Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  izdanje br. 106  >  Aktuelni tekst

Predstavljeni preliminarni rezultati istraživanja jodnog unosa trudnica u Crnoj Gori

Objavio   /  

Radionica ,,Zdravstveni značaj unosa joda u trudnoći” održana je 30. januara u organizaciji Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Nakon uvodnog obraćanja direktora Instituta za javno zdravlje prof. dr Bobana Mugoše, predavanje su održali mr sci dr Zorica Đorđević, koja je saopštila preliminarne rezultate istraživanja jodnog unosa trudnica u Crnoj Gori, sprovedeno pod pokroviteljstvom UNICEFA u saradnji sa Domovima zdravlja u Crnoj Gori, doc. dr Igor Spirovski iz Instituta za javno zdravlje Makedonije i Maja Dimitrovski – inžinjer prehrambene tehnologije u Institutu javnog zdravlja Makedonije…

jodRadionica ,,Zdravstveni značaj unosa joda u trudnoći” održana je 30. januara u organizaciji Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Nakon uvodnog obraćanja direktora Instituta za javno zdravlje prof. dr Bobana Mugoše, predavanje su održali mr sci dr Zorica Đorđević, koja je saopštila preliminarne rezultate istraživanja jodnog unosa trudnica u Crnoj Gori, sprovedeno pod pokroviteljstvom UNICEFA u saradnji sa Domovima zdravlja u Crnoj Gori,  doc. dr Igor Spirovski iz Instituta za javno zdravlje Makedonije i Maja Dimitrovski – inžinjer prehrambene tehnologije u  Institutu javnog zdravlja Makedonije.

Crna Gora je endemsko područje za jodni deficit, pa je osnovni izvor joda u ishrani jodirana kuhinjska so.  Međutim, pretjeran unos kuhinjske soli ima dugoročno loše posljedice po zdravlje jer doprinosi povećanju krvnog pritiska, povećava rizik od bolesti srca i moždanog udara. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) podstiče zemlje članice da razviju strategije za angažovanje svih sektora u podršci implementaciji univerzalnog jodiranja soli, kao i efikasnih politika i propisa za smanjenje potrošnje soli, kao jednu od najefikasnijih strategija za smanjenje opterećenja hroničnih masovnih bolesti. Politike za jodiranje soli i smanjenje unosa soli na manje od pet grama na dan su neophodne i kompatibilne, te ih treba nastaviti i održavati. Zajedničko za dva programa je da su usmjereni ka poboljšanju javnog zdravlja širom svijeta kroz multisektorski populacioni pristup. Obuhvataju promociju zdravlja, prevenciju, liječenje, rehabilitaciju i uključuju blisku saradnju sa prehrambenom industrijom. Ključna razlika je u tome što se program za dodavanje joda zasniva na soli kao glavnom nosaču za povećanje unosa joda u populaciji, dok je za program smanjenja unosa soli pretjerana potrošnja soli glavni faktor rizika. Preporuke za smanjenje unosa soli u populaciji naglašavaju značaj praćenja jodnog unosa, naročito za osjetljive kategorije: trudnice, dojilje i djecu do dvije godine, poručeno je na radionici.

Specijalista higijene iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, mr sci dr Zorica Đorđević osvrnula se na značaj preporuka koje daje Svjetska zdravstvena organizacija i u pogledu potrebe za jodiranjem soli, ali i u pogledu potrebe za smanjenjem unosa soli u ljudski organizam.

- Strategija SZO koja je revidirana povodom jodiranja i smanjenja unosa soli iz 2013. godine prepoznaje značaj i jednog i drugog programa. Mnogo je značajno da se količina soli koju dnevno unosi svaki pojedinac, bilo gdje u svijetu, mora smanjiti jer je dokazano štetno za zdravlje. Takođe, time što nam je so nosilac joda, zbog čega je cijela današnja pažnja i priča posvećena trudnicama, opet jedno bez drugog ne mogu. Mora se i pravilno raditi i pratiti cijeli taj sistem jer naši prostori su tipičan primjer, kako jedna dobra javno zdravstvena intervencija, čim popuste kontrolni mehanizami odmah ode u drugom smjeru.  Prije II svjetskog rata na našim prostorima je počela da se jodira so za najugroženije kategorije. Poslije II svjetskog rata, 50-ih godina zakonski je to bilo regulisano. Kako je kontrolni mehanizam oslabio,  jodni deficit se vratio na ove prostore.

Prije predstavljanja preliminarnih rezultata dat je prikaz istraživanja koje je obuhvatalo domaćinstva sa djecom i trudnicama u 2007. godini.

-Po tom istraživanju, kao pokazatelj jodnog deficita javio se povećan volumen štitne žlijezde kod školske djece od šest do 11 godina i loša je situacija bila na sjeveru, gdje je čak do 15 posto djece imalo gušavost. Situacija sa soli pokazivala je da 50 posto uzoraka soli u domaćinstvima i djece i trudnica nije bila adekvatno jodirana. U svakom drugom domaćinstvu so nije bila adekvatno jodirana. Trudnice su bile u blagom jodnom deficitu, djeca nisu, i moglo se reći da opšta populacija nije, ali su trudnice bile u blagom jodnom deficitu, možda i zbog toga što se trudnicama uvijek govori da paze na ishranu, da jedu malo manje slano – rekla je Đorđević.

