Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  izdanje br. 105  >  Aktuelni tekst

Provjera sluha u porodilištu i njen značaj

Objavio   /  

Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar
Opšta bolnica Nikšić

Provjera je potpuno bezbolna, brza, objektivna i stoprocentno tačna. Najbolje je uraditi dok dijete spava, u spoljni ušni kanal se stavi mala sonda koja, kada se aparat uključi, daje niz tihih zvukova ka pužu. Ako je odgovor prisutan na oba uha ispitivanje je završeno. Ako ga nema, treba ga ponoviti za mjesec dana. A ako je samo na jednom uhu nalaz uredan, treba ga ponoviti sjutri dan ili za nekoliko dana.
Kod malog broja novorođene djece odgovor izostane na jednom ili oba uha. Najčešći razlog je mehanička prepreka u spoljnjem ili srednjem uvu, npr. plodova voda koja sprečava da se zvučni nadražaj prenese do unutrasnjeg uva. Takva stanja su prolazna i kada se otkoni mehanička prepreka odgovor se javlja…

slusaliceNovorođenački skrining je postupak u okviru preventivne medicine na bolesti koje se mogu liječiti, a koje se klinički ne mogu  na vrijeme prepoznati. Skrininzi su se pojavili šezdesetih godina prošlog vijeka. Opšte su prihvaćeni u svijetu, a u mnogim zemljama su zakonska obaveza. U visokorazvijenim zemljama traga se za dvadesetak bolesti. U mnogobrojnim svjetskim porodilištima već godinama se provjerava sluh  svoj novorođenoj djeci prije otpusta.

Skrining sluha – provjera sluha

Sve svjetske statistike pokazuju da jedno do troje djece na 1000 novorođenčadi ima teško urođeno oštećenje sluha, kod prijevremeno rođene djece čak troje na 100. Sluh utiče na razvoj govora, jezika i intelekta. Razvoj centara za sluh i govor najintenzivniji je u prvim mjesecima života. Bez neonatalnog skrininga oštećenja sluha se otkrivaju tek oko druge godine života, što je kasno za pravi tretman i liječenje. Oštećenje sluha  kod djece koje nastaje prije razvoja govora ima dalekosežne posljedice za cjelokupan razvoj djeteta, a posebno na razvoj govora i jezika. Ranim otkrivanjem urođenih oštećenja sluha moguće je na vrijeme započeti rehabilitaciju slušanja i govora.

Dokazana je činjenica da oštećenje sluha, ako se otkrije na vrijeme, omogućava potpuni uspjeh rehabilitacije.

Oštećenje sluha u najvećem broju slučajeva nalazi se u unutrašnjem uhu,  u pužu u vrlo osjetljivim ćelijama u kojima se mehanička energija zvuka hemijskim procesima pretvara u bioelektričnu, i dalje prenosi u srednje uho. Ispitivanje se zasniva na činjenici da zdravo unutrašnje uho na nadražaj zvukom odgovara ehom koji se može zabilježiti – tzv. OAE-otoakustička emisija. Ukoliko postoji i malo oštećenje unutašnjeg uha, nema odgovora.

Provjera je potpuno bezbolna, brza, objektivna i stoprocentno tačna. Najbolje je uraditi dok dijete spava, u spoljni ušni kanal se stavi mala sonda koja, kada se aparat uključi, daje niz tihih zvukova  ka pužu. Ako je odgovor prisutan na oba uha ispitivanje je završeno. Ako ga nema,  treba ga ponoviti za mjesec dana. A ako je samo na jednom uhu  nalaz  uredan, treba ga ponoviti sjutri dan ili za  nekoliko dana.

Kod malog broja novorođene djece odgovor izostane na jednom ili oba uha. Najčešći razlog je mehanička prepreka u spoljnjem ili srednjem uvu, npr. plodova voda  koja sprečava da se zvučni nadražaj prenese do unutrasnjeg uva. Takva stanja su prolazna i kada se otkoni mehanička prepreka odgovor se javlja.

Statistike pokazuju da  od desetoro djece  s odsutnom OAE, devetoro djece ima prolazne smetnje, a jedno trajno oštećenje sluha.

Rezultat prve provjere sluha roditelji saznaju od pedijatra – neonatologa pri otpustu iz porodilišta.

Ako je odgovor prisutan na oba uva sluh je uredan, uprkos tome preporučujemo i dalje praćenje sluha, naročito kod rizične djece.

U slučaju da odgovora nema na jednom ili oba uva, potrebna je dodatna provjera sluha. Sprovodi se djeci koja su pozitivna na ostećenje sluha i to najbolje za mjesec dana po izlasku iz porodilišta. Ako i taj nalaz nije uredan onda je neophodna potpuna audioloska obrada. Tom obradom će se utvrditi da li oštećenje sluha stvarno postoji, na kojem mjestu i kojeg je stepena.

Vrlo je važno da se prati  psihomotorni razvoj djeteta. Do trećeg mjeseca  ono se obično uznemiri na jake zvuke, širi oči i smije se na poznati glas, ispušta zvuke dok pričate sa njim. Od 4-6 mjeseca reaguje na muziku, traži očima izvor zvuka, glas mu je grlen kada se igra ili kada je sam pa skreće pažnju.

Od 7-12 mjeseca – babababa, tatata…sluša dok mu se govori, razumije, raduje se pjesmicama …

Od 1godine izvršava radnje, pokazuje djelove tijela, brblja, priča …

Dragi roditelji,  pratite razvoj sluha i govora vašeg djeteta,  jer možete najbolje prepoznati mogući problem – vi ste karika bez koje ga nije moguće na vrijeme prepoznati. Dakle, ako imate imalo sumnje,  odmah se javite svom izabranom doktoru,  nemojte čekati!!!!

Pomognite nam da i mi vama pomognemo.

Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar
Opšta bolnica Nikšić

    Štampaj       Email
  • Published: 13 days ago on Januar 10, 2018
  • Objavio:
  • Last Modified: Januar 10, 2018 @ 5:34 pm
  • Filed Under: izdanje br. 105