom aspektu liječenja. To znači da ljekar treba da vodi računa ne samo o fizičkom aspektu stanja pacijenta, već i o manje uočljivom, duševnom. Relacija ljekar-pacijent, dakle,  mora podrazumijevati uzajamno povjerenje i jedan dublji, psihološki pristup liječenju. Otuda zaključak da medicina ne znači samo naučni pristup, već je to ars medicina — umjetnost liječenja. Ljekar je, prema tome, medicus — umjetnik liječenja. Odnos prema pacijentu treba da je ispunjen onim što se naziva strpljenje, a ne patnja.

Osnovni zadatak primarne zdravstvene zaštite jeste rana dijagnostika. Njena uloga je neprocjenjiva u smislu očuvanja kompletnog zdravstvenog stanja pacijenta, predupređivanja moguće loših stanja, te poboljšanja kvaliteta njegovog života. Prvi uslov rane dijagnostike, kaže dr Ivanović, jeste pozitivna dijagnoza.  Ona je osnov svakog odnosa medicina-pacijent, odnosno čovek-čovek, doktor-pacijent — ističe Ivanović. U ovom pristupu jako je važno voditi računa o intuiciji, koju ljekar treba da razvija uz znanje i stalno napredovanje. Jedan od imperativa u postavljanju pozitivne dijagnoze jeste VJEROVATI PACIJENTU.

Drugi segment rane dijagnostike jeste radna dijagnoza. Ona podrazumijeva dobro uzetu anamnezu, dobro obavljen klinički pregled, dijagnostičke procedure, saradnju između ljekara sva tri nivoa zdravstvene zaštite, te dobru saradnju na relaciji ljekar-pacijent. Definitivna dijagnoza, kao treći segment postavljanja rane dijagnoze, dobija se nakon što su svi podaci prikupljeni, analizirani i podvrgnuti logičkom zaključivanju. — Stepen dokazanih radnih dijagnoza pretvorenih u definitivnu, jedini je indikator kvaliteta rada lekara primarne zdravstvene zaštite — ističe dr Ivanović.

Palijativna zdravstvena zaštita kao vid posebne podrške pacijentu

Poseban sektor zdravstvene zaštite pacijenata sa najtežim stanjima predstavlja palijativna njega, popularnije — patronažna posjeta. — To je aktivna i sveobuhvatna briga o pacijentima koji boluju od teških neizlečivih bolesti, što podrazumeva kontrolu simptoma njihovih bolesti, psihološku, socijalnu i duhovnu podršku pacijentima i njihovim porodicama. Stepen razvijenosti palijativne nege u direktnoj je vezi sa humanošću zdravstvenog sistema — objašnjava dr Ankica Ivanović. Jako je, dakle, važan i vanmedicinski momenat.

Opisujući razliku između teorijski datog prikaza sistema palijativne njege i stanja na terenu, dr Ivanović ističe da je ljekar primarne zaštite uvijek prvi i posljednji u sistemu medicinskih intervencija i da je on uvijek uz pacijenta. Upravo od njega mnogo zavisi kako će biti riješena dijagnoza i kompletno stanje pacijenta, a time i ishod njegove bolesti.

Važan je timski rad

Koncept modernizacije medicinskog sistema otvorio je niz pitanja u vezi sa mogućnostima internog funkcionisanja. Jedno od njih je da li ljekar primarne zdravstvene zaštite može da odgovori svojoj osnovnoj misiji, a to je prevencija rane dijagnostike u uslovima ograničenog prava traženja medicinskih procedura isključivo informatičkim komunikacijama sa drugim nivoima. — Teško, kaže dr Ivanović.

Ljekar prvog nivoa zdravstvene zaštite u ovom  slučaju je, sa aspekta, pacijenta, prijatelj, koji ga upućuje, daje savjete, olakšava liječenje, a sa aspekta sistema, skretničar, tek jedan segment koji obavlja svoju predviđenu ulogu. U cilju ostvarenja optimalnog liječenja, bilo bi jako važno pomiriti ove dvije uloge, tj. pronaći  srednju funkcionalnu vrijednost koja ljekaru prvog nivoa zdravstvene zaštite omogućava da funkcionalno obavlja svoje zadatke.

                                                                                                         Anita Đurović

    Štampaj       Email
  • Published: 10 days ago on Jul 9, 2018
  • Objavio:
  • Last Modified: Jul 9, 2018 @ 12:03 pm
  • Filed Under: izdanje br. 111