Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  izdanje br. 109  >  Aktuelni tekst

Interakcije ljekova i hrane – savjeti, preporuke

Objavio   /  

Dr Magdalena Vujović- specijalista higijene
Institut za javno zdravlje,
Centar za zdravstvenu ekologiju,
Odeljenje za higijenu, životnu sredinu i zdravlje

Pravilna ishrana je dobar preduslov za zdravlje. Nepravilna ishrana može biti uzrok mnogim bolestima.
U širokoj upotrebi su, kako hrana tako i medikamenti. Hrana može biti lijek ukoliko se pravilno koristi, sprema, kombinuje.
Svjedoci smo da se u širokoj primjeni za održavanje duže svježine hrane koriste razni pesticidi, herbicidi, konzervansi, koji utiču na zdravlje ljudi, a posebno ako se hrana kod raznih koraka pripreme ne oslobodi istih i/ili kombinuje sa ljekovima…

hranaPravilna ishrana je dobar preduslov za zdravlje. Nepravilna ishrana može biti uzrok mnogim bolestima.

U širokoj upotrebi su, kako hrana tako i medikamenti. Hrana može biti lijek ukoliko se pravilno koristi, sprema, kombinuje.

Svjedoci smo da se u širokoj primjeni za održavanje duže svježine hrane koriste razni pesticidi, herbicidi, konzervansi, koji utiču na zdravlje ljudi, a posebno ako se hrana kod raznih koraka pripreme ne oslobodi istih i/ili kombinuje sa ljekovima.

 Interakcije mogu da budu rezultat fizičkog, hemijskog, fiziološkog i/ili patofiziološkog odnosa među ljekovima i komponentama namirnica, razmatrajući ovdje i parenteralnu, kao i enteralnu ishranu, kao i dodatke ishrani.

Sa kliničkog aspekta, interakcija je značajna ukoliko se mijenja terapijski odgovor na primjenjene ljekove, kada može doći do trovanja. Tada dolazi do promjene farmakokinetike/ dinamike zbog uzajamnog dejstva i/ili ljekova i hrane.

Citohrom P450 predstavlaj enzimski sistem monooksigenaza u koji spada više od pedeset enzima. Naziv je dobio po lokalizaciji na citosolnoj strani mitohondrija ili endoplazmatskog retikuluma (cito) i hromofori koja u prisustvu CO2 daje ružičasto jedinjenje (pink P), koje apsorbuje svjetlost na talasnoj dužini od 450nm. Ovih enzima ima svuda, u plućima, bubrezima, placenti, a predominantno u jetri. Zato jetra i jeste sa pravom nazvana centralnom laboratorijom organizma.

Ljekovi i hrana u najširem smislu imaju zajedničke puteve prolaza i to: oralni put unosa, prolaz kroz tzv. sistem organa digestivnog trakta. Kroz put unosa i prolaza mogu se dešavati fiziološke (renalni ili hepatički metabolizam) i promjene apsorpcije, što može ugroziti zdravlje na taj način što se ugrožava bioraspoloživost sastojaka lijeka ili namirnice.

Primjer kada se smanjuje dejstvo vitamina ili minerala zbog grešaka u kombinaciji ljekova i hrane je: kod antiepileptičke terapije postoji realna opasnost od deficita kalcijuma i vitamina D, pa bi  se provjerom laboratorijskih parametara kontrolisala i doza primjenjenog fenobarbitona i na taj način vršila eventualna korekcija doze ili suplementacijom spriječio deficit vitamina D i minerala kalcijuma.

Hiperproteinska ishrana takođe može uticati na metabolizam ljekova. Derivat furanokumarina iz soka grejpfruta je dokazani ometač dejstva enzima – djeluje kao selektivni inhibitor citohroma P450 ( CYP3A4 ) utičući na bioraspoloživost. Povećava bioraspoloživost ljekova iz grupe: statina, karbamzepina, blokatora kalcijumskih kanala, nekih antibiotika, ciklosporina i dijazepama.

Sok do pomorandže ne treba uzimati sa antibioticima, jer im se smanjuje dejstvo, kao ni sa ljekovima protiv kisjeline u želucu jer neki sadrže aluminijum.

Pektin iz jabuke usporava apsorpciju mnogih ljekova iz GIT-a.

Kisjele namirnice: kafa, citrusno voće, kola napici, voćni sokovi, paradajz, brusnica – ometaju dejstvo nekih antibiotika, penicilina i eritomicina.

Antacidi eliminišu vitamin A. Djeluju nepovoljno i na fosfate i Mg u organizmu, što može urokovati mišićnu slabost i grčeva u mišićima.

Ljekovi za liječenje zapaljenskih bolesti crijeva  iz grupe sulfosalazida utiču na nivo folata, te ih s toga treba suplementirati kroz uzimanje folne kisjeline.

Pušači moraju biti oprezni sa unosom Beta karotena, jer u sadejstvu sa duvanom prestaje da bude dobar antioksidans, već  podstiče porast slobodnih radikala  i na indirektan način dovodi do rizika za nastanak raka pluća, dok paradajz smanjuje dejstvo antihistaminika i analgetika jer sadrži solanin.

Bijeli luk sa antidijabeticima izaziva hipoglikemiju,  a uz namirnice koje sadrže alkohol, izazivaju crvenilo lica, glavobolju.

Tunjevina i jedan od ljekova za liječenje TBC, posredstvom histamina mogu uzrokovati svrab u očima, crvenilo lica, jaku glavobolju.

Tamnozeleno povrće (spanać, kupus, kelj), grejp, peršun NE UZIMATI SA ANTIKOAGULANSIMA, jer pospješuju koagulaciju (zgrušavanje krvi), pa je redovno kontrolisanje INR-a vrlo značajno.

Sok od limuna povoljno djeluje na apsorpciju Fe, dok kalcijum i cink ometaju apsorpciju.

Treba izbjegavati istovremenu upotrebu antibiotika i preparata Fe, jer usporavaju apsorpciju, a samim tim i djelovanje antibiotika.

Med smanjuje dejstvo ljekova za epilepsiju, kao i blokatora kalcijumskih kanala.

Diuretici koji štede kalijum štede i Mg, pa mogu uticati na njegovo povećanje u organizmu. Diuretici Henleove petlje i tiazidni diuretici dovode do gubitka Mg, pa treba provjeravati njegov nivo, jer u protivnom dovode do pojave iznenadnih alergija, grčeva mišića i bolnosti donjih ekstremiteta.

Biljke i ljekovi – interakcije

Aloja i sena mogu indirektno uticati na porast krvnog pritiska jer smanjuju količinu kalijuma, pa treba biti oprezan kod bolesnika sa povećanim pritiskom.

Đumbir kao napitak i začin nije kompatibilan sa antacidima, antikoagulansima i insulinskim preparatima. Smanjuje zgrušavanje krvi u kombinaciji sa antikoagulansima – povećava rizik od krvartenja u želucu.

Strana: 1 2

    Štampaj       Email
  • Published: 97 days ago on Maj 9, 2018
  • Objavio:
  • Last Modified: Maj 9, 2018 @ 3:34 pm
  • Filed Under: izdanje br. 109