U 2017. godini je odrađeno prikupljanje podataka putem metode upitnika i korišćeni su uzorci soli i urina. U istraživanje je uključeno po 100 trudnica iz sjevernog, južnog i centralnog dijela Crne Gore.

- Šta smo dobili, malo ispod 20 posto soli domaćinstava trudnica je neadekvatno jodirano, tri četvrtine uzoraka soli je jodirano shodno našem Pravilniku, kako smo vidjeli, u njemu su vrijednosti malo niže od onih koje preporučuje SZO. To jeste bolje u odnosu na  istraživanje iz 2007. godine, ali nismo postigli  onaj zadati uslov da 90 posto uzoraka soli u domaćinstvima trudnica mora da bude adekvatno jodirano, da bi one imale mogućnost da kroz so koju kupuju unesu dovoljnu količinu joda. Po gradovima, možda je najlošija situacija bila u Bijelom Polju, nešto niža nego u drugim gradovima, ali sve je to negdje slično. Statistički može da se konstatuje da je so u sjevernoj regiji lošije jodirana nego u južnoj, i da je u južnom dijelu opet bolja nego u centralnoj regiji. Kad se sve to obradi i složi onda ćemo pokušati da vidimo da li samo so ima uticaja na urinarnu ekcesiju ili kakve su navike žena u ishrani. Rezultati obrađeni za Podgoricu pokazuju da je situacija lošija nego u 2007.  godini, da je medijana 94, trebalo bi da je preko 150.  Prošli put je za centralni dio bila 126, sad nam je 94. Nije nađeno nijedno domaćinstvo koje ima nejodiranu so – istakla je Đorđević.

Đorđević ističe da bi trebalo promijeniti način jodiranja soli, ali i voditi računa  o svemu, monitoringu, proizvodnji i edukaciji građana.

- Ono što bi trebalo da se promijeni je način jodiranja soli. Koristi se kalijum jodid zato što može, Pravilnikom je dozvoljen, a bolje bi bilo da se koristi jodat. Nadamo se iskreno da će nakon ovog našeg istraživanja ipak krenuti i neke smjernice prema Ministarstvu zdravlja, ali i Ministarstvu poljoprivrede koje je autoritet i u oblasti propisa i svega što je vezano za hranu, da se ipak te stvari malo promene. U suštini, vrlo je važno i da se ispoštuje ta preporuka koliku količinu joda treba dodati u so i da se time što se poboljša jodiranje i situacija u domaćinstvima bude bolja. Neophodno je, da bi se prevenirao deficit u populaciji, da 90 posto soli koja je dostupna bude dobro jodirana, da bude u skladu sa predviđenim vrijednostima. I šta je još važno, da se to prati, da se prati situacija na tržištu, da se kontrolišu i pogoni koji rade i uvoznici i distributeri. Jednostavno, da se o tome misli i da se na tome radi. Pored toga, dobro bi bilo da se skrene pažnja i na edukaciju u ishrani. Jedan dio je jod koji se uzima iz soli, ali takođe i pravilnom ishranom koja ne samo što će nam pomoći i zbog ovog deficita, ali i drugih deficita i ne samo u trudnoći, nego i u drugim oblasima, za opštu populaciju, djecu i za ostale. Morska hrana, mliječni proizvodi, jaja, mahunarke, da se sjetimo da kroz pravilnu ishranu možemo da nadoknadimo i unesemo određenu količinu joda. Edukacijom i djece i trudnica i kroz medije da se skrene pažnja i da se određene stvari unaprijede – istakla je Đorđević.

Ukoliko žena u trudnoći ili tokom dojenja nema dovoljno joda u organizmu, moguće je vršiti suplementaciju. Đorđević ipak objašnjava da to nije jednostavan proces i da je u svakom slučaju bolje na vrijeme voditi računa o adekvatnom unosu joda putem soli i određenih prehrambenih namirnica.

- Mnogo je bolje da žena u trudnoću krene sa popunjenim rezervama joda, jer suplementacija u trudnoći, ako je postojao neki blagi deficit, može da napravi i probleme zato što to nisu tako jednostavne stvari, zato je vrlo važno da postoji adekvatan monitoring. SZO daje i smjernice za situacije kada se radi suplementacija, kolika treba da bude ta koncentracija, da je to 250 mikrograma za trudnice i dojilje, a za žene reproduktivne dobi 150 mikrograma – kazala je Đorđević.

Strana: 1 2 3

    Štampaj       Email
  • Published: 103 days ago on Februar 7, 2018
  • Objavio:
  • Last Modified: Februar 7, 2018 @ 11:51 pm
  • Filed Under: izdanje br. 106